• Svaka pojedina država članica EU imala je svoje nacionalne sustave statističkih klasifikacija djelatnosti i proizvoda, s različitom strukturom i razinom razrade, kao i različitu periodičnost istraživanja, različite jedinice mjere. Sve to je odražavalo jedan nekonzistentan pristup, a posljedica tog pristupa bila je da su podaci temeljeni na tako heterogenim klasifikacijskim sustavima bili teško međusobno usporedivi.

• usklađivanje između istovrsnih klasifikacija: usklađivanje se izvodilo tako da su se elementi jedne klasifikacije harmonizirali s elementima druge. Takav odnos ostvaren je između NACE Rev.12 i ISIC Rev. 33, gdje se prva temelji na elementima druge. Međutim, pri postizanju harmonizacije bilo je potrebno uzeti u obzir ne samo pojedinačne elemente klasifikacije, već i njezinu strukturu. To je bilo naročito nužno u slučaju klasifikacija djelatnosti, jer hijerarhijska struktura utječe na klasifikaciju statističkih jedinica koje se razvrstavaju na temelju njihove glavne djelatnosti primjenom top down metode (od vrha prema dolje), tj. razvrstavanjem najprije od najviše razine a potom prema detaljnijim razinama klasifikacije.

• međunarodno usklađivanje: To je bio jedan od glavnih zadataka međunarodnih statističkih tijela. Međunarodna harmonizacija relevantna je između samih međunarodnih statističkih tijela, kao i između međunarodnih statističkih tijela i njihovih država članica.

• Spomenutim aspektima harmonizacije posvećena je najveća pažnja u njihovoj zadnjoj reviziji gospodarskih klasifikacija koju su proveli zajednički Eurostata i UNSTATa s ciljem sustavnog uvođenja i primjene širom svijeta. Ta revizija obuhvatila je klasifikaciju sektora gospodarstva koja je ugrađena u Sustavu nacionalnih računa (SNA)4, Međunarodnu standardnu klasifikaciju svih gospodarskih djelatnosti (ISIC) i vrlo detaljnu klasifikaciju roba (HS). Sve navedene klasifikacije bile su temelj za reviziju europskog klasifikacijskog sustava i harmonizacije na svjetskoj razini.

• Na taj način postignuta je harmonizacija između najvažnijih gospodarskih klasifikacija na svjetskoj razini i odgovarajućih klasifikacija na razini EU, a državama članicama ostavljena je mogućnost primjene odgovarajućih klasifikacija EU-a izravno ili izrade nacionalnih verzija koje su izvedene iz njih. Kako bi se osigurala usporedivost gospodarskih statistika između država članica kontinuirano, revidirane klasifikacije EU dobile su obvezatan karakter i donose se kao Propisi EU (neobvezno ih još primjenjuju EFTA i EEA države).

• Nakon toga započeo je i proces usklađivanja središnjih gospodarskih klasifikacija proizvoda (CPC i CPA) i svih posebnih klasifikacija istraživanja, na europskoj i svjetskoj razini. Središnje klasifikacije proizvoda dobile su ulogu mosta između međunarodnih, europskih i nacionalnih skupina klasifikacija.