• Razvoj kapaciteta javne mreže za prijenos podataka komutacijom paketa - Jupak - prikazan je u tablicama PP-1 do PP-9. U periodu do 1995. predviđa se vrlo dinamičan rast broja korisničkih prihljučaka od blizu 30% godišnje.

• Za kompletiranje mreže (videoteks priključna točka u svakom tranzitnom području) potrebno je u 1991. godini kupiti CPU i 16 portova koji bi bili smješteni u Osijeku, te dodatnih 16 portova za Zagreb. Time bi bili zadovoljeni uvjeti minimalne konfiguracije videoteks mreže u Hrvatskoj. U slijedećim godinama će trebati proširivati mrežu na postojećim Videoteks priključnim točkama (novi portovi), te postavljati nove Videoteks priključne točke u skladu s rastom korisnika. Svjetska iskustva govore da je optimalan broj korisnika po jednom portu 10. Uz nabavku portova i procesnih jedinica bti će potrebno nabaviti i svu prateću opremu (komunikacije, terminali za sistemsko i razvojno osoblje) što je uračunato u ukupan iznos. U plan je uvrštena nabavka terminala za svaki priključak. Terminali bi se korisnicima davali u leasing i time bi bio osiguran povrat tih sredstava.

• Usluga videokonferencije razvijat će se do 1995. godine u 2 etape:

• - na dvije lokacije u Zagrebu i po jednoj u Osijeku, Splitu i Rijeci 1992. godine,

• Sustavi za posredovanje poruka-MHS (Message Handling Systems) vrše obradu i usmjeravanje pisanih poruka na principu "spremi pa proslijedi" služeći kao posrednik između različitih kompjuterskih sistema i integrirajući u jedinstveno okružje postojeće nekompatibilne usluge elektronske pošte i postojeće telematske usluge (teleks, faksimil, videoteks, i slično). Razmjena poruka između različitih sistema ostvaruje se pomoću konverzija kodova, brzina, formata poruka te protokola. Zahvaljujući međunarodnom standardu (CCITT - X.400) ovi su sistemi u izuzetnoj ekspanziji i većina evropskih zemalja ih već koristi, kako za uslugu elektronske pošte, tako i za obavljanje poslovnih transakcija direktno između računala poslovnih partnera, transfer datoteka, dijeljenje aplikacija i slično. Kod nas je u radu eksperimentalni MHS, koji se trenutno koristi za aplikaciju elektronske pošte. Tokom 1991. i 1992. godine planira se uvođenje javne usluge koja bi osim uvođenja novih aplikacija bila povezana i s postojećim telematskim uslugama. Trenutno se na eksperimentalnom sistemu desetak učesnika koristi uslugama elektronske pošte. Do kraja 1995. godine očekuje se da bi moglo biti oko 3.000 korisnika ove javne usluge.

• Teleteks usluga, koja je početkom osamdesetih bučno najavljivana kao zamjena za teleks, nije (osim u Njemačkoj) postigla naročit uspjeh. Kod ove je usluge težište na skupom i kompliciranom terminalu, koji je u osnovi fina elektronička pisaća mašina opremljena komunikacijskim dijelom kojeg izvedba ovisi o tome da li se za transport koristi javna telefonska mreža ili mreža za prijenos podataka. Invazija osobnih računala u uredske prostore istisnula je ovaj jednonamjenski terminal prije nego se uspio udomaćiti. Ipak, nije izvjesno da ovu uslugu možemo otpisati. U kombinaciji s faksimilom grupe 4 (terminali miješanog načina rada kojima se mogu kreirati dokumenti kombinirani od teksta i slika), sistemima za posredovanje poruka (MHS) i njihovoj zajedničkoj migraciji prema najnovijim standardima za strukturu otvorenih dokumenata (Open Document Architecture - ODA), teleteks aplikacija bi mogla pokazati svoje prave kvalitete. Za ovakve objedinjene protoke grafika, dokumenata i podataka ISDN će biti idealna transportna mreža.