PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 152/2009 • Zaključno, radnim dokumentom dobivene bazne projekcije predviđaju za države članice EU oštro smanjenje emisija između 2000. i 2020.; emisije SO2 potrebno je smanjiti za više od 70%, NO2 za 50%, HOS-eve za oko 40%, PM2,5 za oko 30% i NH3 za 10%. Nasuprot tome, za ostale države koje nisu članice EU (Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Makedonija, Republika Moldavija, Norveška, Rusija, Srbija, Švicarska, Turska i Ukrajina) se predviđa povećanje emisija do 20%. Kao posljedica toga, u državama EU uglavnom se očekuje poboljšanje kakvoća zraka dok će se u istočnom dijelu Europe ista narušiti. Za Republiku Hrvatsku (smatra se istočnim dijelom Europe) emisiju SO2, NO2, HOS-eva i PM2,5 će prema baznom scenariju biti potrebno smanjiti za oko 40%, dok se za emisiju NH3 predviđa dodatno povećanje do 2020. za 14%.
NN 152/2009 • Brojne zemlje doprinose onečišćenju u Hrvatskoj. U prekograničnom prijenosu sumporovih spojeva i konačnom taloženju istih na području Republike Hrvatske, najveći doprinos ima susjedna Republika Bosna i Hercegovina dok Italija najviše doprinosi onečišćenju uzrokovanom dušikovim spojevima (NO2, NH3). Bilance prekograničnog prijenosa SO2, NO2, NH3 i ukupnog dušika prikazane su na slikama od 7.1. – 7.4.
NN 152/2009 • Slika 7.2.: Prekogranični prijenos oksidiranog dušika atmosferom
NN 152/2009 • Slika 7.3: Prekogranični prijenos reduciranog dušika atmosferom
NN 152/2009 • Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona je prvi protokol usredotočen na učinke koji uvodi koncept kritičnog opterećenja. Prema definiciji, kritično opterećenje (eng. critical load) označava kvantitativnu procjenu izloženosti jednoj ili više onečišćujućoj tvari ispod koje se, prema sadašnjem znanju, ne javljaju značajni nepovoljni učinci na navedene osjetljive elemente okoliša. Protokolom se razmatraju kritična opterećenja zakiseljavanja (SO2, NO2, NH3) i kritična opterećenja hranidbenim (nutritivnim) dušikom (NO2). Kritična opterećenja pojedinih država potpisnica se objedinjuju u svrhu integriranog modeliranja (eng. Integrated Assessment Modelling), a rezultati prije navedenog koriste se u izradi smjernica za postavljanje gornjih granica emisije.
NN 152/2009 • Jednom kad se u okviru EU protokol u potpunosti provede, emisije SO2 smanjit će se najmanje za 63%, hlapivih organskih spojeva za 41% te amonijaka za 17%, uspoređujući s 1990. godinom (UNECE, 2002.). No, na čitavom području Europe, ciljne koncentracije ozona za zaštitu zdravlja ljudi od 120 µg/m3 bit će vrlo teško postići. Dugoročni cilj postignuća akumuliranog prekoračenja iznad 40 µg/m3 (AOT40) za vegetaciju, ispod vrijednosti 6.000 µg/m3h, realno se može postići tek za desetak i više godina. Slijedom navedenog, kvote smanjenja emisije određene Gothenburškim protokolom biti će također ponovno razmatrane.
NN 152/2009 • 8.2. OCJENA UGROŽENOSTI ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I POVRŠINSKIH VODA
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 152/2009 • Koncept kritičnog opterećenja trenutno predstavlja jedinu kvantitativnu metodologiju za procjenu utjecaja kiselog taloženja na okoliš na nacionalnoj i regionalnoj osnovi. Kritično je opterećenje definirano kao kvantitativna procjena razine izlaganja jednoj ili više štetnih tvari ispod koje prema današnjem stupnju saznanja neće doći do značajnog štetnog učinka na određenu osjetljivu jedinku okoliša (Mapping Manual, 2004.). Definicija se odnosi na različite receptore (npr. kopnene ekosustave, vodene ekosustave, ljudsko zdravlje), a osjetljivi element okoliša može biti dio ekosustava ili cijeli ekosustav.
NN 152/2009 • Podaci o dinamici zakiseljavanja biti će neophodni za buduće pregovore država članica Konvencije. Revizija protokola o smanjenju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona, započeta 2005, temelji se na kartama prekoračenja kojima su podloga podaci dobiveni korištenjem dinamičkih modela. Izmjerene i izračunate koncentracije onečišćujućih tvari (primjenom modela) i brzine taloženja uspoređuju se s kritičnim opterećenjima za receptore u pitanju. Na osnovi rezultata izrađuju se karte prekoračenja kritičnog opterećenja, koje pokazuju na kojim su područjima i koliko kritična opterećenja prekoračena te upućuju na daljnja potrebna smanjenja emisija. Kritična opterećenja i njihova prekoračenja jedan su od glavnih ulaznih podataka za integrirane modele procjene koji se koriste kako bi se definirale i procijenile europske strategije smanjenja emisija, uzimajući u obzir tehničku i ekonomsku izvedivost predloženih mjera.
NN 152/2009 • Slika 8.2-1 uspoređuje kritična opterećenja za zakiseljavanje (CLA) odabranih vodotoka s taloženjem dušika i sumpora iz koje je vidljivo da nema prekoračenja CLA.
NN 152/2009 • Temeljem provedenih istraživanja u Hrvatskoj u okviru ICP Waters projekta, može se kazati da kemijski, biološki i rezultati modeliranja ukazuju da zakiseljavanje vodotoka ne predstavlja značajan problem za Hrvatsku. Međutim, pitanje eutrofikacije ostavlja prostor za daljnja istraživanja budući su u određenim razdobljima zabilježene relativno visoke koncentracije nutrijenata (III kategorija voda prema Uredbi o klasifikaciji voda), a ujedno i analize dijatomeja upućuju na povišenu razinu hranjivih tvari (TDI). U pogledu teških metala, u uzorcima vode zabilježene su niske koncentracije. Međutim, analiza tkiva životinja (riba) ukazala bi dodatno na bioakumulacijsku komponentu što bi u konačnici rezultiralo potpunijim i točnijim uvidom u trenutno stanje.
NN 152/2009 • Ključna uloga u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) ima motrenje stanja oštećenosti šumskih ekosustava putem vizualne procjene osutosti krošanja. Procjena osutosti se obavlja u koracima od 5%, a rezultati se grupiraju u 5 klasa: klasa 0 (0-10%), klasa 1 (11-25%), klasa 2 (26-60%), klasa 3 (61-99%) te klasa 4 (mrtvo stablo). Značajno oštećenim stablom smatra se stablo osutosti iznad 25%.
NN 152/2009 • U 2008. godini utvrđeno je kako se 23,9% stabala može smatrati značajno oštećenima (osutost veća od 25%). Prema stupnju oštećenja najveći broj stabala nalazi se u klasama osutosti 0 i 1, dakle u klasi bez osutosti ili klasi male osutosti. Značajna oštećenost listača iznosi 19,2%. Oštećenost četinjača je općenito visoka; značajna oštećenost iznosi 59,1%. Najveći broj stabala četinjača nalazi se u klasi oštećenosti 2 (26-60 % osutosti), a i velik je broj stabala u klasi 3, čak i veći nego u klasi 0. Ovako visok postotak oštećenosti ne utječe znatnije na opću sliku oštećenosti u Hrvatskoj zbog relativno malog udjela četinjača u uzorku.
NN 152/2009 • Najugroženija vrsta šumskog drveća u Republici Hrvatskoj je obična jela. U 2005. godini zabilježena je najveća značajna oštećenost obične jele od početka praćenja, 88,5%. Kod hrasta lužnjaka udio stabala s osutosti većom od 25% se u zadnjih nekoliko godina stabilizirala na oko 20% ukupnog broja stabala hrasta lužnjaka. Obična bukva je naša najvitalnija vrsta čija značajna oštećenost ne prelazi 10%. U 2008. godini najvitalnija vrsta je obična bukva. S postotkom značajno oštećenih stabala od svega 7%. Na razini Europe trendovi oštećenosti šuma su za iste vrste slični, ali se vrijednosti razlikuju: oštećenost je na razini Europe veća kod hrasta lužnjaka i osobito bukve, dok je kod obične jele nizak.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 171/03, Broj 155/03,
Broj 59/90, Broj 88/09,
Broj 10/90, Broj 85/02
LINK - VODIČ KROZ POSLOVNE USLUGE KOJE SU VAM DOSTUPNE