PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 58/2008 • 37.2. Financijski pokazatelji. Omjer duga i kapitala (pokretački mehanizam poduzetnika) usporedio bi se s opće prihvaćenim standardima, prosjecima karakterističnim za dotičnu gospodarsku granu kao i prosjecima bliskih konkurenata, itd. Izračunali bi se različiti pokazatelji likvidnosti i solventnosti kako bi se utvrdilo financijsko stanje poduzetnika (to je osobito važno u pogledu ocjene sposobnosti poduzetnika koji posluje u normalnim tržišnim uvjetima za ostvarenje financijskih sredstava putem zajmova). Komisija je svjesna teškoća koje se javljaju pri takvom uspoređivanju država članica poglavito zbog njihove primjene različitih računovodstvenih praksi i standarda. Komisija će to imati na umu prilikom odabira odgovarajućih referentnih točaka za usporedbu kod javnih poduzetnika koji primaju sredstva.
NN 58/2008 • 37.4. Stanje na tržištu. Potrebno je preispitati tržišne trendove (prijašnje stanje i, poglavito, buduće izglede) kao i udio poduzetnika na tržištu kroz primjereno vremensko razdoblje, a buduće bi se projekcije trebale podvrgnuti temeljitoj analizi.
NN 58/2008 • 30 Budući novčani tokovi diskontirani za trošak kapitala poduzetnika (unutarnja diskontna stopa).
NN 58/2008 • 38. Trenutni stav Komisije prema jamstvima za zajmove nedavno je priopćen državama članicama 31. Sva jamstva koja država izda izravno ili posredno putem financijskih institucija Komisija smatra obuhvaćenima člankom 92. stavkom 1. Ugovora o EEZ-u. Sva se narušavanja ili moguća narušavanja tržišnoga natjecanja mogu otkriti samo ukoliko se takva jamstva ocjenjuju u fazi njihovog odobravanja. Činjenica da jedan poduzetnik prima jamstvo, čak i ako nikada ne dođe do poziva na plaćanje po istome, može omogućiti takvom poduzetniku nastavak poslovanja, te možda i natjerati konkurente koji ne uživaju takve olakšice da prekinu s poslovanjem. Takav je poduzetnik, dakle, primio podršku koja je u nepovoljan položaj stavila njegove konkurente, odnosno dobio je potporu, što je utjecalo na tržišno natjecanje. Prilikom ocjenjivanja postoji li u jamstvima element potpore primijenit će se analiza financijskoga stanja korisnika zajma (vidi točku 37. gore). Element potpore kod takvih jamstava predstavljao bi razliku između kamatne stope koju bi korisnik zajma platio na slobodnome tržištu i stope koju je zapravo ostvario uz dodatak jamstva, neto bez bilo kakve premije plaćene za to jamstvo. Zajmodavci mogu sa sigurnošću potraživati temeljem državnoga jamstva samo ukoliko je isto dodijeljeno izričito ili javnome ili privatnome poduzetniku. Ukoliko se takvo jamstvo ocijeni neusklađenim sa zajedničkim tržištem nakon njegove ocjene u pogledu odstupanja iz Ugovora, taj će poduzetnik izvršiti povrat sredstava Vladi u vrijednosti potpore, čak i ako to podrazumijeva proglašenje stečaja, ali namirit će se potraživanja zajmodavca. Ove se odredbe jednako primjenjuju na javne i na privatne poduzetnike te nisu potrebni nikakvi dodatni posebni dogovori u pogledu javnih poduzetnika mimo dolje navedenih napomena.
NN 58/2008 • 38.2. Ukoliko javno tijelo udjelom u javnome poduzetniku postane izloženo neograničenoj odgovornosti umjesto uobičajenoj ograničenoj odgovornosti, Komisija će isto tretirati kao jamstvo za sva sredstva koja su podložna neograničenoj odgovornosti 32. U tom će slučaju na takvo jamstvo primijeniti gore opisana načela.
NN 58/2008 • 31 Priopćenje svim državama članicama od 5. travnja 1989., kako je izmijenjeno i dopunjeno pismom od 12. listopada 1989.
NN 58/2008 • 39. Kada zajmodavac, koji posluje u normalnim okolnostima tržnoga gospodarstva, osigura zajam klijentu, on je svjestan rizika svojstvenog takvom pothvatu. Rizik je naravno da klijent neće biti u mogućnosti vratiti takav zajam. Mogući gubitak pokriva sve do cjelokupnog odobrenog iznosa (kapital) kao i sve kamate dospjele, a nenaplaćene u trenutku neizvršenja ugovorne obveze. Rizik povezan sa svakim kreditnim poslom obično se odražava u dva različita parametra:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 58/2008 • 41. Element potpore predstavlja razliku između kamatne stope koju bi poduzetnik trebao platiti (što, pak, ovisi o njegovom financijskom stanju kao i o sredstvu osiguranja koje može ponuditi za zajam) i one koja je zaista plaćena. (Ova analiza zajma u jednoj fazi temelji se na pretpostavci da će zajmodavac u slučaju neizvršenja ugovorne obveze iskoristiti svoje zakonsko pravo na povrat svih njemu dugovanih iznosa). U ekstremnim slučajevima, gdje se poduzetniku, koji u normalnim okolnostima ne bi bio u stanju ishoditi financijska sredstva (na primjer zato što bi njegovi izgledi za povrat takvih sredstava bili loši), odobrava zajam koji nije zaštićen kakvim sredstvom osiguranja, tada takav zajam u biti predstavlja potporu i Komisija bi ga takvim i ocijenila.
NN 58/2008 • 42. Ta bi se situacija razmatrala sa stajališta zajmodavca u trenutku odobravanja zajma. Ukoliko zajmodavac odluči pozajmiti sredstva (ili je izravno ili neizravno prisiljen isto učiniti, kao što bi mogao biti slučaj kod banaka u vlasništvu države), pod uvjetima koji se ne bi mogli smatrati uobičajenima u bankarskome smislu, takva situacija uključuje element potpore čiju je visinu potrebno utvrditi. Te bi se odredbe, dakako, također primjenjivale na privatne poduzetnike koji primaju zajmove od javnih financijskih institucija.
NN 58/2008 • 43. Država bi, kao i bilo koji drugi ulagatelj u tržišnome gospodarstvu, trebala očekivati uobičajen prinos kakav ostvaruju i usporedivi privatni poduzetnici od svojih kapitalnih ulaganja putem dividendi ili porasta vrijednosti kapitala 33. Stopa prinosa mjerit će se profitom (nakon umanjenja vrijednosti, ali prije poreza i raspolaganja) izraženim kao postotak angažirane imovine. To je, stoga, mjera koja je neutralna u pogledu oblika financiranja koji se koristi u svakom poduzetniku (odnosno dug ili kapital), o kojemu se u slučaju javnih poduzetnika može odlučivati temeljem razloga koji nisu čisto poslovni. Ukoliko se takav prinos ne očekuje u srednjoročnom razdoblju niti postoji vjerojatnost da se isti može očekivati u duljem vremenskom razdoblju (a da nesigurnost takvog dugoročnog budućeg dobitka nije primjereno uzeta u obzir), a nisu poduzete nikakve mjere kako bi se situacija ispravila, može se pretpostaviti da je takvom subjektu neizravno pružena potpora budući da se država odriče koristi koju bi od sličnoga ulaganja očekivao ostvariti ulagatelj u tržišnome gospodarstvu. Uobičajena stopa prinosa definirat će se tako da se, gdje je to moguće, kao primjer uzimaju usporedivi privatni poduzetnici. Komisija je svjesna teškoća svojstvenih uspoređivanju država članica – vidi osobito točku 37. Osim toga, razlike u tržištima kapitala, promjene tečaja i kamatnih stopa između država članica dodatno kompliciraju međunarodne usporedbe takvih pokazatelja. U slučajevima kada računovodstvena praksa, čak i unutar jedne države članice, točno vrednovanje imovine čini neizvjesnim, time onemogućavajući izračun stope prinosa, Komisija će preispitati mogućnost uporabe prilagođenih načina vrednovanja ili drugih jednostavnijih kriterija kao što su poslovni novčani tok (nakon umanjenja vrijednosti, ali prije raspolaganja), kao pokazatelja gospodarskoga učinka.
NN 58/2008 • 44. Slično tomu, ukoliko se država odrekne prihoda od dividendi od javnoga poduzetnika, a tako nastala zadržana dobit ne donese uobičajenu stopu prinosa kako je gore definirano, tada dotični poduzetnik zapravo prima državnu subvenciju. Može se dogoditi da država smatra boljim rješenjem odreći se dividende (ili prihvatiti nižu isplatu dividendi) iz razloga koji nisu komercijalni nego poduzimati redovnu dokapitalizaciju poduzetnika. Konačni je ishod isti, te se s tim redovnim »financiranjem« mora postupati jednako kao i s dokapitalizacijom te ga ocijeniti u skladu s gore navedenim načelima.
NN 58/2008 • 33 Odricanje od uobičajenog prinosa na javna sredstva obuhvaćeno je Direktivom o transparentnosti.
NN 58/2008 • o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika
NN 58/2008 • uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 86. stavak 3.,
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 73/07, Broj 72/04,
Broj 55/90, Broj 89/96,
Broj 9/99, Broj 135/05
LINK - POSLOVNI SAVJETNIK, POSLOVNI SUBJEKTI, POSLOVNI PLAN I DRUGO