PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 22/2007 • 8. Podnositelji u ustavnoj tužbi, međutim, ukazuju i na sljedeće: »Čak i da je nepoznavanje hrvatskog jezika problem koji postoji pri upisu romskih učenika u prvi razred, očito je da taj problem više ne postoji kod upisa u kasnije razrede«. Stoga smatraju da su njihova prava povrijeđena stajalištem sudova da je opravdano i u višim razredima zadržati posebne razrede kako se ne bi mijenjala »stabilnost cjeline«, jer stabilnost cjeline u razrednom odjelu, prema njihovom mišljenju, ne bi smjela biti veća vrijednost od njihovih ustavnih prava i multikulturalnosti, te jednakosti i nacionalne ravnopravnosti.
NN 22/2007 • Naime, unatoč tome što smatra pravilnim i ustavnopravno prihvatljivim utvrđenja nadležnih sudova da je nepoznavanje hrvatskog jezika prilikom upisa djece u školu objektivna poteškoća, zbog čega i formiranje razrednih odjela s djecom koja prilikom upisa u osnovnu školu ne govore hrvatski jezik ili ga slabo govore ima objektivno i razumno opravdanje, Ustavni sud – sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja – ne smatra prihvatljivim sljedeći zaključak suda prvog stupnja:
NN 22/2007 • Sukladno tome, Ustavni sud ne smatra prihvatljivim ni sljedeće stajalište drugostupanjskog suda:
NN 22/2007 • »Razredni odjeli formiraju se kod upisa u prvi razred osnovne škole, a ne svake školske godine, te se ne mijenjaju (osim iznimno). Oni postaju jedna stabilna cjelina, koja omogućava kvalitetniji rad, pa je pedagoški opravdano ne mijenjati ih.
NN 22/2007 • Navedena stajališta sudova bila bi prihvatljiva kad bi se odnosila na uobičajene situacije vezane uz raspoređivanje učenika u više razrede u onim osnovnim školama u kojima nema objektivne potrebe za poduzimanjem posebnih mjera, među koje pripada i mjera formiranja posebnih razrednih odjela za one učenike koji ne poznaju ili slabo poznaju hrvatski jezik.
NN 22/2007 • 8.2. Sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud ocjenjuje da načelno postoji objektivno i razumno opravdanje zadržati u višim razredima osnovne škole posebne razredne odjele samo za one učenike koji nisu svladali hrvatski jezik u mjeri koja bi omogućavala nesmetano praćenje odgovarajućeg nastavnog plana i programa u redovitim razrednim odjelima. Takva mjera ne bi mogla biti ocijenjena nesuglasnom ni s Ustavom ni s Konvencijom ako izražava ravnotežu između zaštite općih interesa (u konkretnom slučaju, zaštite objektivnog obrazovnog procesa i prava učenika na neometano sudjelovanje u njemu) i poštovanja temeljnih ljudskih prava onih koji su tom mjerom obuhvaćeni.
NN 22/2007 • Nema, međutim, objektivnog i razumnog opravdanja ne uključiti u redoviti razredni odjel onog učenika koji je u nižim razredima osnovne škole u cijelosti svladao hrvatski jezik i s uspjehom usvojio propisani nastavni plan i program.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 22/2007 • Nema objektivnog i razumnog opravdanja takav pristup ne poštivati i kod upisa učenika u više razrede osnovne škole, budući da je pohađanje posebnog razrednog odjela načelno opravdano samo do trenutka dok učenik ne ispuni pretpostavke za uključivanje u rad redovitog razrednog odjela. Svako zadržavanje takvog učenika u posebnom razrednom odjelu protiv njegove volje (odnosno, volje roditelja kao njegovih zakonskih zastupnika) iz razloga koji nisu vezani uz njegove potrebe i sposobnosti bilo bi ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta njegovog prava na jednakost pred zakonom, zajamčenog člankom 14. stavkom 2. Ustava.
NN 22/2007 • 8.3. Članak 62. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02., 49/02.-pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) propisuje:
NN 22/2007 • Sukladno navedenom, ustavna tužba je posebno ustavno sredstvo zaštite koja se pruža pravnom subjektu kojemu je pojedinačnim aktom tijela državne ili javne vlasti, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama, povrijeđeno neko njegovo ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom.
NN 22/2007 • Iz navedenog proizlazi da u konkretnom slučaju nema pravne osnove za utvrđenje da je osporenim presudama nadležnih sudova povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom, zajamčeno člankom 14. stavkom 2 Ustava, bilo kojem od nominalno određenih podnositelja ustavne tužbe.
NN 22/2007 • Ustavni sud pritom ističe i činjenicu, da su podnositelji u tužbenom zahtjevu, kojim su pokrenuli postupak zaštite ustavnog prava i slobode čovjeka i građanina zbog nezakonite radnje tuženika, zahtijevali od sudova da »naloži tuženicima da odmah započnu pripreme za školsku godinu 2002./03. kako bi reorganizirali razredne odjele na način da ukinu romske razredne odjele i formiraju etnički mješovite razredne odjele (točka III. tužbenog zahtjeva). Budući da podnositelji u tužbenom zahtjevu nisu posebno istaknuli i zahtjev koji bi se odnosio samo na zabranu zadržavanja učenika romske pripadnosti u posebnim razrednim odjelima u višim razredima osnovne škole, izreke osporenih presuda sudova (kojima je odbijen navedeni tužbeni zahtjev za ukidanjem svih romskih razrednih odjela u tuženim osnovnim školama), Ustavni sud smatra ustavnopravno prihvatljivim.
NN 22/2007 • Ustavni sud upozorava da obrazovni sustav osnovnog školstva u Republici Hrvatskoj mora biti organiziran tako da se u relativno sličnim situacijama prema svakom učeniku jednako postupa.
NN 22/2007 • Mjere koje znače odstupanje od tog pravila, ako su nužne u demokratskom društvu, te ako imaju razumno opravdanje i legitiman cilj (kao što je to, u konkretnom slučaju, formiranje posebnih razrednih odjela za učenike koji ne poznaju ili slabo poznaju hrvatski jezik) mogu se smatrati prihvatljivim samo dok traju razlozi zbog kojih su poduzete. Na državi je teret osiguranja učinkovite provjere postojanja, odnosno prestanka postojanja tih razloga kod svakog pojedinog učenika obuhvaćenog navedenim i sličnim mjerama, a time i njegovog pravodobnog uključivanja u redoviti obrazovni proces.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 30/09, Broj 14/06,
Broj 76/98, Broj 50/91,
Broj 43/99, Broj 33/91
LINK - SERVIS SA POSLOVNIM INFORMACIJAMA, PROGRAMIMA I USLUGAMA