PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 1/2009 • (2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbe članka 2. stavka 1. točke 3. ove Odluke koja stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju.
NN 1/2009 • Ovom Uputom propisuje se metodologija izračuna efektivne kamatne stope na kredite i depozite.
NN 1/2009 • Osnovu jedinstvenog načina izračunavanja EKS na kredite i depozite čine složeni kamatni račun i dekurzivni obračun. Jedinstveni način izračunavanja EKS temelji se na metodi neto sadašnje vrijednosti. EKS je ona kamatna stopa primjenom koje se diskontirani novčani primici izjednačuju s diskontiranim novčanim izdacima koji se odnose na dane kredite, odnosno primljene depozite, tj. ona kamatna stopa primjenom koje se diskontirana serija neto novčanih tokova izjednačuje s nulom. Kod kreditnog odnosa, k-tim neto novčanim tokom smatramo razliku između svih uplata u korist davatelja kredita (primitaka kreditne institucije ili kreditne unije) i svih isplata u korist korisnika kredita (izdataka kreditne institucije ili kreditne unije) tijekom k-toga dana. Novčani tokovi uključuju svaki novčani transfer između korisnika kredita i davatelja kredita koji je izravno vezan uz odobrenje kredita, odnosno koji je dio uvjeta korištenja kredita (npr. isplata glavnice, otplatna rata (anuitet), jednokratna provizija za odobrenje kredita, periodična naknada za servisiranje kredita i sl.) ili koji uvjetuje odobravanje kredita (npr. naknada za obradu kreditnog zahtjeva). Analogno tome, kod depozitnog odnosa k-tim neto novčanim tokom smatramo razliku između svih uplata u korist primatelja depozita (primitaka kreditne institucije) i svih isplata u korist deponenta, tj. vlasnika sredstava (izdataka kreditne institucije) tijekom k-toga dana.
NN 1/2009 • Polazište za izvođenje gore navedene definicije EKS jest sljedeće matematičko načelo: EKS jest razlika između zbroja konačnih vrijednosti uplata davatelju kredita, odnosno primatelju depozita, i zbroja početnih vrijednosti isplata korisniku kredita, tj. deponentu, iskazana kao postotak od zbroja početnih vrijednosti isplata korisniku kredita, tj. deponentu, izražena na godišnjoj razini. EKS je definiran sljedećim matematičkim izrazom:
NN 1/2009 • Obračun kamata može se vršiti uz primjenu jednostavnoga i složenoga kamatnog računa. Neovisno o primjeni jednostavnoga ili složenoga kamatnog računa, kamata se može obračunavati i plaćati dekurzivno ili anticipativno.
NN 1/2009 • Pri izračunu kamata prema dekurzivnom jednostavnom kamatnom računu primjenjuju se ovi matematički izrazi:
NN 1/2009 • 36500 može stajati 36600 ili 36000, ovisno o tome koja se metoda primjenjuje,
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 1/2009 • Pri izračunavanju kamata prema anticipativnom jednostavnom kamatnom računu koriste se ovi matematički izrazi:
NN 1/2009 • Navedenim izrazima zapravo je prikazana sadašnja vrijednost glavnice koja dospijeva za jednu godinu. Glavnica koja dospijeva za n godina danas vrijedi manje, pa svođenje na sadašnju vrijednost zovemo još i diskontiranje, a kamatni faktor kojim se diskontiranje provodi diskontni faktor.
NN 1/2009 • Primjenom jednostavnoga kamatnog računa iznos diskonta može se izračunati ovako:
NN 1/2009 • Za ukamaćivanje glavnice uz primjenu dekurzivnoga složenoga kamatnog računa koristi se matematički izraz:
NN 1/2009 • Dakle, konačnu vrijednost Cn dobijemo tako da početnu vrijednost C0 pomnožimo s n-tom potencijom izraza .
NN 1/2009 • Izraz rn je konačna vrijednost jedne novčane jedinice zajedno s kamatom obračunatom dekurzivno za n razdoblja uz kamatnu stopu p.
NN 1/2009 • Primjena složenoga kamatnog računa uz anticipativni način obračuna kamata nešto je složenija, pa financijska matematika pruža mogućnost da ustanovimo kojoj anticipativnoj kamatnoj stopi (q) odgovara dekurzivna kamatna stopa (p), što se matematički izvodi kako slijedi:
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR:
Broj 16/07, Broj 115/02,
Broj 129/06, Broj 82/09,
Broj 46/02, Broj 54/05
LINK - VODIČ KROZ POSLOVNE USLUGE KOJE SU VAM DOSTUPNE