PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-naziva-poslova-zaposlenih-u-cbjm NN 20/2003

• Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Z.T. iz N., koju zastupa punomoćnik M. D., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana 16. siječnja 2003. godine, donio je

Stranica 2003-02-20-296 NN 20/2003

• 2. Osporavanom presudom odbijena je tužba podnositeljice ustavne tužbe protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - Direkcija Z., klasa: UP-II-502-10/94-01/211, urbroj: 338-01-11-15-95-1 od 9. studenoga 1995. godine.

Internet NN 20/2003

• Tim rješenjem usvojena je žalba podnositeljice, poništeno je rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područnog ureda P., Ispostave N., klasa: UP/I-502-01/94-01/04, ur. broj: 2149-30-02-94-2 i priznato joj je pravo na naknadu troška za lijek.

Internet stranice NN 20/2003

• Protiv tog rješenja podnositeljica je podnijela tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, jer joj tuženo tijelo nije priznalo i pravo na kamate na dužni iznos u smislu članka 277. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), od dana podnošenja zahtjeva za isplatu naknade.

Internet stranice NN 20/2003
• 3. U dopuštenoj i pravodobnoj ustavnoj tužbi podnositeljica navodi da bi obrazloženje Upravnog suda bilo prihvatljivo kad bi zahtjev za isplatu kamata predstavljao glavnu stvar u upravnom postupku, što nije slučaj, jer je zahtjev za isplatu kamata samo akcesorni zahtjev neodvojiv od glavnog zahtjeva u upravnom postupku. Dalje navodi kako proizlazi da bi upravna tijela primjenjivala samo zakone iz svojega uskog djelokruga, što bi bilo apsurdno i protivno temeljnom načelu zakonitosti propisanog člankom 4. Zakona o općem upravnom postupku, kojim se u njihovu postupanju ne isključuje primjena nijedne važeće pozitivne pravne norme, pa tako ni Zakona o obveznim odnosima. Također ističe kao općepoznatu činjenicu da se u našem pravnom sustavu, izvan kojega ne mogu biti ni upravna tijela, o glavnoj stvari i sporednom potraživanju koje proizlazi iz te glavne stvari, odlučuje jednom odlukom, pa da je obrazloženje presude Upravnog suda protivno kako navedenim konkretnim zakonskim normama, tako i duhu čitavog pravnog sustava koji na njima počiva.
Internet stranice NN 20/2003
• Predlaže usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporavanu presudu i predmet vratiti Upravnom sudu na ponovni postupak.
Internet stranice NN 20/2003 • 4. Ustavna tužba sadrži formalne sastojke propisane člankom 65. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), kao i pretpostavke propisane člankom 62. stavcima 2. i 3. i člankom 64. Ustavnog zakona.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 20/2003 • Sukladno navedenom, Ustavni sud, odlučujući o ustavnoj tužbi, prvo ispituje jesu li prava istaknuta u ustavnoj tužbi ustavna prava u smislu članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona. Ako utvrdi da se radi o ustavnim pravima, Ustavni sud nastavlja postupak radi utvrđenja je li osporenim pojedinačnim aktom povrijeđeno ustavno pravo na koje upućuje podnositelj.
Poslovne stranice NN 20/2003 • 6. Ustavnom tužbom podnositeljica od Ustavnog suda traži donošenje odluke kojom bi se ocijenilo i utvrdilo da su osporavanom presudom Upravnog suda povrijeđene ustavne odredbe o vladavini prava (članak 3.) i načelu zakonitosti pojedinačnih akata državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti (članak 19. stavak 1.), te jamstvo jednakosti pred zakonom propisano člankom 14. stavkom 2. Ustava, označujući ga kao svoje ustavno pravo.
Pregledi NN 20/2003 • 7. Uvidom u pribavljeni spis predmeta Ustavni sud je utvrdio da podnositeljica ustavne tužbe u upravnom postupku uopće nije postavila zahtjev za isplatu zateznih kamata. Naprotiv, tek nakon što joj je priznato pravo na naknadu troška za lijek, ona podnosi tužbu Upravnom sudu, od kojega, po prvi puta, traži dosudu zateznih kamata.
Glasnik NN 20/2003 • Naime, u Zakonu o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, broj 75/93 i 55/96) nije izrijekom propisano da se u postupku odlučivanja o pravima iz tog Zakona, odnosno u rješenju kojim se zahtjev usvaja, odlučuje i o zateznim kamatama po službenoj dužnosti i bez posebnog zahtjeva stranke, kao što je to, primjerice, propisano u odredbi članka 25. točke 8. Zakona o izvlaštenju (»Narodne novine«, broj 9/94, 35/94, 112/00 i 114/01). Zbog toga je podnositeljica ustavne tužbe zahtjev za isplatu zateznih kamata trebala postaviti već u zahtjevu o glavnoj stvari, a ne tek u tužbi Upravnom sudu. Zbog navedenog propusta podnositeljice ne može se smatrati da joj je osporavanom presudom Upravnog suda povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom.
Novo NN 20/2003 • 8. U obrazloženju osporavane presude Upravnog suda izraženo je stajalište da se u upravnom postupku rješava samo o pravima utvrđenim zakonom kojim se uređuje određena upravna oblast, dok su u pitanjima isplate zatezne kamate nadležni odlučivati općinski i županijski sudovi. Ustavni sud ističe da se u upravnom postupku, u određenim upravnim oblastima, odlučuje i o zateznim kamatama već temeljem izričitih propisa i bez zahtjeva stranke. Tako je, primjerice, određeno i u spomenutoj odredbi članka 25. točke 8. Zakona o izvlaštenju.
Poslovi NN 20/2003 • Upravni sud u obrazloženju oporavane presude pravilno navodi da su o pitanju isplate zateznih kamata, kao o građanskopravnom zahtjevu, stvarno nadležni odlučivati općinski i županijski sudovi temeljem članka 16. stavka 1. točke 2. podtočke k) Zakona o sudovima. No, osim što navedeno pravilo ima izuzetak, ono se u prvom redu odnosi na situaciju kada se pravo na zatezne kamate ostvaruje kao glavni zahtjev. Ako se pravo na zatezne kamate ostvaruje, međutim, kao sporedni zahtjev, onda se ono treba ostvarivati u istom postupku i pred istim tijelom koje raspravlja i odlučuje o glavnom zahtjevu.
Poticaji NN 20/2003 • Pravo na zatezne kamate bi u konkretnom slučaju proizlazilo, dakle, iz uspješno ostvarenog prava na glavno potraživanje te bi predstavljalo sporedni zahtjev uz glavni zahtjev, pa nije ni pravno logično, ni ekonomično da se o glavnom zahtjevu odlučuje u jednom postupku (upravnom), a o sporednom zahtjevu u drugom postupku (građanskom parničnom).
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 108/06, Broj 46/97, Broj 66/96, Broj 151/05, Broj 98/04, Broj 140/03
LINK - INFORMACIJE ZA PODUZETNIKE, POSLOVNE INFORMACIJE, PONUDA Pregled