PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 30/2000 • Hrvatska stomatološka komora smatra da se mogućnost rada izvan punog radnog vremena treba omogućiti jedino u zdravstvenoj ustanovi, u kojoj je zdravstveni djelatnik zaposlen. Navedeno iz razloga što omogućavanje rada izvan punog radnog vremena u drugoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno u vlastitoj ili privatnoj praksi drugog zdravstvenog djelatnika iste struke, ima za posljedicu zanemarivanje radnih obveza na radnom mjestu, upućivanje bolesnika u privatne ordinacije, skraćivanje radnog vremena i sl.
NN 30/2000 • Hrvatska liječnička komora u dostavljenom očitovanju, kao i Hrvatska ljekarnička komora, ukazuje na nejednakost primarijusa s doktoratom znanosti koji izvan punog radnog vremena mogu raditi u domovima zdravlja, općim i specijalnim bolnicama, lječilištima i poliklinikama, ali ne i u kliničkim ustanovama. Također smatra da se osporenim odredbama protivno odredbi članka 49. st. 2. Ustava, u neravnopravan položaj dovode liječnici koji samostalnim radom obavljaju privatnu praksu u odnosu na liječnike koji privatnu praksu obavljaju nakon punog radnog vremena u zdravstvenim ustanovama. Ovo iz razloga jer su mogućnosti daljnjeg bolničkog liječenja ili drugog oblika zbrinjavanja pacijenata znatno olakšane liječnicima koji rade u zdravstvenim ustanovama.
NN 30/2000 • Završno Hrvatska liječnička komora iznosi da je Pravilnik donijet prije njezina osnivanja, zbog čega nije bila u mogućnosti dati svoje mišljenje, u smislu odredbe članka 105. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
NN 30/2000 • Tijekom postupka u Sudu je zaprimljeno priopćenje Hrvatskog društva bolničkih liječnika u dopunskom radu Hrvatskog liječničkog zbora. U navedenom priopćenju izložili su svoja gledišta u svezi predstojeće reforme sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja i brojčane pokazatelje o radu profesora koji rade i izvan punog radnog vremena. Priopćenju prileže i pretisci faksimila odgovora liječničkih udruga nekih europskih zemalja (Švedska, Finska, Danska, Engleska, Švicarska, Bugarska, Turska, Češka, Slovačka, Španjolska, Austrija, Belgija) iz kojih je razvidan način organiziranja rada zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena, posebice sveučilišnih profesora, u tim državama.
NN 30/2000 • »U kliničkim ustanovama (klinici, kliničkoj bolnici i kliničkom bolničkom centru) poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena mogu obavljati izvanredni i redovni profesori. U domovima zdravlja, općim i specijalnim bolnicama, lječilištima i polikl
NN 30/2000 • Izvanredni i redovni profesor, odnosno primarijus s doktoratom znanosti može obavljati poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena na sljedeći način:
NN 30/2000 • 1. u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je u radnom odnosu, odnosno u drugoj zdravstvenoj ustanovi
NN 30/2000 • 2. kod zdravstvenog djelatnika iste struke koji ima privatnu praksu
NN 30/2000 • 3. koristeći vlastiti prostor i medicinsko-tehničku opremu«.
NN 30/2000 • Razmatranjem prijedloga, osporenih odredaba Pravilnika i Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 1/97 - pročišćeni tekst), Sud je utvrdio da nije sporno ovlaštenje ministra zdravstva da propiše uvjete koje zdravstveni djelatnici moraju ispunjavati da bi mogli obavljati poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena. Naime, odredbom članka 105. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dano je ovlaštenje ministru zdravstva da propiše uvjete koje zdravstveni djelatnici trebaju ispunjavati da bi mogli obavljati poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punog radnog vremena. Načini na koji zdravstveni djelatnici mogu obavljati rad izvan punog radnog vremena, koje sadrži osporena odredba članka 3. Pravilnika, već su određeni odredbom članka 105. stavak 2. Zakona.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 30/2000 • Pri propisivanju uvjeta ministar zdravstva potpuno je samostalan i protivno stajalištu Hrvatske liječničke komore, mišljenje nadležne komore, nije zakonom propisana pretpostavka za donošenje Pravilnika, već prema odredbi članka 105. st. 1. u svezi s odredbom članka 174. st. 1. toč. 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nadležne komore daju pojedinačna mišljenja za rad zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena, a ne na uvjete koje za ovu vrstu rada propiše ministar zdravstva.
NN 30/2000 • Pravo na rad izvan punog radnog vremena odnosi se na sve zdravstvene djelatnike, a to su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke (čl. 108. st. 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti). Zdravstveni djelatnici obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutskom fakultetu, na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja (čl. 110. Zakona).
NN 30/2000 • Osporenim odredbama, međutim, određeni su uvjeti, koje moraju ispunjavati da bi mogli obavljati poslove u svojoj struci izvan punog radnog vremena, samo za zdravstvene djelatnike visoke stručne spreme. Uvjeti utvrđeni osporenim odredbama dovode do nejednakosti među zdravstvenim djelatnicima visoke stručne spreme i iste struke, jer u potpunosti isključuju mogućnost obavljanja poslova izvan punog radnog vremena, brojnim zdravstvenim djelatnicima visoke stručne spreme, uključujući i vrsne specijaliste pojedinih struka, te doktore i magistre znanosti, koji nisu profesori ili primarijusi.
NN 30/2000 • Pri tome, Ustavni sud ima posebice u vidu da je usavršavanje zdravstvenih djelatnika radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, određeno kao njihovo pravo, ali i obveza (čl. 120.). Upravo radi ostvarenja ovog cilja zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti da bi produljili odobrenje za samostalan rad na poslovima zdravstvene zaštite.
NN 30/2000 • Osim toga, zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme (doktori medicine, doktori stomatologije, magistri farmacije i inženjeri medicinske biokemije) mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije, a doktori medicine specijalisti i u granama uže specijalizacije, sve u skladu s planom i programom specijalizacija i užih specijalizacija (članak 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, članak 2. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika - »Narodne novine«, broj 33/94).
NN 30/2000 • Iz navedenog slijedi da je osporenim odredbama onemogućen rad izvan punog radnog vremena, pretežitom dijelu zdravstvenih djelatnika visoke stručne spreme, iako poslove koji se obavljaju izvan punog radnog vremena svakodnevno obavljaju na svojim radnim mjestima u okviru redovnog radnog vremena.
NN 30/2000 • Propisivanjem uvjeta za rad izvan punog radnog vremena na način kako je to učinjeno osporenim odredbama Pravilnika, zdravstveni djelatnici iste struke stavljeni su u neravnopravan položaj obzirom na naobrazbu što je u suprotnosti s odredbom članka 14. Ustava. Prava dijela zdravstvenih djelatnika visoke stručne spreme, su protivno odredbi članka 16. Ustava, ograničena podzakonskim aktom, a propisivanjem ovakvih uvjeta povrijeđeno je pravo na rad i slobodu rada zajamčeno odredbom članka 54. Ustava.
NN 30/2000 • Obzirom na utvrđenu nesukladnost s navedenim odredbama Ustava, kao razlog za određivanje osporenih kriterija ne može se prihvatiti isticanje ministra zdravstva u dostavljenom odgovoru na podnesene prijedloge. Naime, sprječavanje odlaska vrhunskih stručnjaka iz zdravstvenih ustanova u državnom i županijskom vlasništvu u privatnu praksu, ne može se rješavati njihovim stavljanjem u povlašteni položaj u odnosu na druge zdravstvene djelatnike iste struke.
NN 30/2000 • Iz izloženih razloga, Sud je temeljem odredbe članka 54. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), osporene odredbe ukinuo. Uvažavajući potrebu propisivanja uvjeta koje zdravstveni djelatnici moraju ispunjavati da bi mogli raditi izvan punog radnog vremena, Ustavni sud je odredio rok, istekom kojeg ukinute odredbe prestaju važiti, kao primjereni rok u kojemu je moguće izvršiti prilagodbe Pravilnika izreci ove odluke.
NN 30/2000 • II. Ukida se odluka Državnog sudbenog vijeća o imenovanju sudaca Županijskog suda u S., broj: ID-31/1996. od 19. travnja 1996. godine, u dijelu u kojem se odnosi na podnositelja ustavne tužbe.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 64/09, Broj 3/03,
Broj 52/06, Broj 30/08,
Broj 56/91, Broj 131/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE