PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-ustavna-je-tuzba-dostavljena-dedp NN 80/1999

• DPRH u svojim očitovanjima od 13. i 27. svibnja 1999., dostavljenim ovom Sudu u povodu zakazivanja konzultativnog sastanka sa stručnjacima iz relevantnih područja, u bitnome navodi sljedeće:


Stranica 1999-07-80-1471 NN 80/1999

• U tom smislu u konkretnom je slučaju trajanje prekida postupka opravdano i na zakonu osnovano i ne može biti govora o uskrati pravosuđa. DPRH također smatra da se i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u ovom predmetu (ukoliko uopće postoje pretpostavke za meritorno odlučivanje tog Suda) može kretati samo u procesnopravnim okvirima, a nikako da se njome ne može davati pravno stajalište tog Suda o pitanjima sukcesije, jer to nije predmet podnesene ustavne tužbe niti ovog postupka i jer bi to prelazilo granice njegove nadležnosti, a zadiralo bi u ingerencije predsjednika i Vlade Republike Hrvatske te Sabora kao zakonodavnog tijela. Na taj bi se način direktno kršio Ustav Republike Hrvatske - tvrdi Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske.


Internet NN 80/1999

• Pored toga, stajalište je DPRH da bi se, slijedom pravnog stajališta ovog Suda o tome da Republika Hrvatska jest solidarni dužnik svih obveza bivše SFRJ nastalih do 8. listopada 1991., otvorio put mnoštvu zahtjeva domaćih i stranih fizičkih i pravnih os


Internet stranice NN 80/1999

• Stoga DPRH predlaže odbacivanje odnosno odbijanje ustavne tužbe.


Internet stranice NN 80/1999
• Na temelju rezultata ovako provedenog postupka ovaj je Sud utvrdio sljedeće:

Internet stranice NN 80/1999
• Prethodno izneseno stanje stvari u konkretnom slučaju primarno upućuje na analizu pravne prirode osporavanih odluka u ustavnopravnom smislu tj. u smislu sadržaja odredbe, čl. 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91, nastavno: Ustavni zakon).

Internet stranice NN 80/1999 • Upuštanjem u meritorno razmatranje podnesene ustavne tužbe ovaj Sud izražava svoje stajalište da u konkretnom slučaju ustavnom tužbom osporavane odluke sudbene vlasti jesu odluke koje ima u vidu odredba čl. 28. Ustavnog zakona tj. odluke kojima je za stranku postupak pravomoćno okončan.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 80/1999 • U konkretnom je slučaju prekid postupka uslijedio temeljem zakonske osnove iz čl. 212. točke 3. ZPP-a, koja se odnosi na prestanak pravne osobe koja je stranka u postupku. Zakonodavac je predvidio i instrumentarij za nastavak tako prekinutog postupka, pa je člankom 215. stavkom 1. ZPP-a odredio da će se postupak nastaviti kada (…) pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.
Poslovne stranice NN 80/1999 • Zakonodavac, međutim, očigledno pri ovakvom propisivanju nije bio niti je mogao biti dovoljno dalekovidan, a da bi predvidio i sve moguće praktične procesnopravne posljedice prestanka države kao pravne osobe i stranke u postupku, a koje svakako mogu biti izuzetno teške i dalekosežne po fizičke osobe koje imaju (strogo) osobna potraživanja kao u konkretnom slučaju. Dovoljno je u tom smislu upozoriti na nesumnjivu složenost i izuzetnu dugotrajnost procesa sukcesije država, što može imati za posljedicu (a u konkretnom slučaju i ima) znatnu vremensku odgodu, a u perspektivi možda i apsolutnu nemogućnost realizacije određenih osobnih prava građana. O kakvom je postupku riječ možda najbolje svjedoči činjenica da u Beču, glavnom gradu Republike Austrije, i danas djeluje ured koji se bavi problemima sukcesije bivše Austrougarske monarhije, koja je prestala postojati 1918. godine. Kako je razvidno, ovakva pravna situacija predstavlja prepreku ostvarenju tih prava već pri prvom koraku - pokušaju imenovanja pravnog sljednika.
Pregledi NN 80/1999 • Stoga valja istaknuti da u konkretnom slučaju donesena rješenja, iako u isključivo formalnopravnom smislu i sa stajališta njihovih donositelja imaju značaj odluka o upravljanju postupkom, s aspekta podnositelja ustavne tužbe kao tužitelja u parničnom postupku imaju značaj pravomoćnog odbijanja njegovog tužbenog zahtjeva, pri čemu mu je zatvoren svaki daljnji put pravne zaštite.
Glasnik NN 80/1999 • Naime, međunarodni dokumenti i sudska praksa stoje na stajalištu koje se može sažeti na sljedeći način:
Novo NN 80/1999 • Sukcesija država znači zamjenu jedne države drugom što se tiče odgovornosti za međunarodne odnose nekog područja, te je jedino u tom smislu relevantan identitet odnosno kontinuitet države. U svim ostalim pitanjima značajka »državne sljednice« ili »države kojoj je priznat kontinuitet s prednicom« ne igra nikakvu ulogu, pa se nužno moraju rješavati pitanja državljanstva i stečenih prava stanovništva (stvarna prava, mirovine i sl.), pitanja privatnih obveznopravnih odnosa, pitanja sukcesije u unutarnjem pravnom poretku itd. Značajno je da je u pitanju stečenih prava, a takvima se danas pretežito smatraju ona koja imaju novčanu vrijednost, prevladavajuće stajalište da teritorijalne promjene na njih ne utječu. Pravo na naknadu pretrpljene štete o kakvoj se radi u konkretnom slučaju nikako se ne bi moglo izuzeti iz kruga takvih prava. Pored toga, velika je važnost i jednog od temeljnih pravila običajnog međunarodnog prava prema kojem nepokretna imovina države prednice prelazi na državu sljednicu na čijem se području nalazi. Ovo pravilo isključuje potrebu utvrđivanja prijašnjeg vlasnika te imovine, ali ne isključuje mogućnost kasnijih kompenzacija, te, što je osobito značajno, ne isključuje odgovornost za obveze prijašnjeg vlasnika. Jednaka načela u principu vrijede u pogledu obveza koje se tiču stečenih prava, onih koje potječu iz stvarnopravnih i obveznopravnih odnosa države prednice, kao i onih koje potječu iz njezine deliktne odgovornosti, a jedino pitanje koje može biti predmetom naknadnog reguliranja odgovarajućim pravnim instrumentarijem jest pitanje opsega i visine odgovornosti pojedine države sljednice. U tom je smislu teško održiva koncepcija o preuzimanju prava uz istodobno nepreuzimanje obveza, a već i zbog toga što dosegnuti standardi pravne zaštite zahtijevaju da građaninu države koja čini dio europskog poretka bude pružena mogućnost i pravo da se pred sudom njegove države odluči o njegovom zahtjevu, te da i u tom pogledu njegov položaj u vlastitoj državi bude ravnopravan položaju građanina u bilo kojoj drugoj državi istih ili sličnih pravnopolitičkih standarda.
Poslovi NN 80/1999 • Primijenjeno na konkretan slučaj, iz prethodno iznesenog se može izvesti zaključak da su donositelji osporavanih rješenja postupili na način koji ne uvažava odredbu čl. 134. Ustava Republike Hrvatske, a koja sklopljene, potvrđene i objavljene međunarodne ugovore koji su na snazi svrstava u unutarnji pravni poredak Države i daje im pravnu snagu iznad zakona. Opća pravila međunarodnog prava, čak i pored činjenice da pojedini međunarodni akt još nije na snazi u Republici Hrvatskoj, nije primjereno zanemarivati, jer takvo postupanje vrlo vjerojatno može generirati povrede prava.
Poticaji NN 80/1999 • Pored toga, u konkretnom parničnom postupku iz kojeg su proistekle osporavane odluke učinjene su i postupovne povrede. U tom je postupku, naime, u prvom stupnju donesena odluka protivno načelu dispozicije stranaka iz čl. 2. stavka 1. ZPP-a (» U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.«), što predstavlja jedno od temeljnih načela parničnog postupka. Sud je prvostupanjskom odlukom odlučivao o dopuštenosti subjektivnog preinačenja tužbe unatoč nepostojanju prijedloga tužitelja (podnositelja ustavne tužbe) u tom pravcu. Nadalje, taj je sud odluku donio za trajanja prekida parničnog postupka, a u kojem razdoblju, prema odredbi čl. 214. stavka 2. ZPP-a, sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku (tj. može jedino, sukladno stranačkoj dispoziciji, nastaviti postupak). Konačno, taj je sud suštinski odbio zahtjev tužitelja, a za to nije dao nikakve relevantne razloge.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 52/05, Broj 112/04, Broj 42/06, Broj 1/09, Broj 17/03, Broj 128/99


LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA Pregled