• Obveze Republike Hrvatske u ovom području proizlaze i iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe i Protokola br. 1, 4, 6, 7, i 11, 12, 13 i 14 o njenoj provedbi koje je Republika Hrvatska također ratificirala. Za istaknuti je Protokol 12 o nediskriminaciji iz 2003. godine, kojim se propisuje obveza ugradnje odredbi o zabrani diskriminacije u nacionalno zakonodavstvo te o zaštiti toga prava pred Europskim sudom za ljudska prava.

• Vijeće Europe, u cilju poticanja mjera prevencije i borba protiv nasilja nad ženama, 2007. i 2008. godinu posvetilo je provedbi Kampanje za borbu protiv nasilja nad ženama uključujući i nasilje u obitelji, te je pozvalo sve države članice da se aktivno, na nacionalnoj razini, uključe u provedbu ove aktivnosti. Obiteljsko nasilje je ozbiljna povreda temeljnih ljudskih prava svakog člana obitelji, a osobito žene koja je najčešće izložena ovom riziku, te u širem smislu može se smatrati kao i povredom cijelog društva uključujući i buduće generacije.

• Pokrećući Kampanju, Vijeće Europe navodi da države članice Vijeća Europe imaju obvezu postupati kako bi spriječile ovu vrstu nasilja, zaštititi žrtvu, dodijeliti joj kompenzaciju te tužiti i kazniti počinitelje. Također ističu da su u obvezi poduzeti mjere kako bi osigurale okruženje u kojem žene ne bi bile izložene nasilju, kao i na poduzimanje mjera zaštitite žena izloženih ovoj opasnosti.

• Ciljevi Kampanje su: među članicama Vijeća Europe podići svijest da je nasilje nad ženama povreda ljudskih prava te potaknuti građane da mu se suprotstave, poticati države članice da osiguranjem odgovarajućih sredstava pokažu političku volju za postizanje konkretnih rezultata u okončavanju nasilja nad ženama, kroz zakone i nacionalne Akcijske planove, uz puno uvažavanje Preporuke Vijeća Europe Rec(2002) 5 o zaštiti žena od nasilja, promicati primjenu učinkovitih mjera za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, kao i redovito nadgledanje postignutog napretka.

• Sukladno odredbama iz članka 69. Zakona o policiji (»Narodne novine« broj 129/00), policija je dužna, dok za to postoje opravdani razlozi, uspostavom primjerenih mjera zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala, ili može dati podatke važne za kazneni postupak, ili osobu koja je s navedenim osobama u vezi, ako im prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba. Pobliže, na temelju članka. 129. Vlada Republike Hrvatske, uredbom, propisuje vrste mjera i postupak zaštite žrtava kaznenih djela te drugih osoba iz članka 69. ovog Zakona.

• Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (»Narodne novine« broj 116/03), kao jednu od mogućnosti zaštite žrtve nasilja u obitelji, propisuje da će radi zaštite i osiguranja osobe izložene nasilju nadležni sud izdati nalog policijskim službenicima da otprate osobu izloženu nasilju u kuću, stan ili drugi stambeni prostor radi uzimanja određenih isprava, odjeće, novca i drugih stvari za ostvarivanje njenoga svakodnevnoga života. Povrh toga sud može počinitelju nasilja u obitelji izreći zaštitne mjere udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora, zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, obvezan psihosocijalni tretman, obvezno liječenje od ovisnosti, oduzimanje predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja, kao samostalne mjere ili mjere uz druge prekršajne sankcije. Temeljem zakona i podzakonskih akata te sadržaja i obveza propisanih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine, Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine donijela Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, a 2006. godine, temeljem stupanja na snagu izmjena Obiteljskog zakona, i izmjene i dopune Protokola.