PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 56/2000 • Da bi određena osoba mogla nasljeđivati ostavitelja kao njegov krvni srodnik, to srodstvo treba biti izvjesno. U pogledu izvanbračnog materinstva to nije posebno potrebno uslijed načela mater semper certa est. Međutim, za nasljeđivanje među izvanbračnim srodnicima potrebno je da izvanbračno očinstvo bude na propisani način utvrđeno.
NN 56/2000 • Ustav Republike Hrvatske ne sadrži izričitu odredbu kojom bi bilo utvrđeno da djeca rođena izvan braka imaju ista prava kao i djeca rođena u braku. Međutim, člankom 3. Ustava jednakost je utvrđena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Razrađujući načelo jednakosti iz članka 3. Ustava, ustavotvorac je člankom 14. stavkom 1. Ustava utvrdio da svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode neovisno, između ostalog, i od rođenja. Ujedno, člankom 48. stavkom 4. Ustava propisano je ustavno jamstvo prava nasljeđivanja.
NN 56/2000 • Propisivanjem dodatnih uvjeta za stjecanje nasljednog prava na ostavini očevih srodnika descedentima rođenim izvan braka, bitno je otežano ostvarivanje njihovog nasljednog prava, te su oni faktički stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na djecu rođ
NN 56/2000 • Ustavnopravno stajalište ovog Suda je da su zakonskim uređenjem članka 23. Zakona o nasljeđivanju, izvanbračni descedenti pravno i faktično stavljeni u neravnopravni položaj s onima rođenim u braku ili onima koji su pozakonjeni. Činjenica rođenja djeteta izvan braka sama po sebi ne može biti razlogom za dovođenje izvanbračne djece u neravnopravni položaj pri zakonskom nasljeđivanju. Stjecanje prava na nasljeđivanje na temelju zakona, glede imovine očevih srodnika, a po utvrđenju činjenice krvnog srodstva, ne može se dodatno činiti ovisnom i o transparentnosti odnosa između oca i izvanbračne djece. Propisivanjem posebnih i dodatnih uvjeta za stjecanje zakonskog nasljednog prava izvanbračnih descedenata na ostavinu očevih srodnika, zakonodavac je mogućnost ostvarenja nasljednog prava izvanbračne djece bitno otežao, na način da je dovedeno u pitanje i samo ostvarivanje zakonom utvrđenog prava na nasljeđivanje. Činjenica rođenja izvan braka, a po utvrđenju postojanja činjenice krvnog srodstva, nije dovoljan razlog za propisivanje dodatnih uvjeta za stjecanje nasljednog prava izvanbračne djece na ostavini očevih srodnika. Rođenje djeteta u braku, ili njegovo pozakonjenje, ne smije biti činjenica koja dovodi navedene u povoljniji položaj pri stjecanju prava na nasljeđivanje na temelju zakona glede imovine očevih krvnih srodnika, pogotovo ne u slučajevima kada je krvno srodstvo temeljna i jedina činjenica o kojoj ovisi zakonsko pravo na nasljeđivanje.
NN 56/2000 • Čineći stjecanje nasljednog prava izvanbračne djece na ostavinu očevih krvnih srodnika dodatno ovisnim i o transparentnosti odnosa između oca i njegove izvanbračne djece, odredbama članka 23. stavka 3. i stavka 4. Zakona o nasljeđivanju, zakonodavac je povrijedio ustavno načelo jednakosti sadržano u članku 3. i članku 14. stavku 1. Ustava. Stavljajući u neravnopravan položaj izvanbračnu djecu pri nasljeđivanju, u konkretnom slučaju, osporavane odredbe nisu u suglasju niti s odredbama članka 48. stavka 4. Ustava, kojim se jamči pravo na nasljeđivanje. Također, postojanje nesuglasja osporavanih odredaba s člankom 3., člankom 14. stavkom 1. i člankom 48. stavkom 4. Ustava, u suprotnosti je s ustavnim načelom sadržanim u članku 5. stavku 1. Ustava, kojim se utvrđuje da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom.
NN 56/2000 • Tijekom ustavnosudskog postupka, a s obzirom na sadržaj ustavnih odredba iz članka 5. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Ustava, nije utvrđeno da bi osporavana odredba Zakona bila u nesuglasju i s tim ustavnim odredbama.
NN 56/2000 • Slijedom utvrđenja kako odredbe članka 23. stavka 3. i stavka 4. Zakona o nasljeđivanju nisu u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. stavka 1., članka 14. stavka 1. i članka 48. stavka 4. Ustava, na temelju članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 56/2000 • 4. Odredbom članka 25. Zakona uređeno je zakonsko nasljeđivanje na temelju činjenice posvojenja, odnosno građanskog srodstva kao osnove za nasljeđivanje.
NN 56/2000 • Posvojenje je pravni institut kojim se uspostavlja odnos između tuđeg djeteta - posvojčeta, i punoljetne osobe - posvojitelja. Pod posvojenjem se podrazumijeva pravni postupak uspostavljanja trajnog roditeljskog ili srodničkog odnosa u situacijama kada između posvojčeta i posvojitelja ne postoji biološka sveza.
NN 56/2000 • Točan je navod podnositelja da je u pravnom poretku Republike Hrvatske na snazi Zakon o nasljeđivanju koji ne poznaje adoptio plena, odnosno potpuno posvojenje pri kojem između posvojitelja i njegovih krvnih srodnika s jedne strane i posvojčeta i njegovih potomaka s druge strane nastaje odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja postoje kao i između krvnih srodnika, dok istovremeno prestaju sva prava i obveze između posvojčeta i njegovih preostalih krvnih srodnika.
NN 56/2000 • Tada važeći Zakon o braku i porodičnim odnosima (»Narodne novine«, broj 11/78, 45/89 i 59/90), kao i Obiteljski zakon (»Narodne novine«, broj 162/98) koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, uveli su u pravni poredak srodničko posvojenje ili posvojenje s potpunim učinkom. Srodničkim posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojčeta i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze.
NN 56/2000 • Iz navedenog proizlazi da je u materiji nasljednog zakonodavstva Republike Hrvatske, glede međusobnih prava i obveza osoba pri zakonskom nasljeđivanju, a u slučaju postojanja činjenice građanskog srodstva s potpunim učinkom, nastala pravna praznina.
NN 56/2000 • Međutim, postojanje pravne praznine glede uređenja zakonskog nasljeđivanja pri adoptio plena, a s obzirom na činjenicu da Zakon o nasljeđivanju uređuje samo pitanje zakonskog nasljednog prava za slučaj roditeljskog posvojenja, samo po sebi ne čini osporavanu odredbu članka 25. Zakona nesuglasnom s Ustavom. Tijekom ustavnosudskog postupka nije utvrđeno da bi osporavane odredbe članka 25. Zakona o nasljeđivanju, kojim se propisuju posebni uvjeti za nastanak zakonskog prava za nasljeđivanje za slučajeve kod kojih se u ograničenom opsegu uspostavlja građanska sveza između posvojčeta i njegove nove obitelji, bile u nesuglasju s odredbama članka 14. i članka 48. stavka 4. Ustava. Tim više što u navedenim slučajevima ne prestaje sustav međusobnih prava i obveza između posvojčeta i njegove biološke obitelji.
NN 56/2000 • Ovdje treba još istaknuti da prema odredbi članka 125. stavka 1. alineje 1. Ustava, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. Prema navedenoj odredbi Sud nije nadležan uklanjati pravne praznine u pravnom sustavu Republike Hrvatske, niti je nadležan ocjenjivati suglasnost propisa iste pravne snage.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 120/08, Broj 100/93,
Broj 62/92, Broj 2/05,
Broj 23/94, Broj 99/08
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA