PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
zg-3-1-5-3-1-poticati-uzgoj-i-iswn NN 143/2008

• Zaštita »ex situ« znači očuvanje komponenti biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa. Ovakve mjere naročito su važne za vrlo rijetke i ugrožene vrste kojima u prirodi prijeti izumiranje, te je njih ili njihove gene važno sačuvati ili čak razmnožiti u svrhu ponovnog napučivanja u prirodna staništa. Biljne gene moguće je čuvati u obliku sjemenja ili kulture tkiva, a životinjske u tzv. genskim knjižnicama, gdje se pospremaju duboko zamrznuti genomi. Drugi način je držanje i uzgoj određenih biljnih i životinjskih vrsta, primjerice u zoološkim i botaničkim vrtovima. Očuvanje genofonda pojedinih vrsta šumskog drveća i prirodnih sastojina provodi se različitim »ex situ« metodama.

Stranica 2008-12-143-3962 NN 143/2008

• U svrhu zaštite najugroženijih zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina domaćih životinja nužne su poticajne mjere države kojima bi se osigurao uzgoj ovakvih svojti kod što većeg broja poljoprivrednika, uz stručno-znanstveni nadzor.

Internet NN 143/2008

• Očuvati komponente biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa

Internet stranice NN 143/2008

• 3.2.1 Provoditi »ex situ« zaštitu najugroženijih zavičajnih i endemičnih svojti te zavičajnih udomaćenih svojti

Internet stranice NN 143/2008 • 3.2.1.2 Razviti programe »ex situ« zaštite najugroženijih zavičajnih udomaćenih svojti
Internet stranice NN 143/2008 • 3.2.1.3 Uspostaviti jedinstveni sustav čuvanja gena divljih svojti
Internet stranice NN 143/2008 • 3.2.1.4 Osnovati banku gena ugroženih udomaćenih zavičajnih svojti
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 143/2008
• Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Pored negativnog utjecaja na biološku raznolikost, invazivne vrste mogu negativno utjecati na život i zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete gospodarskom razvitku.
Poslovne stranice NN 143/2008
• Kao i ostale europske zemlje, Hrvatska ima sve više problema s invazivnim stranim vrstama (Invasive Alien Species – IAS). Najstariji poznati problem datira još iz 1910. godine, kada je 11 primjeraka indijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) uneseno na otok Mljet kako bi se smanjila populacija zmija otrovnica. Za dvadesetak godina, nakon što su istrijebili gotovo sve zmije, mungosi su počeli napadati druge male divlje životinje, migratorne ptice i domaće životinje.
Servis NN 143/2008 • Postoji niz stranih invazivnih vrsta koje imaju veliki negativni utjecaj na biološku raznolikost Hrvatske. To su prije svega alohtone zelene alge u Jadranu, Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa. Tijekom prošlog stoljeća u rijeke dunavskog i jadranskog slijeva uneseno je čak 16 alohtonih vrsta riba. Ove vrste nanose veliku štetu autohtonoj ihtiofauni, a naročito su ugrožene rijeke jadranskog slijeva, bogate endemičnim vrstama riba. Osim unesenih vrsta, u posljednjih 15-ak godina zabilježeno je i širenje ponto-kaspijskih vrsta glavoča koji se šire uzvodno Dunavom iz Crnog mora. To su vrste riječni glavočić (Neogobius fluviatilis), glavočić (N. melanostomus) i Keslerov glavočić (N. kesslerii), koje su zabilježene i u hrvatskom dijelu Dunava, a vjerojatno konkuriraju za staništa i hranu autohtonim glavočima.
Glasnik NN 143/2008 • Alohtone vrste divljači, namjerno unesene u otočna i kopnena lovišta, posebna su problematika. Osim što su u kompeticiji s domaćim životinjama, u kompeticiji su i sa zavičajnim divljim životinjama te su često i prijenosnici novih vrsta nametnika koji negativno utječu na zavičajne populacije. Alohtona divljač na otocima uništava otočna staništa, utječe na smanjenje biološke raznolikosti te nestanak tradicionalne poljoprivrede i ekstenzivnog stočarstva. Alohtona divljač je glavni razlog postavljanja otrova u prirodu na otocima. Samo neki od primjera su divlje svinje (Sus scrofa) čija populacija je izmakla kontroli na kvarnerskim otocima, nanoseći gospodarske štete i mijenjajući prirodne ekosustave otoka, mufloni (Ovis aries musimon) na poluotoku Pelješcu, koji zbog nedostatka prirodne ispaše uništavaju tradicionalne nasade vinove loze, grivasti skakači (Ammotragus lervia) koji su uneseni na područje Mosora, nutrije (Myocastor coypus) na ušću Mirne i dr.
Novo NN 143/2008 • Opasnost predstavljaju i invazivne biljne vrste. Najpoznatija je ambrozija (Ambrosia artemisifolia) koja obraštava ruderalna staništa, potiskuje autohtone korovne i ruderalne vrste, a zbog velike proizvodnje peludi jedan je od glavnih alergena u Europi. Slijedeći primjer je vrsta čivitnjača (Amorpha fruticosa) koja je namjerno unesena zbog svojih medonosnih svojstava, a danas se nezaustavljivo širi prekrivajući vlažne travnjake nizinskih područja. Veliki problem predstavlja i pajasen (Ailanthus altissima) koji se sve više rasprostranjuje po otocima i potiskuje zavičajnu floru.
Poslovi NN 143/2008 • Zakonski propis koji regulira ovu problematiku je Zakon o zaštiti prirode, a odredbe koje se odnose na alohtone i invazivne vrste ugrađene su i u druge sektorske propise. Tako Zakon o lovstvu (NN 140/05) i Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) reguliraju unošenje alohtonih vrsta divljači, dok zakoni o morskom i slatkovodnom ribarstvu reguliraju uzgoj i unos alohtonih morskih/slatkovodnih vrsta. Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06) zabranjuje napuštanje kućnih ljubimaca, čime se također sprječava unos stranih vrsta u prirodu.
Poticaji NN 143/2008 • U zadnjih dvadesetak godina veliku opasnost predstavljaju balastne vode kao glavni uzrok unosa invazivnih stranih (alohtonih) vrsta u vodene, naročito morske, ekosustave. Za rješavanje ovog problema na državnoj razini zaduženo je središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorstvo te je na temelju Pomorskog zakonika (NN 181/04) 2007. godine donesen Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07, 38/08).
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 161/98, Broj 49/98, Broj 17/08, Broj 136/03, Broj 87/99, Broj 131/05
LINK - POSLOVNI SAVJETNIK, POSLOVNI SUBJEKTI, POSLOVNI PLAN I DRUGO Pregled