PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
zg-slicno-tome-u-predmetu-riut NN 137/2008

• Nadalje, odgovornost Republike Hrvatske za imovinsku štetu nastalu tijekom Domovinskog rata na pokretninama utvrđena je, primjerice, u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-773/03-2 od 29. listopada 2003. u kojoj je pored ostalog istaknuto sljedeće:

Stranica 2008-11-137-3870 NN 137/2008

• Nadalje, u presudi broj: Rev-818/05-2 od 19. listopada 2005. Vrhovni sud Republike Hrvatske istaknuo je da »kraj u postupku utvrđene činjenice da je Vojna policija Republike Hrvatske dana 4. kolovoza 1993. godine nezakonito oduzela tužitelju navedena motorna vozila, da tužitelju vozila nisu vraćena, a u postupku nije utvrđeno, niti tužena tvrdi da šteta nastala tužitelju time što mu nisu vraćena oduzeta motorna vozila, ima karakter ratne štete u smislu odredbe Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata …, utemeljenim se pokazuje pravni zaključak nižestupanjskih sudova da je tužena (Republika Hrvatska) u obvezi tužitelju isplatiti novčanu naknadu za nevraćena motorna vozila«. Odgovornost Republike Hrvatske za imovinsku štetu na pokretninama utvrđena je, primjerice, i u predmetima Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-410/05, Rev-718/03, Rev-566/98 i dr.

Internet NN 137/2008

• Konačno, Vrhovni sud je u nizu svojih odluka potvrdio odgovornost Republike Hrvatske za neimovinsku štetu koju su za vrijeme Domovinskog rata uzrokovale hrvatske oružane i redarstvene snage. Tako je u predmetu broj: Revr-504/2003-2 od 28. listopada 2003. Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio odgovornost Republike Hrvatske za štetu koja je tužitelju, koji je u lipnju 1994. obavljao posao policajca na terenu u K., nastala zbog oboljenja (enterocolitisa) koje uzrokuje nehigijensko spremanje hrane i nehigijensko održavanje namirnica ili posuda u kojima se hrana priprema. Odgovornost Republike Hrvatske za neimovinsku štetu utvrđena je, primjerice, i u presudi Vrhovnog suda broj: Rev-774/2003-2 od 18. studenoga 2003. i dr.

Internet stranice NN 137/2008

• Na kraju je potrebno napomenuti da presude nadležnih sudova, donesene u primjeni osporenog Zakona na konkretne slučajeve, podliježu i nadzoru Ustavnog suda u postupcima zaštite ustavnih prava stranaka koje su one ovlaštene pokrenuti ustavnom tužbom (v. primjerice, odluke Ustavnog suda broj: U-III-3009/2004 od 4. listopada 2006., U-III-3970/2005 od 18. listopada 2007., U-III-2337/2008 od 1. listopada 2008. i dr.).

Internet stranice NN 137/2008 • 9.1. Ustavni sud dužan je napomenuti da je Zakonom o utvrđivanju ratne štete, na koji se predlagatelji također pozivaju, definiran pojam ratne štete u svrhu utvrđivanja ratne štete nastale u Republici Hrvatskoj. Predmet uređenja i svrha tog zakona sadržani su u članku 1., koji glasi:
Internet stranice NN 137/2008 • U svrhu utvrđivanja ratne štete nastale Republici Hrvatskoj, njenim fizičkim i pravnim osobama, a u svezi neprijateljstava te ratnih operacija koje se protiv nje vode, računajući od 15. kolovoza 1990. do njihova prestanka, određuje se osnivanje i djelatnost Republičke, općinskih i posebnih komisija za popis i procjenu ratne štete.
Internet stranice NN 137/2008 • Zakon o utvrđivanju ratne štete, prema tome, ne bavi se pitanjem odgovornosti za ratnu štetu. Legalna definicija ratne štete u smislu tog zakona služila je samo za ostvarenje svrha tog zakona, to jest za popis i procjenu štete nastale za vrijeme Domovinskog rata. Podaci o toj šteti navedeni su u točki 6.1. obrazloženja ovog rješenja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 137/2008
• 10. Predlagatelji nadalje smatraju da osporeni Zakon ima povratno (retroaktivno) djelovanje, pa stoga nije u suglasnosti s člankom 89. stavcima 4. i 5. Ustava.
Poslovne stranice NN 137/2008
• Granice povratnog djelovanja zakona propisane su člankom 89. stavcima 4. i 5. Ustava. Oni glase:
Servis NN 137/2008 • Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
Glasnik NN 137/2008 • Odnose koji su nastali i završili se u prošlosti nije zabranjeno uređivati naknadno, osobito ako se tim uređenjem konstituiraju prava u korist određene skupine adresata koja im dotada nisu bila priznata u domaćem pravnom poretku. Već spomenuti Zakon o obnovi primjer je takvog zakona.
Novo NN 137/2008 • Osporeni Zakon pripada korpusu poslijeratnog reparacijskog zakonodavstva. Njegova je svrha urediti pretpostavke odgovornosti države odnosno pretpostavke priznavanja prava na naknadu određenih šteta koje su za vrijeme Domovinskog rata uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga.
Poslovi NN 137/2008 • Osporenim Zakonom, s druge strane, nije ograničeno niti je oduzeto pravo oštećenika na naknadu ratne štete, jer u pravnom poretku Republike Hrvatske to pravo nije postojalo ni prije njegova stupanja na snagu. Zakonsko definiranje pojma »ratne štete«, koje je prvi put sadržano u osporenom Zakonu, s druge strane, ne može se smatrati ograničavanjem prava predlagatelja na naknadu štete koje su do stupanja na snagu osporenog Zakona oni navodno imali. Činjenica da predlagatelji vjeruju kako su imali veće šanse u uspješan ishod sudskih postupaka koje su pokrenuli prije no što je osporeni Zakon definirao opseg ratne štete, ne može se smatrati njihovim »legitimnim« pa time ni pravno zaštićenim očekivanjem.
Poticaji NN 137/2008 • Ustavni sud je u točki 14. obrazloženja rješenja broj: U-I-2921/2003 i dr., kojim nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom ZOŠT-a, podrobno objasnio razloge zbog kojih smatra da bi bilo protivno načelu razmjernosti zahtijevati od stranaka iz članka 10. ZOŠT-a koje su izgubile dotične sporove naplatu sudskih troškova od dana podnošenja tužbi. To bi na stranke prenijelo nerazmjeran i prekomjeran teret, a postavilo bi se i pitanje povrede ustavnog jamstva na pravičan sudski postupak iz članka 29. stavka 1. Ustava.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 138/09, Broj 136/03, Broj 87/92, Broj 58/00, Broj 102/95, Broj 26/98
LINK - POSLOVNI SAVJETNIK, POSLOVNI SUBJEKTI, POSLOVNI PLAN I DRUGO Pregled