PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 28/2000 • Stoga podnositelj ustavne tužbe predlaže ukidanje osporene odluke i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
NN 28/2000 • Državno sudbeno vijeće (dalje: DSV) u izjašnjenju broj: UT-18/96 od 21. ožujka 1997. godine ponovno je izrazilo mišljenje o nenadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske za odlučivanje o ustavnim tužbama povodom odluka DSV-a, ukazujući time na nedopuštenost takve ustavne tužbe s osnove članka 28. stavka 1. tada važećeg Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91).
NN 28/2000 • Glede konkretnih navoda iz ustavne tužbe, u bitnome je ukazano na odredbe Poslovnika Državnog sudbenog vijeća ("Narodne novine", br. 85/94 i 11/95), kojima je propisan način donošenja odluka (većinom glasova nazočnih članova DSV-a) te da podnositelj ust
NN 28/2000 • Osporavajući u cijelosti postojanje povreda navedenih ustavnih prava, DSV je na kraju predložilo Ustavnom sudu da ustavnu tužbu odbaci kao nedopuštenu, odnosno odbije kao neosnovanu.
NN 28/2000 • U provedenom postupku razmotreni su i analizirani navodi i prijedlozi iz ustavne tužbe i očitovanja DSV-a, kao i mišljenja međunarodnih stručnjaka te je izvršen uvid u isprave spisa DSV-a u dijelu koji se odnosi na postupak imenovanja sudaca Županijskog suda u B.
NN 28/2000 • U okvirima ustavne ovlasti iz članka 125. al. 3. Ustava da štiti ustavne slobode i prava čovjeka i građanina (ustavna prava), Ustavni sud, sukladno članku 59. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 99/99), o povredi tih prava odlučuje povodom ustavne tužbe svakoga tko smatra da mu je odlukom sudbene ili upravne vlasti, kao i drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno neko od tih ustavnih prava.
NN 28/2000 • Državno sudbeno vijeće je državno tijelo čije su ovlasti u djelokrugu sudbene vlasti određene Ustavom i zakonom. Stoga je i odluka Državnog sudbenog vijeća o imenovanju sudaca, a protiv koje nije propisana druga pravna zaštita, odluka tijela državne vlasti o kojoj ovaj Sud odlučuje u postupku ustavnosudske zaštite ustavnih prava. Iako odluka Državnog sudbenog vijeća pripada u krug tzv. akata vladanja, ona je istodobno i pravno vezani akt državnog tijela koje je u postupku imenovanja vezano postupovnim pravilima, te kao i svi ostali akti vladanja bilo kojeg državnog tijela podliježe ocjeni ustavnosti i zakonitosti sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina donošenja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 28/2000 • vak 1. Ustava, članak 12. Zakona o Državnom sudbenom vijeću), naglašeno je, kako načelo neovisnosti sudbene vlasti u okviru ukupne trodiobe vlasti, tako i ideja da istaknuti pravosudni djelatnici i drugi pripadnici pravničke struke, kompetentno i neovisno o drugim državnim tijelima i na temelju pravila struke, odlučuju o imenovanju i razrješenju pravosudnih djelatnika.
NN 28/2000 • Odlučivanje uz uvjete i po postupku u kojem se osigurava stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje sudačke dužnosti (članak 8. Zakona o sudovima), a prema stručnim kriterijima i prema pravilima struke imanentno je u radu Državnog sudbenog vijeća. Kada ovo Vijeće postupa mimo tih kriterija, odnosno bez stručnih argumenata, ili kada se u njegovim odlukama ne vidi na temelju kojih razloga su donesene, a pogotovo ako te odluke proturječe jedinim razlozima struke koji su u postupku izneseni, bez obrazloženja zašto ti razlozi nisu uvaženi, ono postupa protivno cilju i svrsi zbog koje je osnovano (detournement de pouvoir) te čini i grubu povredu pravila postupka, koja uvijek postoji kada za donošenje odluke ne postoje relevantni razlozi, odnosno kada oni postoje ali su nejasni i proturječni.
NN 28/2000 • U konkretnom slučaju podnositelj ustavne tužbe je zajedno s ostalim kandidatima bio sudionik u postupku imenovanja sudaca Županijskog suda u Bjelovaru.
NN 28/2000 • U zapisniku 22. sjednice DSV od 28. ožujka 1998. zabilježeno je da je predsjednik DSV-a prije raspravljanja o kandidatima konstatirao kako je ministar pravosuđa na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o Državnom sudbenom vijeću dostavio materijale za imenovanje sudaca županijskih sudova te da su svi članovi DSV-a za svakog kandidata dobili životopise i mišljenja, a u raspravi o podnositelju ustavne tužbe zabilježene su samo lapidarne izjave predsjednika Županijskog suda u B. o sudjelovanju podnositelja kao suca u tzv. političkim procesima i predsjednika DSV-a o prigovorima u Vrhovnom sudu glede kvalitete rada podnositelja (str. 15. zapisnika). Konkretniji razlozi za takve izjave nisu zabilježeni, niti je o njima bilo ikakve daljnje rasprave.
NN 28/2000 • Na kraju ukupne rasprave o svim kandidatima, pristupilo se glasovanju u kojem podnositelj ustavne tužbe nije dobio potrebnu većinu glasova (10 "protiv", niti jedan "za").
NN 28/2000 • Također je vidljivo da kratke i neobrazložene negativne primjedbe predsjednika Županijskog suda i predsjednika DSV-a (koji je ujedno i sudac Vrhovnog suda) ne korespondiraju, odnosno proturječe ocjenama iz pismenih mišljenja, što sve zajedno predstavlja povredu pravila postupka.
NN 28/2000 • Ustavni sud je u svojoj odluci broj: U-III-188/1995 od 29. ožujka 1995. godine ("Narodne novine", br. 22/95) zauzeo stajalište po kojem odluka o tome da se sudac ne imenuje ne mora biti obrazložena, poglavito zato što se odluke u natječajnom postupku (a takav je i postupak imenovanja sudaca) u pravilu ne donose u posebnom pisanom obliku pa niti ne mogu imati obrazloženje. Naime, konstatirano je da takva odluka DSV-a odgovara standardnom sadržaju odluka koje se donose povodom javnog natječaja, jer se u praksi uobičajilo da se u njima navode samo kandidati koji su izabrani (imenovani). Stoga odluka, koja ne spominje kandidate koji nisu imenovani, ne može imati obrazloženje zašto isti nisu imenovani. Umjesto toga sudionici natječaja imaju pravo uvida u natječajne spise te na temelju razloga koji proizlaze iz tih spisa mogu izjaviti odgovarajuće pravno sredstvo (u ovom slučaju ustavnu tužbu). No to, u skladu s prethodno izloženim, pretpostavlja da natječajni spisi sadrže konkretne razloge na temelju kojih je odluka donijeta.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 194/03, Broj 70/94,
Broj 36/09, Broj 109/03,
Broj 108/96, Broj 31/90
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA