• 3. Vlada i Ministarstvo financija su u očitovanju na ovaj prijedlog naveli kako se mirovine ostvaruju na temelju prijašnjeg rada i ranije uplaćenih doprinosa, pa se u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. točke 2. osporenog Zakona smatraju dohotkom od nesamostalnog rada na koji se plaća porez na dohodak. Međutim, umirovljenicima pripada neoporezivi dio dohotka, tj. osobni odbitak u visini mirovine i to najmanje 1.250,00 kuna mjesečno, a najviše do 2.500,00 kuna mjesečno. Na taj se način, navodi se dalje, porezna osnovica umirovljenicima u dijelu mirovine umanjuje za svotu veću od one koja se priznaje svim drugim obveznicima poreza na dohodak. Uvećani osobni dohodak koji se priznaje umirovljenicima ima za svrhu umanjenje porezne osnovice upravo zbog činjenice što su mirovine ostvarene na temelju prije oporezovanih doprinosa.

• »Dio je zakonodavčeve samostalnosti u uređivanju poreznog sustava da donese propis kojim će utvrditi način i postupak plaćanja poreza na dohodak, te u okviru toga odrediti vrste dohotka kao osnovicu toga poreza. Prema članku 7. stavku 1. t. 2. Zakona, u dohodak od nesamostalnog rada obvezatno ulaze mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada. Kako se na dohodak od nesamostalnog rada plaća porez, te porezne obveze nisu oslobođeni ni umirovljenici. Međutim, visina osobnog odbitka koji se priznaje ostalim poreznim obveznicima, u funkciji je ostvarivanja ustavnih načela sudjelovanja svakoga u javnim troškovima prema njegovim mogućnostima odnosno ostvarivanja porezne pravednosti (članak 51. Ustava).«

• 5. U ponovnom ispitivanju ustavnosti osporene odredbe, Ustavni sud je ocijenio da navodi predlagatelja ne dovode u sumnju njenu suglasnost s Ustavom budući da se mirovina smatra dohotkom od nesamostalnog rada u smislu osporenog Zakona, na koji se prema

• 1. Člancima 65. stavak 1., odnosno 73. stavak 6. osporenog Zakona propisano je da žalba ne odgađa naplatu utvrđenog poreza ako tim Zakonom nije određeno drukčije, odnosno da žalba ne zadržava naplatu.

• 3. Vlada i Ministarstvo financija opovrgavaju osnovanost navoda predlagatelja navodeći da su zakonska rješenja prema kojima žalba protiv rješenja kojima se poreznom obvezniku nalaže uplata poreza ili uklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti utvrđenih nadzorom poreznih tijela, odnosno određuje prisilna naplata poreza, ne odgađa izvršenje rješenja, neophodna kako bi se osigurala učinkovita i ravnomjerna naplata poreza kao proračunskog prihoda, što je prihvaćeno i u poreznim sustavima drugih zemalja. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti odgodu plaćanja dospjelog poreza, a ako rješenje bude poništeno, porezni obveznik ima pravo na povrat plaćenog poreza s kamatama.

• Navedeno je da je zbog mogućnosti pokretanja upravnog spora protiv rješenja Porezne uprave donesenih u drugom stupnju osigurana sudska kontrola tih rješenja, zbog čega su osporene odredbe u suglasuju s člankom 19. stavak 2. Ustava.