PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 45/2001 • Drugi vid podvodnog posjećivanja treba organizirati na istaknutim rtovima Rankun i Kavran na Velikom Brijunu, na jugozapadnom rtu otoka Sv. Jerolima te na sjevernom dijelu otočja na pličini koja se prostire jugozapadno od otoka Gaz.
NN 45/2001 • Izbor područja, ronilačke pravce i planove ronjenja treba odabrati na temelju detaljnijih izviđanja terena.
NN 45/2001 • U neposrednoj blizini otočja Brijuni (približno 1.7 Nm u smjeru 285 i 5-6 Nm u smjeru 266) na morskom dnu nalaze se dvije olupine. Jedna je veliki putnički brod »Barun Gautsch« koji je potonuo 1914. g. na dubinu od oko 55 m i predstavlja vrlo privlačnu lokaciju za iskusne ronioce.
NN 45/2001 • Ronilačke ekskurzije treba organizirati pod vodstvom iskusnih ronilaca koji su djelatnici parka ili onih koje park privremeno angažira. Prije ronjenja kroz predavanja trebalo bi učesnike upoznati s temeljnim oceanološkim, ekološkim, arheološkim i drugim relevantnim značajkama akvatorija.
NN 45/2001 • U svrhu učinkovite zaštite sveukupnog akvatorija treba prvenstveno izdvojiti zone apsolutne zabrane ribarskih aktivnosti, te odrediti zone u kojima se može dozvoliti sportski ribolov udicom uz učinkovitu kontrolu.
NN 45/2001 • Na temelju geomorfoloških i biocenoloških odlika i svjedočenja lokalnih ribara zasebno treba zaštititi uvale Javoriku i Soline, gdje se tijekom jeseni i zime, vjerojatno radi mrijesta skupljaju veće količine riba tzv. plemenitih vrsta. U područja integralne i stroge zaštite predlaže se i priobalni pojas koji se prostire prema jugu od rta Kamik zatim do rtova Peneda i Trstika i produžava se prema sjevero-zapadu obuhvaćajući otoke Vrsar (Orzera), Vanga (Krasnica), Grunj i Galija do rta Vrbanj i time je obuhvaćeno i lagunarno područje zapadno od Velog Brijuna.
NN 45/2001 • Posebno treba insistirati na apsolutnoj zabrani lova prstaca ali i svih ostalih morskih organizama. Svrha te zabrane ne odnosi se toliko na zaštitu prstaca kao zasebne vrste već radi zaštite hridinaste obale kao posebnog staništa ribolovnog mora (Zakon o morskom ribarstvu, čl. 47 st. 2; »Narodne novine« 46/96). Strogo treba onemogućiti noćni ribolov ostima uz korištenje brzih čamaca s reflektorom i staklenim dnom.
NN 45/2001 • U sklopu nove turističke ponude za goste i posjetitelje NP treba omogućiti sportski ribolov udicom s kopna. U tu svrhu predlažu se sljedeći lokaliteti: sjevero-istočni dio malog Brijuna, u predjelu lansirne rampe za torpeda, zatim uvalu Tunjarica, od rta Kadulje do rta Hlibine a na Velom Brijunu od vanjskih dijelova lukobrana Brijunske luke do rtova Saluge i Barban. Ribolov udicom može se dozvoliti i sa obala otoka Sv. Jerolim i Kozada (Kotež).
NN 45/2001 • Obzirom na visoki stupanj razvedenosti obale, na Brijunima nalazimo nekoliko geomorfološki prikladnih uvala za razvoj marikulture. Međutim, marikultura tj. umjetni uzgoj morskih organizama u vodama Nacionalnog parka se zabranjuje jer nije prihvatljiva djelatnost.
NN 45/2001 • Uvala Ribnjak je plitko vodeno tijelo lagunarnog tipa površine oko 14 ha, najveće dubine 160 – 180 cm i srednje debljine terigenog mulja 60 i 70 cm. Uvala je od mora odijeljena umjetno postavljenom pomičnom rešetkastom branom, kroz koju se odvijala izmjena vode s vanjskim morem. Mlađi primjerci riba (komarče, lubini, cipli i druga bijela riba) ulaze u taj bazen te se u prikladno vrijeme izlovljava. Ovu uvalu (specifična geomorfološka i biocenološka cjelina) treba objektivno vrednovati i poduzeti primjerene tehničke zahvate kako bi ona dobila odgovarajuću namjenu i korištenje. U prvoj alternativi, nakon nužnih hidromeliorativnih zahvata i opremanja, uvala-ribnjak bi se mogla ponovno aktivirati kao posjetiteljska atrakcija za sportski ribolov udicom. Kao druga alternativa u pravcu revalorizacije izvornih biocenoloških odlika tog specifičnog staništa može se planirati definitivna demontaža rešetaka ustave te uvalu prepustiti prirodnom razvitku.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 45/2001 • Prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94.) nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje iznimnih prirodnih vrijednosti a obuhvaća više različitih ekosustava. U području koje je proglašeno nacionalnim parkom vlada u svakom njegovom dijelu jednaki zaštitni režim. Unatoč tomu pojedini dijelovi ili lokaliteti mogu uživati i neku drugu zaštitnu kategoriju.
NN 45/2001 • Predlaže se određivanje zaštićenih područja koja će biti namijenjena prirodnom razvitku životnih morskih zajednica. Na taj način će se iz štićenog dijela akvatorija oštećena riblja naselja u drugim dijelovima parka povratiti i obnoviti. Sukladno s postojećim posebnim režimom korištenja, dio akvatorija treba predvidjeti za stavljanje pod zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru (na Velom Brijunu, od rta Kamik, obuhvaćajući rt Penedu i sve otoke idući prema sjeveru do rta Vrbanj). Osim plovidbe i znanstvenih istraživanja druge djelatnosti u tom dijelu brijunskog podmorja ne bi se smjele obavljati.
NN 45/2001 • Postojeće površine šuma ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje od dana stupanja na snagu ovog plana i mogu se koristiti u skladu s osnovnim funkcijama nacionalnog parka. Uređivanje šuma u nacionalnom parku vršit će se sukladno s Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu šuma posebne namjene Nacionalnog parka »Brijuni«. Gospodarenje, eksploatacija šuma i ostalih prirodnih izvora na području Nacionalnog parka nije dozvoljena. Sve težnje šumara treba usmjeriti ka podizanju i očuvanju temeljnog šumskog ekosustava hrasta crnike, jer obnova tih šuma predstavlja trajnu mjeru zaštite Nacionalnog parka od šumskih požara (nakon požara obnavlja se iz panja ili žira te brzo sanira narušeni ekosustav).
NN 45/2001 • Do maksimuma sačuvati u prirodnom stanju sve prirodne karakteristike područja. Voditi računa o strogom očuvanju postignute harmonije šuma, te vodenih i gospodarskih površina, u odnosu prema izgrađenim graditeljskim sklopovima, ne dozvoljavajući pomicanja u ni jednom pravcu.
NN 45/2001 • Šumu zaštititi od bilo kakvih većih intervencija koje bi poremetile njen prirodni razvoj u pravcu ekološki stabilne šume. Zabranjuje se kljaštrenje zelenih grana i sječa podstojne etaže, te sve radnje koje nisu u funkciji zaštite i unapređenja šuma i njihovih osnovnih funkcija. Zabranjuje se izvođenje novih prosjeka, već se postojeće prometnice i staze održavaju kao protupožarne komunikacije i na njima se formiraju punktovi za protupožarne intervencije. U širini protupožarnog pojasa duž prometnica treba favorizirati, bez narušavanja fizionomskog sklopa šume, kulture iz postojne etaže šume, koje teže gore i guše požar.
NN 45/2001 • Za razred alepskog bora se provodi sječa uzgoja prorijednom sječom u svim dobnim skupinama, kako bi se naglasila pejzažno oblikovna vrijednost sastojine i sanitarno-higijenski režim. Sječe moraju biti postupne, prebirne, oplodne s orijentacijom na prirodno pošumljivanje.
NN 45/2001 • Za uređajni razred česmine je potrebno izdvojiti uzorita i elitna stabla kao izvorište visokovrijednog sjemenskog materijala, koristeći isti za pošumljivanja unutar ove šume, a i na drugim staništima parka. Unutar prirodnog razvoja ove šume treba podržavati razvoj šume iz sjemena, a time kroz vrijeme zamjenjivati šumu panjaču, koja u razvoju ima degradacijsku prepoznatljivost. Unutar prirodnog razvoja šume, provoditi radnje zaštite koje obuhvaćaju:
NN 45/2001 • – izvođenje patoloških studija sastavljajući karte rasprostranjenosti bolesti i štetnika
NN 45/2001 • Sprječavanje pojava i razmnožavanja štetnika i bolesti provoditi preventivno, koristeći biološka zaštitna sredstva.
NN 45/2001 • Uređajni razred makije, koji je dominantan, prepušta se prirodnom razvoju, pospješujući prerastanje u panjačku šumu i dalje, u srednju šumu. Potrebno je provoditi zaštitne radnje i to:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 101/99, Broj 100/95,
Broj 14/02, Broj 66/08,
Broj 141/06, Broj 76/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE