PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 143/2009 • Koncept socijalne države načelno ispunjava tri funkcije: – on omogućuje različite oblike pozitivnih mjera državne i javne vlasti u gospodarskom području, kao što su primjerice državni intervencionizam i »upravljanje odozgo« (dirižizam); – on obvezuje državnu i javnu vlast da utječe, odnosno da se miješa u tržišnu funkciju, kako bi se osiguralo ostvarenje temeljnih socijalnih prava, ostvarila socijalna sigurnost i izjednačile ili umanjile ekstremne socijalne razlike; – on zabranjuje rastakanje temeljnih struktura države dobrobiti ili radikalno ograničenje priznatih socijalnih prava.
NN 143/2009 • Na taj se način građanima osigurava ona najmanja mjera dobrobiti koju dopuštaju gospodarski resursi zemlje. Prema tome, temeljna socijalna prava uspostavljaju poštovanje i zadovoljenje »početnog minimuma« potreba koje su povezane s uvažavanjem dostojanstva svake osobe, što uključuje i davanja koja prelaze egzistencijski minimum, ali su danas u socijalnom i kulturnom smislu sama po sebi razumljiva (primjerice, škole). Takav je minimum obvezujući za državnu vlast.
NN 143/2009 • Budući da te zadaće proizlaze iz ustavnog koncepta socijalne države, njihovo je ispunjavanje neposredno vezano uz načelo vladavine prava (članak 3. Ustava), jer se u socijalnoj državi socijalno djelovanje državnih vlasti mora provoditi u pravnom obliku i uz ispunjenje zahtjeva koje pred zakonodavca postavlja načelo vladavine prava.
NN 143/2009 • 13.2. Socijalna je pravda najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava (članak 3. Ustava). Ustavni sud u svojoj je ustavnosudskoj praksi potvrdio da članak 3. Ustava ima i dodatnu funkciju: osim što služi kao temelj za tumačenje Ustava, članak 3. Ustava istodobno je i smjernica zakonodavcu pri razradi pojedinih ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom.
NN 143/2009 • Taj je problem na osobit način prisutan u radu ustavnih sudova u svim postupcima u kojima oni nadziru ustavnost zakona koji se bave javnim politikama, osobito onom socijalnom. Navedena je granica, naime, ujedno i granica dopuštene ustavnosudske kontrole zakonodavne djelatnosti s aspekta socijalne države (članak 1. Ustava) i socijalne pravde (članak 3. Ustava).
NN 143/2009 • Mjerila koja je za određivanje te granice u ustavnosudskoj praksi oblikovao Savezni ustavni sud Savezne Republike Njemačke danas se smatraju vladajućim smjernicama u djelovanju europskih ustavnih sudova:
NN 143/2009 • Sažeto, dakle, sadržaj koncepta socijalne države, načelo socijalne pravde, pa i Ustavom priznata socijalna prava apstraktne su naravi, iako različitih razina apstrakcije. To je razvidno iz činjenice da sva Ustavom predviđena socijalna prava ustavotvorac prepušta na uređenje i razradu zakonodavcu, pri čemu je to ovlaštenje najčešće izričito, jer sam Ustav za primjenu neke »socijalne« norme izrijekom traži donošenje zakona. Stoga se ustavne odredbe o socijalnoj državi i socijalnoj pravdi, pa i Ustavom priznatim socijalnim pravima, ne mogu primjenjivati neposredno. Da bi se mogle primijeniti, potrebna je njihova prethodna zakonska razrada, a vrlo često i njihova daljnja konkretizacija putem donošenja provedbenih propisa za izvršenje mjerodavnih zakona.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 143/2009 • Teški socijalni uvjeti u kojima žive stotine tisuća hrvatskih građana ukazuju na ozbiljne probleme s kojima se u ovom trenutku suočavaju ustavni koncepti socijalne države i tržišnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, ali i na zahtjevne zadaće koje predstoje nadležnim tijelima državne i javne vlasti, kao i samim hrvatskim građanima, u procesu njihova ostvarenja.
NN 143/2009 • Ustavni sud, međutim, nije tijelo kojemu je dopušteno preuzimati ulogu bilo kojeg tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti i umjesto njih donositi odluke ili provoditi odgovarajuće mjere, odnosno presuđivati o tome bi li bilo bolje ili svrsishodnije da su umjesto rješenja koja su nadležna tijela izabrala prihvaćena neka druga rješenja. Kad bi Ustavni sud to učinio, prigrabio bi sebi položaj kvazi-zakonodavnog tijela protivno svim odrednicama ustavnog poretka Republike Hrvatske.
NN 143/2009 • Ocjenjujući osnovanost prigovora predlagatelja da ZoPPPM ugrožava egzistenciju najsiromašnijih građana, pa stoga nije suglasan s vrijednostima socijalne države, Ustavni sud dužan je uvažiti sljedeće podatke:
NN 143/2009 • Iz podataka proizlazi da je blizu 574.000 zaposlenih osoba oslobođeno obveze plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke. Na njih se ZoPPPM ne primjenjuje. Teret porezne obveze uvedene ZoPPPM-om podmiruje oko jedan milijun zaposlenika u Republici Hrvatskoj (64% od ukupnog broja zaposlenika).
NN 143/2009 • ZoPPPM se, dakle, ne primjenjuje na više od 1/3 zaposlenih osoba i na oko 3/4 umirovljenika.
NN 143/2009 • 13.5. Zaključno, iako ZoPPPM ne doprinosi ujednačavanju socijalnih suprotnosti kao jednoj od temeljnih vrijednosti socijalne države, upravo taj Zakon otvara mogućnost da drugi aspekti socijalne države ostanu netaknuti u uvjetima gospodarske krize. Riječ je o očuvanju različitih socijalnih davanja koja se financiraju iz državnog proračuna, a koja su izraz državne skrbi za socijalno najranjivije pojedince ili skupine, odnosno za one koji su na temelju svojih osobnih životnih okolnosti ili društvenog zapostavljanja bili ometeni u svom osobnom ili socijalnom razvoju.
NN 143/2009 • Stoga, polazeći od velikog broja poreznih obveznika koji su isključeni iz obveze plaćanja posebnog poreza zbog niskih plaća i mirovina, kao i činjenice da poseban porez uveden ZoPPPM-om služi i očuvanju postignutog stupnja socijalnih davanja u uvjetima gospodarske krize, što se može smatrati izrazom socijalne osjetljivosti zakonodavca, Ustavni sud ocjenjuje da ZoPPPM zadovoljava zahtjeve koje mu postavlja ustavotvorac u svjetlu određenja Republike Hrvatske kao socijalne države (članak 1. Ustava) i socijalne pravde kao najviše vrednote njezina ustavnog poretka (članak 3. Ustava).
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 146/05, Broj 46/08,
Broj 73/08, Broj 38/97,
Broj 28/96, Broj 72/92
LINK - VODIČ KROZ POSLOVNE USLUGE KOJE SU VAM DOSTUPNE