• Tablica 1. obratna je statistička tablica jer se nosioci podataka, statističke jedinice, nalaze u zaglavlju tablice, a u predkoloni su zadana obilježja i modaliteti o tim jedinicama. Takva vrsta tablice izrađena je kao matrica iz tehničkih razloga jer se na format papira A-4 nije mogao pregledno ucrtati dvadeset i jedan stupac.

• Redci 1. i 2. odnose se na nazive i šifre statističkih jedinica: »poduzeće/obrtnici ukupno«, »industrijske lokalne JVD-e« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća/obrtnika – ukupno« iz zaglavlja tablice 1.

• gdje je XX dvoznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na lokaciju, odnosno županiju, a YYY je troznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na industrijsku skupinu djelatnosti, prema NKD-u 2007., jednoga industrijskoga lokalnog JVD-a kako je određeno adresarom za IND-21/SPS. Tako npr. 12101 znači da je riječ o industrijskom lokalnom JVD-u koji je obavljao djelatnost skupine NKD-a 2007. 10.1 Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda (za JVD), i to na području županije »12«, tj. Brodsko-posavske županije (za lokalitet). Dakle, određena je brojčana oznaka »12« za npr. Slavonski Brod i brojčana oznaka skupine NKD-a 2002. »10.1« za npr. klaonicu (šifra djelatnosti upisuje se bez točke). U slučaju kada poduzeće ima određeno više od sedam industrijskih lokalnih JVD-a, treba ispuniti dvije tablice 1., a ako ni dvije nisu dovoljne, treba ispuniti treću itd. U navedenim slučajevima podatke za stupce »poduzeće/obrtnik ukupno« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća/obrtnika – ukupno« treba ispuniti samo na onom obrascu IND -21/SPS na kojem su ispunjeni identifikacijski podaci i sve tablice: 1., 2, 3 i 4., i koji se smatra prvim obrascem te izvještajne jedinice/poduzeća/obrtnika prema ovim Statističkim standardima.

• Intermedijarna potrošnja u ovom istraživanju definirana je Europskim sustavom nacionalnih računa – ESA 95, a definicija glasi: intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluga potrošenih kao input u procesu proizvodnje isključujući fiksnu aktivu čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. Intermedijarnoj potrošnji pripadaju i dobra i usluge uporabljene kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se po lokalnim JVD-ima kako je već objašnjeno (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS, III. C). Vrijednost dobara i usluga nabavljenih od drugih industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća/obrtnika treba iskazati u intermedijarnoj potrošnji po industrijskim lokalnim JVD-ima, ali se ta potrošnja neće iskazati u intermedijarnoj potrošnji za izvještajnu jedinicu/poduzeće/obrtnika.

• Pod vrijednošću nabavljenoga reprodukcijskog materijala iz uvoza iskazuju se izravne kupnje u inozemstvu i nabave preko vanjskotrgovačkih subjekata. Vrijednost uvoza u kunama preračunava se na temelju tekućih valutnih tečajeva. U obračun su uključeni i troškovi carine i carinskih pristojbi, isključeni troškovi dopreme reprodukcijskog materijala u skladište statističke jedinice koji će se iskazati pod vrijednošću ostale intermedijarne potrošnje isključujući odbitni PDV, subvencije i popuste. Potrošnja reprodukcijskog materijala u izvještajnom razdoblju u praksi se podudara s obračunom prema formuli:

• U vrijednost nabavljenog i potrošenoga reprodukcijskog materijala za potrebe proizvodnje ne uključuje se nabava dobara namijenjenih preprodaji trećim osobama u istom stanju u kojem su i nabavljeni, tj. bez dodatne dorade u statističkoj jedinici koja se prema pravilima ovih Statističkih standarda iskazuje u retku 8. ili u posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti«.