PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 114/2006 • Budući da je nacionalni prioritet u području obrazovanja detektiran u potrebi uvođenja rodno osjetljivog obrazovanja u nastavne planove i programe, uz otklanjanje spolnih stereotipa i edukaciju odgojitelja/odgojiteljica i nastavnog osoblja o ravnopravnosti spolova, potrebno je ubrzati uvođenje konkretnih mjera radi postizanja navedenih ciljeva. Članak 3. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu propisuje da se neće odobriti uporaba udžbenika čiji je sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske i koji je neprimjeren glede ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i odnosa među spolovima te odgoja za demokratsko društvo. Važno je naglasiti da je i ostale zakone iz područja obrazovanja potrebno uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.
NN 114/2006 • Iako žene čine čak 64% odgojno-obrazovnog osoblja u srednjim školama, razvidna je njihova neravnomjerna zastupljenost na poslovima upravljanja školom, pa je tako tek 33% žena ravnateljica. Udio žena među nastavnicima na visokim učilištima porastao je sa 37,25% u 2001./2002. godini na 42% u 2004./2005. godini. Što se tiče akademskog stupnja magistra, udio žena iznosi 47%, a doktorica znanosti 42% (Izvor: Državni zavod za statistiku, 2006.)
NN 114/2006 • Nadalje, najteži oblici kršenja ženskih ljudskih prava sadržani su u različitim oblicima nasilja nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje, trgovinu i iskorištavanje žena radi prostitucije.
NN 114/2006 • Statistički pokazatelji i dalje upućuju na porast broja prijavljenih kaznenih i prekršajnih djela iz područja obiteljskog nasilja. Iako je povećanje svakako i posljedica sve većeg prijavljivanja, što je pozitivan pomak, ono upućuje i na značenje ovog društvenog problema te nužnost daljnjeg normativnog uređenja ovog područja.
NN 114/2006 • Do sada je u provedbi strategije, čiji je nositelj Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS), izrađena analiza zakona kojima se sankcionira nasilje u obitelji, uz njihovo usklađivanje s temeljnim međunarodnim propisima, te su predložene izmjene postojećih zakona koji se bave nasiljem u obitelji. Odnosi se to na Kazneni zakon, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o prekršajima i Zakon o policiji. Izrađeni su prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Pravilnika o zadovoljavanju kriterija potrebnih za osnivanje i rad skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji. Tiskan je i distribuiran Adresar svih ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, potporu i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji, kao i informativni letak namijenjen žrtvama nasilja. Izrađena je analiza skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, s prijedlogom mjera za poboljšanje stanja i otvaranje novih skloništa te uspostavljanje mreže skloništa. Oznakom žurno obilježavaju se svi sudski predmeti vezani za nasilje u obitelji kako bi im se dala prednost.
NN 114/2006 • Također su izrađeni programi psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji kao i programi osnaživanja i osposobljavanja ekonomske samostalnosti žrtava te programi zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji. Naime, za izradu programa psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji izrađeni su Standardi za provedbu psihosocijalnog tretmana nasilja u obitelji koji čine sastavni dio Pravilnika o načinu i mjestu provođenja psihosocijalnog tretmana. Kako bi se realizirala mjera kojom se nadležna tijela obvezuju na izradu programa osnaživanja i osposobljavanja za postizanje ekonomske samostalnosti žrtava te programa zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji, pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva izrađen je Nacionalni akcijski plan zapošljavanja za 2006. godinu. U njemu je predviđena mjera »Sufinanciranje zapošljavanja ciljanih skupina s otežanim faktorom zapošljivosti« kao što su nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene ženske osobe nakon povratka s rodiljnog dopusta za treće i svako sljedeće dijete, žene žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, nezaposleni hrvatski branitelji koji se najmanje šest mjeseci nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, djeca i bračni drugovi poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i drugi, a koje je nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje.
NN 114/2006 • S obzirom na kontinuirani porast obiteljskog nasilja, važna je uloga dugoročno planiranih mjera koje obvezuju na otklanjanje predrasuda i stereotipa o nasilju u obitelji, posebno vodeći računa o medijima i školskim programima te osiguravanje dostupnosti informacijama o problematici nasilja u obitelji, posebice osjetljivim skupinama osoba, osmišljavanje javnih djelovanja za obilježavanje datuma koji su vezani za promicanje ljudskih prava i unapređenje položaja žrtava nasilja u obitelji i drugo.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 114/2006 • Tijekom 2003. godine Autonomna ženska kuća Zagreb provela je istraživanje »Ekonomski aspekti obiteljskog nasilja: društveni trošak ignoriranja i toleriranja nasilja nad ženama«, radi stjecanja jasnog uvida u sve aspekte problema obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj. U analizi podataka o rasprostranjenosti fizičkog zlostavljanja navodi se da samo 59% žena nikad nije doživjelo fizičko zlostavljanje od bračnog/izvanbračnog partnera.
NN 114/2006 • Trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja najčešći je oblik kaznenoga djela trgovanja ljudima i jedan od najtežih oblika kršenja prava žena povezan s općim položajem žena u društvu, odnosno problemima siromaštva, nezaposlenosti i nasilja s kojima su suočene. Poduzimajući akcije za suzbijanje trgovine ljudima, Republika Hrvatska je pristupila Konvenciji UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i pripadajućim protokolima: Protokolu za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebice ženama i djecom i Protokolu protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom. Vlada Republike Hrvatske je pristupila izgradnji cjelovitog sustava suzbijanja navedenih kaznenih dijela razvojem nacionalnog mehanizma za suzbijanje trgovanja ljudima i jačanjem međunarodne suradnje te je 2002. godine osnovan Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima i usvojen prvi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima. Potom je usvojen i Nacionalni program od 2005. do 2008. godine s operativnim planovima za svaku godinu. Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (2004.) uvedeno je zasebno kazneno djelo »Trgovanje ljudima i ropstvo« i tako stvoren čvrst pravni okvir za progon počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima i pružanje odgovarajuće pomoći te zaštiti žrtvama trgovanja ljudima. Prema podacima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima od 2002. godine u RH je identificirano ukupno 47 žrtava trgovanja ljudima, najčešće žena kojima je pružena psihosocijalna, zdravstvena i pravna pomoć te smještaj u službenom skloništu ili osposobljenim odgovarajućim ustanovama alternativnog sigurnog smještaja. Radi informiranja javnosti o ovim problemima, Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima, u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije, proveo je široku javnu kampanju u sklopu koje je pokrenut i rad SOS telefonske linije. Pomoć i zaštita žrtava provodi se kroz formiranje i osposobljavanje mobilnog tima stručnjaka, prihvat i zbrinjavanje žrtve, kao i smještaj u prihvatne centre/skloništa. Prijašnje Ministarstvo rada i socijalne skrbi pratilo je provedbu trogodišnjeg Programa zaštite žrtava trgovanja ljudima radi seksualne eksploatacije, a u suzbijanje ovog problema uključene su i nevladine udruge (Centar za žene žrtve rata Zagreb – Centar za žene Rosa, Ženska grupa Karlovac »Korak« i dr.). Službeno je sklonište u nadležnosti tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi osnovano u srpnju 2003. godine, a utvrđena su i tri prihvatna centra u različitim područjima Hrvatske.
NN 114/2006 • Položaj žena pripadnica nacionalnih manjina, posebice Romkinja, još i sad nije dovoljno istražen pa i nadalje, kao trajni zadatak, ostaje uklanjanje njihove društvene marginaliziranosti te prikupljanje i obrada statističkih pokazatelja o njihovu položaju u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, stanovanju i sudjelovanju u javnom i političkom životu.
NN 114/2006 • U proteklom razdoblju došlo je do pozitivnih pomaka s obzirom na unapređivanje zdravstvene zaštite i sprječavanje određenog broja bolesti. Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja raka u Hrvatskoj donesen je 2005. godine. Broj učinjenih PAPA testova raste i upućuje na povećanu osviještenost i brigu žena za svoje zdravlje. Hrvatska ima relativno stabilni epidemiološki trend rasta slučajeva zaraženosti HIV-om. U 2004. godini bilo je 50 novo zaraženih osoba, a od 273 HIV/AIDS pacijenata koji se trenutačno liječe u Hrvatskoj, 56 (20,6%) su žene. Zahvaljujući dugogodišnjim naporima u primarnoj i sekundarnoj prevenciji te Nacionalnom programu za suzbijanje HIV/AIDS-a za razdoblje 2005.-2010. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje rizik izbijanja zaraze umjerenim. Ipak, uz stalni nedostatak statističkih pokazatelja (točan broj mamografa, broj korištenih sredstava zaštite od neželjenih trudnoća i spolno prenosivih bolesti, i dr.) još i sad je razvidna nedostatna razvijenost nekih područja zdravstvene zaštite žena (zaštita na radu, prevencija spolno prenosivih bolesti, seksualno i mentalno zdravlje žena), a koncept trajne i pristupačne zdravstvene zaštite ne može se ostvariti s postojećom lošom vertikalnom povezanošću između primarne zdravstvene zaštite koju provodi opća medicina i hitna medicinska pomoć te sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite koje predstavljaju bolnice i poliklinike. Nacionalnom strategijom zdravstva 2006.-2011. godine predviđa se reforma sustava i njegovog financiranja. Osnovni je cilj osposobljavanje timova primarne zdravstvene zaštite za kvalitetno i učinkovito rješavanje do 80% svih zdravstvenih problema populacije.
NN 114/2006 • U zdravstvenoj zaštiti žena posebice se prati zaštita trudnica i rodilja. Posjeti ordinacijama primarne zdravstvene zaštite radi planiranja obitelji u Republici Hrvatskoj su i dalje vrlo rijetki. Tek nešto manje od 9% žena fertilne dobi posjećuje ginekologa radi savjetovanja u vezi s planiranjem obitelji, a približan postotak (8,3%) dolazi i radi propisivanja jednog od kontracepcijskih sredstava. Očuvanje i unapređenje reproduktivnog zdravlja ostvaruje se kroz edukacijske tečajeve o planiranju obitelji i očuvanju reproduktivnog zdravlja, što je definirano Programom mjera zdravstvene zaštite školske djece i mladeži. Aktivnosti uključuju i formiranje savjetovališta uz standardizirani jednoobrazni nacionalni program, kao i tečajeve o trudnoći. Tijekom 2003. godine bilo je prijavljeno 10.999 prekida trudnoće, što znači daljnji pad u odnosu na prethodne godine (9,2% manje nego godinu ranije), iako Ženska mreža Hrvatske zastupa stajalište da je riječ o prijelazu u »sferu sive ekonomije.«
NN 114/2006 • Iz analize stanja općeg društvenog položaja žena proizlazi da neravnoteža u raspodjeli gospodarske i političke moći, stereotipi u obrazovnim sadržajima i diskriminacija na tržištu rada još i sad su ženama barijera koja ograničava njihove izbore u karijeri i sprječava ih da napreduju istom brzinom kao muškarci i zarađuju istu plaću za isti posao. Značajne spolne razlike koje opstaju u ovim područjima ne omogućavaju ženama i djevojkama ravnopravne mogućnosti za sudjelovanje i kreiranje takvog društvenog razvoja u kojemu bi mogle u potpunosti iskoristiti svoje potencijale.
NN 114/2006 • Mediji imaju vrlo važnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja te tako utječu i na stvaranje i održavanje rodnih stereotipa. Medijska slika žene ne korespondira sa stvarnim položajem žena u društvu ni njihovim višestrukim ulogama. Mediji se često, iako imaju zakonsku obvezu promicanja programskih koncepata ravnopravnosti spolova, ne pridržavaju propisanih zakonskih odredbi. Prema Zakonu o medijima koji je 2004. godine usklađen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, obveza je medija poticati proizvodnju i objavljivati programske sadržaje radi razvijanja svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca, a zabranjeno je i oglašavanje onih sadržaja u kojima se žene i muškarci javno prikazuju na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 162/03, Broj 35/94,
Broj 96/01, Broj 73/97,
Broj 70/06, Broj 11/91
LINK - PONUDA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE, SERVISNE INFORMACIJE