PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-prvo-izlozeno-stajaliste-tj-phru NN 39/1999

• Na ovaj slučaj ne može se primijeniti nasljednopravno pravilo o ošasnoj imovini, jer ono određuje da "Ostavina bez nasljednika postaje društveno (sada državno) vlasništvo" (članak 8. Zakona o nasljeđivanju). Ovdje se, međutim, ne radi o ostavini bez nasljednika u smislu tog Zakona, jer umrli nasljednik stječe ostavinu trenutkom smrti ostavitelja (članak 135. Zakona o nasljeđivanju). Trenutkom njegove smrti nasljednici su njegovi potomci, a ako njih nema, nasljednici su roditelj, bračni drug umrlog, a po pravu predstavljanja eventualno braća i sestre umrlog. U smislu Zakona o nasljeđivanju ne radi se o ostavini bez nasljednika.

Stranica 1999-04-39-794 NN 39/1999

• I ovdje bi trebalo vrijediti pravilo izloženo u t. 6/8.: pri određivanju prava na naknadu za oduzetu imovinu mogu se primjenjivati samo pravila prvog nasljednog reda. Pravila narednih nasljednih redova isključena su od primjene, pa se njima ne može ni proširivati, ali niti suziti krug ovlaštenika za naknadu.

Internet NN 39/1999

• Zbog toga prema odredbi iz stavka 1. članka 9. Zakona o naknadi, prema stajalištu Suda, pravo na naknadu za cjelokupnu oduzetu imovinu imaju svi živi nasljednici prvog nasljednog reda na jednake dijelove, bez obzira da li je neki od nasljednika umro nak

Internet stranice NN 39/1999

• 6/12. Ako je prijašnji vlasnik za života postavio zahtjev za naknadu (članci 64. i 65. Zakona o naknadi), on je stekao valjanu tražbinu prema državi ili drugom vlasniku oduzete imovine. Takvo potraživanje spada u imovinu prijašnjeg vlasnika; to nije imovina koja mu je oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (pa ne potpada pod ograničenje Zakona o naknadi), već imovina koja je nastala na temelju odredaba tog Zakona, tj. zakona Republike Hrvatske. Na tu se imovinu ne mogu primjenjivati ograničenja (o "nasljeđivanju") iz članka 9. Zakona o naknadi.

Internet stranice NN 39/1999
• Drukčije stajalište - tj. da se na takvu tražbinu primjenjuju pravila o "nasljeđivanju" iz Zakona o naknadi, tj. da se ne može slobodno nasljeđivati - bilo bi protivno temeljnim civilizacijskim standardima vladavine prava. Imajući u vidu sporost postupaka radi naknade ili vraćanja oduzete imovine i starosnu dob prijašnjih vlasnika, vjerojatno je da bi veći dio prijašnjih vlasnika (i njihovih nasljednika) zbog smrti bili lišeni prava koja su im priznata Zakonom o naknadi. Nije prihvatljivo da država ili drugi korisnici oduzete imovine crpe koristi zbog složenosti problema u primjeni zakonskih propisa i sporosti državnih tijela koja provode postupak naknađivanja ili vraćanja.
Internet stranice NN 39/1999
• 7/2. Razlikovanje prijašnjih vlasnika s obzirom na njihovu pravnu svezu s određenom državom (tj. prema državljanstvu) - s time da se jednima priznaje pravo na naknadu (hrvatskim državljanima), a drugima se to pravo nikako ne priznaje - nepravedno je i ne može se opravdati zaštitom nekog drugog važnog ustavnog ili drugog prava. Ovo tim više što je svima, i hrvatskim državljanima i onima koji to nisu, imovina oduzeta na isti način, u isto vrijeme i na temelju istih pravnih osnova, a njihova imovina - ukoliko je ostala očuvana - ostala je u Republici Hrvatskoj u vlasništvu države ili drugih pravnih subjekata.
Internet stranice NN 39/1999 • Razlikovanje u opsegu potencijalnih prava domaćih državljana i stranaca uobičajeno je (i nije u protivnosti s Ustavom) kad se radi o pravnim odnosima reguliranim javnopravnim propisima ili propisima o zasnivanju radnog odnosa. No, kad su u pitanju imovinskopravni odnosi, takvog razlikovanja, u tako generalnom, uopćenom obliku, ne smije biti i ono je suprotno Ustavu.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 39/1999 • Citirane odredbe iz stavka 1. članka 9. i iz stavka 1. članka 11. (u dijelu u kojem se odnosi na fizičke osobe) Zakona o naknadi u protivnosti su s člankom 14. Ustava jer ne poštuju ustavnu garanciju o jednakosti svih ljudi i građana u Republici Hrvatskoj, već uspostavljaju diskriminirajuće razlike ovisne o osobnim i pravnim osobinama pojedinca, koje nisu osnovane na Ustavu ili na zakonu u skladu s Ustavom. Te odredbe nisu u skladu s propisima međunarodnih ugovora i akata citiranih u t. 2/3. ove odluke. One su protivne i članku 134. Ustava, jer međunarodni ugovori, kad su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, čine sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, pa je Zakon o naknadi trebalo s njima uskladiti.
Poslovne stranice NN 39/1999 • 7/3 Zbog toga se u t. 1a. izreke ove odluke ukidaju citirani propisi Zakona o naknadi.
Pregledi NN 39/1999 • Budući da su istekli rokovi za podnošenje zahtjeva za naknadu oduzete imovine (šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o naknadi - stavak 3. članka 65.), pa bi prekasno podnijete prijedloge valjalo odbaciti, a podnositelj bi izgubio sva prava iz tog Zakona (stavak 4. članka 65.), u t. 1c. izreke ove odluke ukidaju se i ti propisi, kako bi ovlaštenici naknade koji nisu hrvatski državljani mogli ostvariti svoja prava.
Glasnik NN 39/1999 • 8. U predmetu U-I-673/1996 osporava se ustavnost članka 12. Zakona o naknadi. U njemu se određuje da pravne osobe, odnosno njihovi pravni sljednici, kojima je imovina oduzeta, imaju pravo na naknadu samo ako su do donošenja Zakona na teritoriju Republike Hrvatske održale neprekinuto pravno sljedništvo, obavljale djelatnost i imale sjedište (stavak 1.). Vlada Republike Hrvatske može im priznati pravo na naknadu i kad ne ispunjavaju ove uvjete, ako su zabranjene ili raspuštene iz političkih razloga, a promicale su hrvatske državotvorne nacionalne interese (stavak 2.).
Novo NN 39/1999 • Podnositelji zahtjeva navode da bivša država nije mogla drukčije doći do imovine, nego ukidanjem pravnih osoba, odnosno raspuštanjem političkih stranaka, što se odnosi i na društvene organizacije, zaklade i dr. Ne navodeći pojedine odredbe Ustava, tvrdi se da je to protivno ustavnom jamstvu vladavine prava i načelu pravne države.
Poslovi NN 39/1999 • Zbog toga su odredbe iz članka 12. Zakona opravdane i primjerene pravnoj naravi pravnih osoba, pa nisu protivne temeljnim vrednotama Ustava, tj. vladavini prava (članak 3. Ustava).
Poticaji NN 39/1999 • 9/1. Svi ostali prigovori podnositelja zahtjeva i prijedloga odnose se na pitanja koja je imovina obuhvaćena odredbama Zakona o naknadi bivšim vlasnicima, što se vraća, odnosno naknađuje, prijašnjim vlasnicima (ovlaštenicima naknade) i u kojem opsegu.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 139/06, Broj 119/01, Broj 37/07, Broj 81/96, Broj 101/04, Broj 63/06
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA Pregled