PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 68/2000 • 8. usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda,
NN 68/2000 • 10. usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta, orkestara i drugih glazbeno-scenskih te konzervatorskih, restauratorskih i ustanova za zaštitu spomenika kulture, usluge prikazivanja filmova, te usluge i isporuke dobara samostalnih umjetnika i umjetničkih organizacija.
NN 68/2000 • (2) Oslobođenja iz stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10., ovoga članka navedene ustanove odnosno zajednice ostvaruju pod uvjetom da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.
NN 68/2000 • (3) Porez po ovom Zakonu ne plaća se na promet zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska narodna banka, domaćih i stranih sredstava plaćanja, novčanih potraživanja, vrijednosnica i udjela u poduzećima.
NN 68/2000 • (2) Na obveze poreza na promet proizvoda i usluga nastale prije početka primjene ovoga Zakona glede njihovog utvrđivanja, žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, naplate i povrata te vođenja prekršajnog postupka primjenjivat će se Zakon o porezu na
NN 68/2000 • 2. Tekst citiranih članaka usklađen je s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 164/98 i 54/00).
NN 68/2000 • 1. Neustavnost Zakona kao cjeline, po mišljenju predlagatelja, postoji zato što se u tom Zakonu, bez obzira na naziv u kojem se spominje »porez na dodanu vrijednost«, u biti govori o »porezu na promet roba«, što su dva potpuno različita porezna sustava. To stoga što su vrijednost robe i cijena robe dvije potpuno različite kategorije u kojima porez na dodanu vrijednost prirodno ima jedinstvenu poreznu stopu, a za porez na promet robe stope moraju biti različite. Predlaže u obračunski sustav uvesti knjigovodstvo koje se temelji na algoritmu kapitala u kojem vlastita troškovna kamata (VTK) ima upravljačku funkciju, a porez na dodanu vrijednost (PDV) postaje kontrolni mehanizam.
NN 68/2000 • Predlagatelj smatra da je ustavno pravo iz članka 48. stavka 1. Ustava povrijeđeno iz razloga što osporeni Zakon uvodi takav način obračunavanja i plaćanja poreza koji poduzeća obvezuje da plaćaju tzv. pretporez, koji će im država vratiti kada dokažu da nisu kupljenu robu koristili za svoje potrebe, već su je prodali dalje. Tako poduzeća zapravo pozajmljuju novac državi, a da im država ne plaća kamate, čime je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva.
NN 68/2000 • Povrijeđena je nadalje i odredba iz članka 91. stavka 2. Ustava, prema kojoj se u zakonu čija primjena traži financijska sredstva moraju predvidjeti izvori tih sredstava, čega u osporenom Zakonu, po mišljenju predlagatelja, nema, već postoji samo osnovica za utvrđivanje veličine poreza (promet roba i njihove cijene), ali ne i odakle će se porez plaćati.
NN 68/2000 • 2. Vlada i Ministarstvo financija su u svojim očitovanjima predložili da se ne prihvati prijedlog za ocjenu ustavnosti ukupnih odredbi Zakona, a sukladno sljedećem:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 68/2000 • – porez na dodanu vrijednost (u nastavku: PDV) je oblik poreza kojim se oporezuje krajnja potrošnja dobara i usluga. PDV, kao i drugi oblici poreza na promet, jer neizravni porez kojeg porezni obveznik ne plaća iz svoje ekonomske snage, već ga prevaljuje na kupca – krajnjeg potrošača koji u konačnici snosi taj porez;
NN 68/2000 • – PDV je prema svojim karakteristikama svefazni neto porez koji se plaća u svim fazama proizvodno-prometnog ciklusa, ali na način da se oporezuje samo dodana vrijednost u svakoj proizvodno-prometnoj fazi. Ta dodana vrijednost oporezuje se na način da poduzetnici – porezni obveznici na isporuke dobara i usluga (outpute) zaračunavaju porez od kojeg odbijaju vrijednost poreza na primljene isporuke dobara i usluga (inpute). Porezni obveznik plaća u državni proračun razliku između izlaznog i ulaznog poreza u obračunskom razdoblju;
NN 68/2000 • – PDV se danas kao oblik oporezivanja krajnje potrošnje primjenjuje u preko 100 zemalja svijeta. Izračunavanje dodane vrijednosti se može obavljati prema do sada poznatim teorijama na tri načina: metodom oduzimanja, metodom zbrajanja ili kreditnom metodom. Zbog prednosti u praktičnoj primjeni koristi se kreditna metoda, koja se sastoji u tome da poduzetnik – porezni obveznik zaračunava porez na sve svoje isporuke dobara i usluga i od tog iznosa poreza odbija porez u svojim inputima,
NN 68/2000 • – kreditna metoda obračuna PDV-a primjenjuje se u svim zemljama Europske unije i zemljama OECD-a. Stoga je Republika Hrvatska pri izradi osporenog Zakona prihvatila i u taj Zakon ugradila preporuke VI. smjernice Europske unije, koja kao temeljni akt o harmonizaciji poreza na potrošnju također predviđa primjenu kreditne metode. Tehničko sredstvo za provedbu ove metode je račun s posebno naznačenim iznosom poreza, putem kojega se osigurava najdjelotvornija kontrola obračuna i uplate poreza, najjednostavnija je za provedbu te omogućava primjenu višestopnog PDV-a;
NN 68/2000 • – suprotno tvrdnjama predlagatelja, dodana vrijednost u smislu osnovice koja podliježe oporezivanju ne nastaje na kraju procesa proizvodnje, već svaki poduzetnik u proizvodno-prometnom ciklusu dodaje jedan dio vrijednosti koji predstavlja osnovicu za obračun PDV-a. Konačna cijena po kojoj se neko dobro prodaje krajnjem potrošaču čini zbroj dodanih vrijednosti pojedinih proizvodno-prometnih faza;
NN 68/2000 • – sustav oporezivanja prometa dobara i usluga PDV-om u Republici Hrvatskoj je propisan na način koji se primjenjuje i u drugim zemljama koje promet dobara i usluga oporezuju tim poreznim oblikom.
NN 68/2000 • 3. Temeljem članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava, Hrvatski državni sabor može, sukladno Ustavu i zakonu, samostalno odlučivati o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Ova je ustavna odredba bila osnova za donošenje osporenog Zakona, kao dijela poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, koji se prema ustavnoj odrednici iz članka 51. stavka 2. Ustava temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
NN 68/2000 • 4. Porez na dodanu vrijednost je, prema sadržaju i smislu osporenog Zakona te stručnim tumačenjima, vrsta poreza na promet koji je po svojem ekonomskom učinku porez na opću potrošnju. U transakcijama između poreznih obveznika predmet oporezivanja je samo tzv. dodana vrijednost koja se utvrđuje kao razlika između prodajne i nabavne vrijednosti nekog dobra.
NN 68/2000 • 5. Porez na dodanu vrijednost se obračunava i plaća prema odredbama osporenog Zakona (članak 1. stavak 1.). Uređujući pobliže način i pretpostavke za to, Zakonom su utvrđeni: predmet i mjesto oporezivanja, tko je sve po tom Zakonu porezni obveznik, kada nastaje porezna obveza, što je porezna osnovica, visinu porezne stope, porezna oslobođenja, porezno razdoblje, postupak oporezivanja te pravna sredstva u tom postupku, zatim što je pretporez i kada se on odbija, pretpostavke za povrat poreza, obveze glede osiguravanja dokumentacije potrebne za obračun predmetnog poreza, tko obavlja nadzor nad provedbom osporenog Zakona, ovlaštenja resornog ministra, porezni prekršaji i kazne koje porezni obveznik i druge osobe plaćaju za te prekršaje te druga pitanja odlučna za primjenu osporenog Zakona.
NN 68/2000 • 6. Ustavni sud je ocijenio da nisu osnovani navodi predlagatelja glede nesuglasnosti cijelog Zakona s Ustavom jer je uređivanje poreznog sustava u smislu izbora oblika i načina oporezivanja dio ustavne samostalnosti zakonodavca u uređivanju gospodarskih odnosa. Pod uređivanjem poreznog sustava podrazumijeva se i njegov preustroj glede oporezivanja prometa usluga i dobara, kao što je to učinjeno osporenim Zakonom. Naime, danom početka njegove primjene (1. siječnja 1998.) prestao je važiti Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 95/94 i 34/95).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 24/96, Broj 88/07,
Broj 73/08, Broj 13/97,
Broj 8/02, Broj 106/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE