• U kolonama 3., 5. i 7. tablice 9., te iz slike 12. vidljiv je različit iznos naknada za pojedine razine potrošnje pod pretpostavkom da 95 postotnim iznosom naknade od iznosa naknade potrošači pokrivaju fiksne troškove sustava. U tom slučaju vidljive su izuzetne razlike u pokrivanju tih troškova za različite razine potrošnje.

• Slika 13. Grafički prikaz odnosa količine potrošnje i cijene vode temeljem cjenika poduzetnika Ponikve d.o.o.

• Izvor: Službene novine Primorsko-goranske županije br. 8/04, web stranice Službenih novina Primorsko-goranske županije [http://www.sn.pgz.hr]; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

• 11. Negativni učinci podjele potrošača s obzirom na različitu razinu potrošnje tijekom pojedinih mjeseci u godini

• Na taj je način vidljivo da povećanje broja potrošača u nazivniku formule smanjuje prosječne troškove. Jednako tako povećana potrošnja, a time i proizvodnja promatrana na godišnjoj razini dovodi do smanjivanja marginalnih troškova proizvodnje. A kako je već prije navedeno, idealni sustav određivanja naknada za uslugu opskrbe vodom bio bi onaj koji kombinira fiksnu naknadu i naknadu baziranu na volumetrijskoj bazi, a koja bi trebala odražavati marginalne troškove opskrbe.

• Nadalje, sustav opskrbe vodom karakterizira načelo solidarnosti. Ono se očituje prije svega usvega u principu prosječnih troškova i solidarnom podmirivanju tih troškova. Inače bi nastao čitaitanja i problema u izračunu stvarnih troškova opskrbe. Na taj način potrošač koji se nalazi primjerice pet kilometara od izvorišta i koji stvarno »troši« pet kilometara vodovodne infrastrukture, mogao bi zahtijevati pokrivanje i obračun manjeg iznosa fiksnih troškova u skladu sa stvarnim troškovima koji nastaju prema njemu kao potrošaču. U tom smislu treba objasniti i načelo solidarnosti vezano uz namjenski porast cijene u ljetnim mjesecima u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna u iznosu od 1,50 kuna po m3. S obzirom na karakter potrošnje može se zaključiti da se u relativnom i apsolutnom iznosu od ukupnog iznosa prikupljenih sredstava iz ove osnove veći iznos sredstava prihoduje od »povremenih« potrošača. S druge strane, tako prikupljena sredstva koriste se za investicije na vodoopskrbnom sustavu otoka Krka, a prema Koncepciji razvoja vodoopskrbe na otoku Krku od 2001. do 2008. (objavljene na web stranicama poduzetnika Ponikve d.o.o.; http://www.ponikve.hr). Među ostalim investicijama u tom dokumentu navodi se na str. 13. i dovođenje vode u one dijelove otoka koji danas nemaju vodu. U tom dijelu spominje se područje Dobrinjštine koje je u centralnom dijelu otoka i koji nema izražen turistički karakter te u kojem u najvećem dijelu ili gotovo isključivo prebivaju »stalni« potrošači. U dijelu tih investicija ulaze i sredstva prikupljena na gore spomenut način. Na taj način se tvrdnja poduzetnika Ponikve d.o.o. o tome da bi bez ovakvog tarifnog sustava »povremeni potrošači bili privilegirani, a stalni dovedeni u neravnopravan (lošiji) položaj« mogla smisleno promijeniti da »povremeni« potrošači financiraju nešto gdje ne participiraju. Ali naravno da se tvrdnja neće iskazati jer upravo načelo solidarnosti u sustavu opskrbe vodom nalaže da svi potrošači solidarno participiraju u razvoju i održavanju sustavom te da ne treba pojedini potrošače ili kategorije potrošača stavljati u neravnopravan položaj.