PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
zg-7-na-temelju-clanaka-qlyf NN 87/2009

• Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Aldo Radolović, predsjednik Vijeća, te suci Marko Babić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Duška Šarin i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo U. K. iz R., kojeg zastupa T. M., odvjetnik iz R., na sjednici održanoj 10. lipnja 2009. godine, jednoglasno je donio

Stranica 2009-07-87-2144 NN 87/2009

• – presuda Općinskog suda u Rijeci broj: P-2772/96-55 od 27. siječnja 2003. godine.

Internet NN 87/2009

• III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Rijeci na ponovni postupak.

Internet stranice NN 87/2009

• 1. Pravodobna i dopuštena ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj: Gž-2018/03 od 26. travnja 2006. godine, kojom je odbijena podnositeljeva (tužitelj-protutuženik u parničnom sporu radi utvrđenja) žalba, te je presuda Općinskog suda u Rijeci broj: P-2772/96-55 od 27. siječnja 2003. godine potvrđena u točkama II., IV. i VI. izreke. Rješenjem pod istim brojem Županijski sud u Rijeci odbacio je podnositeljevu žalbu podnijetu protiv navedene prvostupanjske presude u dijelu pod točkama I. i II. njezine izreke, te je odbacio zahtjeve stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Internet stranice NN 87/2009 • U ustavnoj tužbi navodi da sudovi nižih stupnjeva nisu poštovali odredbu članka 8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03.), jer nisu na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka donijeli zakonitu odluku. Navodi da je prvostupanjski sud, točka III. izreke, podijelio imovinu stranaka u BiH, nalazeći da su stranke i u toj državi stekle pokretnu i nepokretnu imovinu u omjeru od 1/2 dijela svaka. Podnositelj smatra upitnim je li sud mogao raspravljati o nekretninama stranaka u drugoj državi, mada dodaje da je, u uvjerenju da će se imovina pravedno podijeliti, pristao da se raspravlja i o nekretninama u BiH.
Internet stranice NN 87/2009 • Osporene odluke smatra nezakonitima, a naročito prvostupanjsku odluku, u točki IV. izreke, kojom je odbijen podnositeljev zahtjev u odnosu na stan u R., na adresi A. B. 3b. Pojašnjava da je otkup tog stana bio zahtijevan i od njega i od njegove bivše supruge, a kako je stan bio dodijeljen tuženoj (bivšoj supruzi), kao radnici poduzeća »B.«, podnositelj joj je dao suglasnost za otkup stana. Navodi da je točno da je tužena pozajmicom od svoga brata otkupila taj stan. Međutim, pogrešnim smatra stajalište suda da se zbog toga radi o posebnoj imovini tužene, jer je stan stečen za vrijeme trajanja braka, a ističe i sadašnju tržišnu vrijednost stana. Napominje da je tužena inscenirala napad podnositelja na nju, a zbog čega je vođen kazneni postupak, koji je zbog zastare obustavljen.
Internet stranice NN 87/2009 • Predlaže Sudu usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporene presude i predmet vratiti na ponovni postupak.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 87/2009
• 4. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka 14. stavka 2. Ustava, Ustavni sud je utvrdio:
Poslovne stranice NN 87/2009
• 4.1. U parničnom postupku sud prvog stupnja, je, u točkama I. i II. izreke, udovoljio podnositeljevom tužbenom zahtjevu, u dijelu u kojem je zahtijevao da se kao bračna stečevina stranaka utvrdi obiteljska kuća u BiH, te pokretnine koje se nalaze u stanu u R., te da je udio stranaka po osnovi doprinosa u stjecanju te imovine, svake u 1/2 dijela. U odnosu na taj dio Županijski sud u Rijeci odbacio je žalbu, ocijenivši da podnositelj nema pravni interes za podnošenje ustavne tužbe u tom dijelu.
Servis NN 87/2009 • Točkom III. izreke prvostupanjske presude utvrđeno je da sve pokretnine koje se nalaze u kući u BiH predstavljaju bračnu stečevinu. U odnosu na taj dio podnositelj je u žalbi osporavao utvrđeni udio stranaka u stjecanju te imovine, a koji je tijekom prvostupanjskog postupka činio neprijepornim. Županijski sud je pravilnim ocijenio presuđenje suda prvog stupnja u odnosu na pokretnine navedene u točki III. izreke prvostupanjske presude.
Glasnik NN 87/2009 • Uzimajući navedeno u obzir, te činjenicu da je podnositelj suglasnost za otkup tog stana tuženici dao tijekom 1993. godine, kada je njihova bračna zajednica bila trajno prekinuta već više godina, sud je zaključio da je podnositelj prepustio tuženici da pravo otkupa tog stana ostvari u svoju korist. Županijski sud je ocijenio da je sud prvog stupnja i u tom dijelu pravilno primijenio odgovarajuće materijalno pravo.
Novo NN 87/2009 • 4.2. Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine« broj 27/91., 43/92., 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97. i 68/98; u daljnjem tekstu: Zakon) propisani su, između ostalog, uvjeti i način prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Tako je odredbom članka 6. stavka 1. tog Zakona propisano da stan ima pravo kupiti stanar (nositelj stanarskog prava) pod uvjetima iz tog Zakona, a uz njegovu suglasnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva, dok je stavkom 2. navedene zakonske odredbe propisano da kad stanarsko pravo imaju supružnici, stan mogu kupiti zajednički, a jedan od njih samo uz suglasnost drugog.
Poslovi NN 87/2009 • U parničnom postupku je utvrđeno da je tuženica predmetni stan u R. otkupila na temelju ugovora od 28. travnja 1993. godine.
Poticaji NN 87/2009 • Nadalje, Ustavni sud smatra potrebnim istaći da je pravo na otkup stana za podnositelja nastalo na temelju Zakona u vrijeme dok je podnositelj bio nositelj stanarskog prava. To pravo je po svojoj naravi bilo imovinsko pravo, koje je za nositelje stanarskog prava nastalo na temelju Zakona u procesu pretvaranja društvenog vlasništva i koje je postojalo pored stanarskog prava. S obzirom da je pravo na otkup stana svojeg nositelja ovlašćivalo da otkupi stan na kojem je imao stanarsko pravo i da na tom pravnom temelju stekne pravo vlasništva tog stana, pravo na otkup stana bilo je pravo imovinske naravi, koje je ovlašćivalo na stvaranje imovinskog prava – prava vlasništva.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 28/04, Broj 47/90, Broj 72/00, Broj 93/04, Broj 47/02, Broj 105/06
LINK - VODIČ KROZ POSLOVNE USLUGE KOJE SU VAM DOSTUPNE Pregled