• (6) jedan pristup decentraliziranom financiranju socijalne pomoći sugerirali su stručnjaci Svjetske banke, a on podrazumijeva transfer unaprijed određene količine sredstava lokalnim jedinicama (block grants), tako da ih država ograničava u njihovu trošenju, “Ipak, određivanje opsega potpore je opcija kojoj se daje prednost s posebnom pažnjom koju valja obratiti korištenju podataka na kojima je raspodjela zasnovana i na kojima su utemeljeni sustavi kvalitativne kontrole” (Sipos, 1995.:252);

• 3. Deetatizacija i deinstitucionalizacija socijalne pomoći i socijalnocijalne skrbi

• (1) da prilikom zadovoljavanja socijalnih potreba ugroženih pojedinaca i skupina treba što više uključiti druge subjekte, prije svega privatne poduzetnike, neprofitne organizacije, obitelji i druge socijalne skupine; deetatizaciji treba prilagoditi porezni sustav koji će poticati djelovanje nevladinih organizacija;

• (2) promoviranja koncepta samopomoći i osnaživanja (empoverment) korisnika; “Povoljnost koncepta kombinirane politike jest i razvoj aktivnog građanstva. U povoljnosti se ubraja i decentralizacija, što znači pluralizam u pružanju usluga” (Bežovan, 2000.);

• (4) uključivanje u zajednicu osoba s teškoćama u razvoju podrazumijeva strategiju ”…kojom se unutar zajednice (lokalne sredine) razvijaju uvjeti za rehabilitaciju, ravnopravnost mogućnosti i socijalnu integraciju svih osoba s teškoćama u razvoju. Ovaj model može se ostvariti udruženim nastojanjima samih osoba s teškoćama, njihovih obitelji, drugih članova zajednice i odgovarajućih službi iz područja socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja. Osnovni cilj ovog pristupa je razviti sustav koji će obuhvatiti sve osobe s teškoćama kojima je pomoć potrebna, uz upotrebu resursa koji su realni i podnošljivi u nacionalnom kontekstu” (Teodorović, 2001.);

• (5) posebno su vidljive prednosti izvaninstitucionalnog pristupa u lokalnoj zajednici kada se radi o starijim osobama; tako se potiče aktivnost korisnika i njihovih obitelji, a skrb se «odvija u prirodnoj obiteljskoj sredini, fleksibilna je, može zadovoljiti raznovrsne potrebe korisnika, potiče korištenje postojećih i novih socijalnih resursa, rasterećuje državu, ima preventivni karakter» (Havelka, 2001.);