PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 32/2002 • 41. Kroz sigurnosni koncept definirana je temeljna svrha djelovanja na području nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Njime su određeni svrha i način realizacije funkcije nacionalne sigurnosti kao područja društvenog nastojanja usmjerenog na zaštitu, promicanje i ostvarivanje nacionalnih interesa u uvjetima postojećih i očekivanih sigurnosnih izazova, rizika i ugrožavanja, te s obzirom na raspoložive resurse.
NN 32/2002 • 42. Sigurnosni koncept temelji se na strategijskoj postavci da je nacionalna sigurnost područje djelovanja kojim se osiguravaju opstanak i pretpostavke razvoja društva u odnosu na ostale međunarodne čimbenike. U okviru navedenog pristupa, strategijsko promišljanje nacionalne sigurnosti daje prioritet na komponente koje su po prirodi djelatnosti usmjerene prema međunarodnom okruženju. Ostale komponente društvenog djelovanja obuhvaćene su u mjeri u kojoj svojim određenim aspektima posredno sudjeluju u jačanju ukupnih sigurnosnih potencijala i otpornosti na sigurnosne rizike i prijetnje. U metodološkom smislu, sigurnosni koncept prezentiran je putem definiranja sigurnosnih ciljeva Republike Hrvatske, te načela u okviru kojih se mjerama i instrumentima sigurnosne politike ostvaruju nastojanja na području nacionalne sigurnosti.
NN 32/2002 • 43. Opći sigurnosni cilj Republike Hrvatske je izgradnja pretpostavki i uvjeta za slobodan, pravedan i stabilan politički, ekonomski i socijalni razvoj hrvatskog društva, u suradnji i međusobnoj usklađenosti s drugim demokratskim državama. On će se ostvarivati putem postignuća sljedećih posebnih sigurnosnih ciljeva:
NN 32/2002 • Uspostava, razvoj i provedba odgovarajućih politika, mjera, aktivnosti i institucija na sigurnosnom području – sadržajno primjerenih zahtjevima za uspješno prevladavanje suvremenih i budućih sigurnosnih rizika i prijetnji za Republiku Hrvatsku.
NN 32/2002 • Razvoj stabilnog i gospodarski naprednog društva koje će biti dugoročno sposobno izgrađivati i održavati učinkovite sigurnosne mehanizme i resurse, te uspješno odgovarati na sigurnosne izazove, rizike i prijetnje.
NN 32/2002 • 44. Kroz načela ostvarivanja nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske postavljeni su temeljni konceptualni okviri organiziranja i djelovanja namjenskih institucija nacionalne sigurnosti, ali i svih drugih društvenih institucija i subjekata koji svojim aktivnostima posredno ili neposredno pridonose izgradnji i ostvarivanju nacionalne sigurnosti. Ova načela predstavljaju opće kriterije za usklađivanje i vrednovanje postignuća na području nacionalne sigurnosti. Ona su dugoročno postavljena, ali su podložna periodičnom vrednovanju i preispitivanju.
NN 32/2002 • 45. Načelo kompleksnosti i višekomponentnosti nacionalne sigurnosti zasniva se na modernom pristupu poimanju nacionalne sigurnosti kao rezultata poduzetih napora na više različitih područja društvene aktivnosti (političkom, ekonomskom, diplomatskom, obrambenom, znanstvenom i tehnološko-tehničkom, unutarnje-sigurnosnom i ekološkom). Društvena nastojanja na navedenim područjima odvijaju se u skladu s njihovom prirodom, njihovim ciljevima i logici funkcioniranja, dok ih u okvire nacionalne sigunosti povezuju zajednički razlog djelovanja – očuvanje i unaprjeđenje nacionalne sigurnosti – te zajednički opći ciljevi. To podrazumijeva razlikovanje posebnih funkcionalnih područja, odnosno namjenskih institucija nacionalne sigurnosti, koje su specifično organizirane zbog ostvarivanja navedene funkcije, u odnosu na ostala područja, subjekte i nositelje kojima je ostvarivanje uloga i zadaća u sklopu nacionalne sigurnosti samo jedna od djelatnosti. Među namjenski formiranim institucijama i dalje se ističu oružane snage, obavještajno sigurnosne službe, policija te posebna upravljačka i politička tijela. U modernom pristupu nacionalnoj sigurnosti oni trebaju biti sposobni za sustavno i povezano djelovanje i prestaju biti isključive komponente sustava nacionalne sigurnosti, što ne umanjuje njihovu ključnu ulogu u sustavu.
NN 32/2002 • 46. Načelo konceptualne i pravne uređenosti područja nacionalne sigurnosti. Republika Hrvatska polazi od stajališta da u modernom demokratskom društvu nacionalna sigurnost mora biti konceptualno i pravno uređeno područje društvenog djelovanja. Konceptualna i pravna rješenja trebaju biti racionalno osmišljena, primjerena objektivnim uvjetima i postavljenim sigurnosnim ciljevima, društveno pravedna te postavljena u funkciji potpore demokratskom razvoju društva. U formalnom smislu ona moraju biti sukladna ustavnim odredbama, normama međunarodnog prava, te međunarodnim obvezama koje je na tom području prihvatila Republika Hrvatska. Nadležnosti i međusobni odnosi institucija moraju biti jasno uređeni i dosljedno provođeni u praksi.
NN 32/2002 • 47. Načelo integralnog upravljanja i nadzora nad ostvarivanjem funkcija nacionalone sigurnosti podrazumijeva sustavno organiziranje i koordinirano provođenje mjera i aktivnosti na području nacionalne sigurnosti, te njihovo stavljanje pod aktivni nadzor najviših tijela civilne vlasti. Najviša politička tijela – Sabor, Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske – ostvaruju političku nadzornu funkciju nad ostvarivanjem nacionalne sigurnosti, odnosno nad svim profesionalnim upravljačkim institucijama, posebnim nositeljima mjera i aktivnosti te cjelokupnim funkcionalnim djelovanjem sustava. To će omogućiti primjereni demokratski nadzor, povezivanje i usklađivanje djelovanja raspoloživih potencijala sa sinergističkim učincima, te racionalnost distribucije i korištenja dostupnih resursa.
NN 32/2002 • 48. Načelo aktivnog uključivanja i učinkovitog sudjelovanja u međunarodnim nastojanjima za izgradnju povoljnoga sigurnosnog okružja. Republika Hrvatska gleda na nacionalnu sigurnost kao varijablu koja predstavlja rezultat unutarnje snage i stabilnosti države te stabilnosti i napretka međunarodne zajednice. U suvremenim uvjetima, sigurnost je nedjeljiva – države i narodi međusobno su sigurnosno ovisni i upućeni jedni na druge. Navedena činjenica uvjetuje zajednički kooperativni pristup država, njihovo međusobno uvažavanje, usklađivanje i međusobno ojačavanje različitih organizacijskih mehanizama i sudionika, orijentaciju na preventivno djelovanje na sigurnosnom području, te određivanje dugoročnih strategija djelovanja. Stabilno i sigurno međunarodno okružje, kao interes Republike Hrvatske, ne nastaje samo po sebi niti Republika Hrvatska želi biti samo pasivni korisnik prednosti takvog okružja koje bi nastalo nastojanjima drugih država. Osjećamo se odgovorni i obavezni aktivno pridonositi izgradnji takvih uvjeta, u skladu s objektivnim mogućnostima i raspoloživim resursima, te u onim organizacijskim oblicima angažiranja i aktivnostima u kojima možemo pružiti kvalitetni doprinos.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 32/2002 • 49. Načelo zdravog i ravnopravnog partnerstva predstavlja osnovu našeg pristupa uređenju odnosa s drugim državama. Zdravo partnerstvo podrazumijeva uspostavu odnosa suradnje i povjerenja, te lojalnosti svakog sudionika prema zajednički prihvaćenim metodama i ciljevima. Ravnopravnost ne znači potpuni paritet u odnosu na sudjelovanje u zajedničkim tijelima, ili pak ravnomjeran doprinos u svim zajedničkim poduhvatima. Ona znači angažiranje uz ravnopravne i pravedne uvjete – ekvivalentno objektivno raspoloživim resursima te sukladno doprinosu u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
NN 32/2002 • 50. Regionalna usmjerenost sigurnosnog djelovanja proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska relativno mala država, te da su sigurnosni problemi suvremenog svijeta brojni i kompleksni. Zato, dok načelno podupire globalni pristup i angažiranje u međunarodnim sigurnosnim aktivnostima, Republika Hrvatska naglasak i težište stavlja na svoje angažiranje u okviru regije u kojoj se nalazi. Sigurnosni izazovi i prijetnje u regiji u kojoj se nalazi, bez obzira na njihov opseg, imaju veću važnost za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske od regionalnih izazova i prijetnji u drugim dijelovima svijeta.
NN 32/2002 • V. Sigurnosna politika Republike Hrvatske – podruČja i instrumenti
NN 32/2002 • 51. Integracija u NATO jedan je od glavnih ciljeva hrvatske vanjske i sigurnosne politike. Mada je NATO i dalje organizacija za kolektivnu obranu, njegova uloga i misija se šire. Strateški koncept NATO-a, usvojen na summitu u Washingtonu 1999., predstavlja sigurnosnu platformu koju Hrvatska u potpunosti prihvaća i u čijem ostvarivanju želi sudjelovati. Vrijednost NATO-a, Hrvatska ne nalazi samo u sigurnosnim jamstvima za slučaj oružane agresije, već i u sustavu vrijednosti kojemu Hrvatska pripada i u skladu s kojima se želi razvijati. Ulaskom u Partnerstvo za mir (PfP) i Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC), Hrvatskoj se pruža mogućnost intenzivnog razvoja odnosa s NATO-om kao organizacijom, te s njegovim članicama pojedinačno.
NN 32/2002 • 52. Hrvatska drži iznimno važnim političko-savjetodavne mehanizme Euro-atlantskoga partnerskog vijeća (EAPC), najobuhvatnijeg i najsadržajnijeg trans-atlantskog sigurnosno-političkog foruma, u kojemu će i u budućnosti aktivno i konstruktivno sudjelovati. Važan element suradnje u okviru Partnerstva za mir jest Proces planiranja i raščlambe (PARP), u okviru kojega Hrvatska i NATO definiraju i ostvaruju partnerske ciljeve. Ti ciljevi predstavljaju inventar kapaciteta koje će Hrvatska kao partner razviti i staviti na raspolaganje NATO-u za zajedničke potrebe, kao i jezgru iz koje će se sukcesivno razvijati ostali kapaciteti, sve do postizanja pune kompatibilnosti stjecanjem statusa članice Saveza. Sukladno s tim, Hrvatska drži prioritetnim sudjelovanje u mirovnim i humanitarnim misijama pod vodstvom NATO-a. Relevantna iskustva u tom pogledu Hrvatska je stekla tijekom šest godina potpore misiji IFOR/SFOR-a u susjednoj Bosni i Hercegovini.
NN 32/2002 • 53. Ulazak Republike Hrvatske u NATO strateški je srednjoročni cilj kojem će se podrediti svi objektivno raspoloživi resursi. Pripreme i prilagodbe za punopravno članstvo moraju teći sustavno i koordinirano na razini cijele države. U tu svrhu već je osnovana Međuresorna radna skupina Vlade Republike Hrvatske, sa zadaćom pripreme godišnjih planova za pripremu članstva Republike Hrvatske u NATO-u. Ulaskom Hrvatske u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), izrada godišnjih planova priprema, postat će formalan oblik komunikacije sa Savezom.
NN 32/2002 • 54. U skladu s politikom »otvorenih vrata«, Savez će uputiti poziv za pristupanje novim članicama. Širenjem NATO-a, proširit će se i područje vladavine zajedničkih vrijednosti – demokracije, ljudskih sloboda i vladavine prava. Hrvatsku očekuje iznimno intenzivan proces harmonizacije s NATO-om, s ciljem približavanja visokim standardima Saveza. Ti standardi su i politički i tehnički. Za očekivani ulazak u članstvo NATO-a bit će potrebno ispuniti i jedne i druge.
NN 32/2002 • 55. Integracija u Europsku uniju najznačajniji je i najsloženiji poduhvat pred kojim stoje hrvatska država i društvo. Riječ je o procesu koji će imati dalekosežne posljedice za hrvatsko društvo u cjelini, na njezino gospodarstvo i na nacionalnu sigurnost. Poseban aspekt te integracije jest Europska sigurnosno-obrambena politika (ESDP), kao integralni dio Zajedničke vanjsko-sigurnosne politike EU (CSFP). Potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU, Hrvatska i formalno otpočinje politički dijalog i suradnju s Unijom o svim temama za koje strane utvrde da su od zajedničkog interesa, uključujući i sigurnosno-obrambena pitanja.
NN 32/2002 • 56. Hrvatska će svoju vanjsku i sigurnosnu politiku usklađivati sa stajalištima i djelovanjem EU, u svim važnijim pitanjima globalnoga, europskog i regionalnog karaktera. Hrvatska izražava spremnost i interes za sudjelovanje u mirovnim i humanitarnim misijama EU – tzv. Petersberškim zadaćama EU, definiranim u Amsterdamskom ugovoru iz 1997. Sudjelovanje u misijima pod vodstvom NATO-a, odnosno EU, Hrvatska drži prioritetom u području sudjelovanja u međunarodnim mirovnim i humanitarnim misijama. S tim ciljem, Hrvatska nudi Europskoj uniji sve kapacitete koji stoje na raspolaganju NATO-u, uzimajući u obzir komplementarnost ESDP-a s konceptom Europskog sigurnosno-obrambenog identiteta (ESDI), razvijanog u okviru NATO-a.
NN 32/2002 • 57. Osim političkoga dijaloga i vojno-obrambene suradnje, Hrvatska važnim drži i suradnju i usklađivanje politike i praktičnog djelovanja u borbi za suzbijanje tzv. asimetričnih sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji – terorizma, organiziranog kriminala, ilegalnih migracija i trgovine ljudima, osobito ženama i djecom. Riječ je o ugroženostima čiji inicijatori i organizatori koriste Hrvatsku prvenstveno kao koridor, odnosno tranzitno područje na putu prema EU, koja je najčešće krajnje odredište djelovanja. Osobito značenje imat će učinkoviti nadzor državnih granica, ali i drugi oblici pravosudne suradnje i suradnje na području unutarnjih poslova. Kako navedeni rizici nose snažan destabilizirajući potencijal i za samu Hrvatsku, suradnja u borbi na suzbijanju ovih opasnosti zajednički je interes i spada u red hrvatskih prioriteta.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 156/09, Broj 38/05,
Broj 101/02, Broj 125/03,
Broj 129/07, Broj 51/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE