• Povrede navedenih odredaba Ustava podnositelj obrazlaže ističući da osporene odluke ne sadrže valjana obrazloženja u svezi navoda koje je iznosio u žalbi odnosno u tužbi i da je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjen materijalni propis. Ističe da je hrvatski ratni vojni invalid (nastavno: HRVI) Domovinskog rata i smatra da je oslobođen plaćanja poreza i doprinosa u skladu s odredbom članka 15. Zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 2/94, 52/94 i 36/95).

• 4. Prema odredbi članka 15. tada važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, poslodavcu koji zaposli HRVI Domovinskog rata, umanjuje se svota poreza na dobit za trostruki iznos plaće svakog zaposlenog invalida, dok je odredba stavka 2. istog članka propisivala za HRVI Domovinskog rata oslobođenje od svih poreza i doprinosa na plaću i na nadoknadu plaće.

• 5. Odredbom članka 3. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 25/95 i 52/95) propisano je da osnovicu poreza na dohodak tuzemnog poreznog obveznika čini ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu i to od dohotka

• 6. Zakon o porezu na dohodak nadalje utvrđuje što je dohodak od samostalne djelatnosti, a što dohodak od nesamostalnog rada, ali u osnovi tako ostvareni dohotci podliježu jednakom razrezu poreza. Odredba članka 15. tada važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, od olakšica koje propisuje nije isključivala HRVI Domovinskog rata koji plaću ostvaruju iz samostalnog rada. Stoga je Ustavni sud utvrdio da se olakšice propisane tom odredbom jednako odnose na sve osobe kojima je utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata, bez obzira na to da li plaću ostvaruju od nesamostalnog rada ili iz samostalne djelatnosti.

• Naime, ustavno jamstvo jednakosti, zajamčeno odredbama članka 14. stavka 2. i članka 26. Ustava, povrijeđeno je u konkretnom slučaju, jer je osporenim odlukama mjerodavan propis očigledno pogrešno shvaćen te je podnositelju bez razboritih razloga, odnosno iz razloga koji nisu pravno prihvatljivi, uskraćeno pravo utemeljeno na mjerodavnom propisu. Budući da je osporenim odlukama podnositelju razrezan porez protivno mjerodavnom propisu, te su odluke u nesuglasju s odredbom članka 51. stavka 2. Ustava, koja utvrđuje načela jednakosti i pravednosti temeljnim načelima poreznog sustava. Takvim odlukama podnositelju, koji je HRVI Domovinskog rata, povrijeđena su i prava koja proizlaze iz posebne skrbi države za zaštitu invalidnih osoba, zajamčena odredbom članka 57. stavka 2. Ustava.

• 8. Podnositelj u tužbi ukazuje na povredu odredbe članka 18. Ustava. Ustavni sud je utvrdio da navedena odredba nije povrijeđena. Naime, u provedenom postupku podnositelj je imao mogućnost i koristio je pravo na izjavljivanje pravnih lijekova, o kojima su odlučivala nadležna tijela, odnosno nadležan sud i koji su u svojim odlukama dali dostatna obrazloženja u svezi činjeničnih utvrđenja i zauzetih pravnih stajališta. Iako navedena pravna stajališta nisu na zakonu i Ustavu osnovana, osporenim odlukama nije povrijeđena odredba članka 18. Ustava.