PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE 
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 31/2009 • Površinski salinitet je dosta varijabilan, s izraženim proljetno-ljetnim i jesenskim minimumom. Na salinitet dodatno utječe i dotok slatke vode iz Dragonje. Zbog razmjerno male dubine i dotoka slatke vode s kopna područje je dosta produktivno.
NN 31/2009 • U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice. Indikatorska vrsta na kojoj se prati mikrobiološka kakvoća i prisutnosti biotoksina u mesu školjkaša su dagnje.
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Uzgojno područje Vabriga nalazi se 4 – 5 km južno od ušća rijeke Mirne između rta Saltarel i rta Maistro, te sa sjeverne strane omeđen pličinama Čivran i Mezo. Prosječna dubina u uzgojnom području iznosi 4 – 15 metara.
NN 31/2009 • Proizvodno područje podijeljeno je u 2 zone: Čivran i Solina-Solaris.
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Zona Solina-Solaris omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE
NN 31/2009 • Limski zaljev nalazi se na zapadnoj obali poluotoka Istre (karta 1 i 1a). To je uski (600 m) i duboko u kopno usječeni zaljev duljine oko 11 km. Najveća dubina zaljeva je na ulazu i iznosi 33 m, dok je unutarnji dio znatno plići. Plići dio je pod snažnim utjecajem podzemnih voda bogatih organskom tvari, što ovaj dio zaljeva čini biološki najproduktivnijim. U ovom dijelu razvijen je intenzivan uzgoj kamenica i dagnji, dok je uzgoj riba organiziran u dubljem dijelu zaljeva. Ovisno o intenzitetu dotoka slatke vode slanost se mijenja između 9 i 38 psu, dok temperatura varira između 9 i 25°C. Limski zaljev je zbog svoje visoke produktivnosti i specifičnosti biocenoza zaštićen od 1979. godine kao poseban rezervat u moru.
NN 31/2009 • Po Koppenovoj klasifikaciji područje Limskog kanala pripada tipu C klime (topla i umjereno kišna) u kojem je količina oborina jednoliko razdijeljena kroz cijelu godinu, ali najsušniji dio godine pada u toplo godišnje doba. Kišno razdoblje široko je podijeljeno na proljetni (travanj – lipanj) i jesensko-zimski (rujan-studeni, a donekle i prosinac) maksimum. Srednja godišnja količina oborina iznosi 873 mm.
NN 31/2009 • Iako su najučestaliji vjetrovi šireg područja vjetrovi I. i II. kvadranta, odnosno sjeveroistočni i jugoistočni vjetrovi, područje Limskog kanala izloženo je i djelovanju zapadnih vjetrova. Srednja jačina ovih vjetrova kreće se od 1.8 Beauforta za vjetar iz NE smjera do 2.8 Beauforta za jugoistočni vjetar.
NN 31/2009 • Proizvodno područje omeđeno je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Klimatske osobine također odražavaju osobine sjevernojadranske klime. Maksimum oborina nastupa tijekom jeseni.
NN 31/2009 • Područje karakterizira složeno strujanje zraka. Prevladavajući vjetrovi su NE i S – SE smjera. Zimi bura u zaljevu zna biti dosta žestoka s vrtlozima. Ljeti često puše kratkotrajan i vrlo jak vjetar SW smjera koji se pojavljuje u vezi s olujama i prolaskom hladne fronte. Srednje mjesečne temperature se tijekom godine kreću od 4,8°C zimi (siječanj) do 23.1°C ljeti (srpanj) uz znatna odstupanja u dnevnoj skali, osobito zimi kada nagli prodori hladnog zraka praćeni jakom burom znatno snižavaju temperaturu. Osim toga, temperaturu zimi snižavaju dugotrajne magle.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 158/03, Broj 36/07,
Broj 112/04, Broj 143/02,
Broj 187/04, Broj 111/03
LINK - VODIČ KROZ POSLOVNE USLUGE KOJE SU VAM DOSTUPNE