PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1999-03-31-631 NN 31/1999

• Iz obrazloženja prvostupanjske rješidbe proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do utvrđivanja nove unutarnje organizacije u tadašnjoj Općinskoj upravi društvenih prihoda te da su se svi djelatnici Općinske uprave društvenih prihoda smatrali neraspoređenima sukladno odredbama članka 380. i 381. Zakona o upravi ("Narodne novine", broj 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, 41/90, 47/90, 53/91 - nastavno: Zakon), počevši od 14. kolovoza 1991. godine. Nadalje je utvrđeno da je podnositelj prije stjecanja statusa neraspoređenog djelatnika bio raspoređen na radno mjesto samostalnog referenta za razrez poreza. Iz činjeničnog stanja utvrđenog tijekom parničnog postupka također proizlazi da je radni odnos podnositelja prestao 13. siječnja 1992. godine, na temelju osporavanog rješenja tuženika, broj: 2181-03-02/92, da je u vrijeme donošenja rješenja o prestanku radnog odnosa podnositelja mjesto samostalnog referenta za razrez poreza bilo postojeće i upražnjeno te da je u lipnju 1992. godine na predmetno radno mjesto raspoređena djelatnica M. J.


Propis NN 31/1999

• Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik, propustivši rasporediti podnositelja na postojeće i upražnjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj radnoj sposobnosti i stručnoj spremi, postupio suprotno odredbama članka 380. u svezi članka 315. Zakona o upravi, pa je tužbeni zahtjev podnositelja djelomično usvojen.


Propis NN 31/1999

• Protiv prvostupanjske presude tuženik je uložio žalbu. Odlučujući o žalbi tuženika, Županijski sud u S. svojom presudom, broj: Gž-357/96 od 6. ožujka 1996. godine, potvrdio je zakonitost prvostupanjske rješidbe te je žalba tuženika odbijena kao neosnovana.


Propis NN 31/1999

• U svezi s drugostupanjskom presudom tuženik je izjavio reviziju. Odlučujući u povodu revizije tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske osporavanom presudom, prihvatio je predmetnu reviziju te su preinačene presude Općinskog i Županijskog suda u S. na način da je tužbeni zahtjev podnositelja u cijelosti odbijen.


Propis NN 31/1999
• Iz obrazloženja osporavane presude proizlazi da postupanje tuženika u konkretnom slučaju nije bilo u suprotnosti sa Zakonom, već da su prvostupanjski i drugostupanjski sudovi u predmetnoj pravnoj situaciji pogrešno primijenili materijalno pravo. U ospor

Propis NN 31/1999
• Prema mišljenju podnositelja, osporavanom presudom, a uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno je ustavno pravo iz članka 54. stavka 1. Ustava, kojim se svakome jamči pravo na rad i sloboda rada. U ustavnoj tužbi od 16. veljače 1998. godine, kao i u njezinoj nadopuni od 9. lipnja 1998. godine, podnositelj ističe da mu je otkaz radnog odnosa utvrđen iz razloga što je pripadnik nacionalne manjine. Držeći kako pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznijeto u osporavanoj presudi nije na zakonu utemeljeno, predlaže njezino ukidanje.

Propis NN 31/1999 • Na temelju odredbe članka 55. točke 2. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) u ovom predmetu ustavna tužba podnositelja dostavljena je na izjašnjenje zainteresiranoj strani, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu S. Tijekom ustavnosudskog postupka zainteresirana strana traženo očitovanje nije dostavila.
Propis NN 31/1999 • Za potrebe ovosudnog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u S., broj: P-138/1992.
Propis NN 31/1999 • Sukladno odredbama članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), svatko može po iscrpljivanju dopuštenog pravnog puta, podnijeti ustavnu tužbu kada smatra da mu je odlukom sudbene vlasti, upravne vlasti, ili odlukom tijela koje imaju javne ovlasti, povrijeđeno neko od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Kad Ustavni sud, postupajući na temelju odredaba članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pruža zaštitu ustavnih prava, onda su pravna shvaćanja iznijeta u njegovim rješidbama, a glede opstojnosti povreda ustavnih prava, obvezna za sve, pa tako i za tijela sudbene vlasti za slučajeve kada je Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio postojanje povreda Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građana.
Propis NN 31/1999 • Ustav je, prihvaćajući standarde jamstva ljudskih prava utvrđenih međunarodnim dokumentima u članku 54. Ustava, odredio da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Pravo na rad ne znači jamstvo zaposlenja. Ono u tržišnim uvjetima prije svega znači pravo i slobodu pojedinca poduzimati gospodarske djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim građanima. Međutim, sadržaj ovog prava je i pružanje zaštite Zakonom utvrđenih prava građana koja iz njihovog rada proizlaze, uključujući prestanak radnog odnosa i prekluziju prava stečenih na temelju rada sukladno zakonskim dispozicijama. Slijedom iznijetoga valja zaključiti kako stvarno pravo na rad podrazumijeva i prestanak radnog odnosa (odnosno, danas, ugovora o radu) na način i uz uvjete određene zakonom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 31/1999 • Člankom 380. Zakona o upravi utvrđena je obveza upravnih tijela, u slučaju kada su pravilnikom o njihovom unutarnjem ustrojstvu ukinuta pojedina radna mjesta zbog smanjenog opsega poslova, rasporediti djelatnike koji su obavljali poslove na ukinutim radnim mjestima na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, i to na način propisan odredbama članaka 315. i 316. tog Zakona.
Propis NN 31/1999 • Člankom 381. stavkom 1. Zakona o upravi određeno je da se radnici koji nisu mogli biti raspoređeni u smislu članka 380. tog Zakona, smatraju neraspoređenima, dok se člankom 383. stavkom 1. navedenog Zakona utvrđuje način prestanka radnog odnosa neraspoređenim radnicima.
Propis NN 31/1999 • Iz zakonske formulacije odredbe članka 381. stavka 1. Zakona o upravi koja glasi: "radnici koji nisu mogli biti raspoređeni" proizlazi obveza upravnog tijela, poduzeti sve mjere kako bi se neraspoređeni djelatnici rasporedili na odgovarajuća radna mjesta. Među potrebite mjere koje su prema Zakonu upravna tijela dužna poduzeti ulazi i obveza raspoređivanja neraspoređenog djelatnika na postojeće i nepopunjeno radno mjesto. O ovome je Sud već izrazio svoje stajalište u odluci donesenoj u ovosudnom predmetu broj: U-III-31/1997 od 3. listopada 1997. godine, objavljenoj u "Narodnim novinama", broj 123/97.
Propis NN 31/1999 • U konkretnom slučaju, a iz činjeničnog stanja utvrđenog tijekom parničnog postupka, proizlazi kako je u vrijeme donošenja rješenja o prestanku radnog odnosa podnositelja, unutar upravnog tijela postojalo i bilo upražnjeno radno mjesto samostalnog referenta za razrez poreza, koje je odgovaralo podnositeljevoj stručnoj spremi i radnom iskustvu. Da je predmetno radno mjesto bilo odgovarajuće podnositeljevoj stručnoj spremi i radnom iskustvu razvidno je iz činjenice da je on upravo na tom radnom mjestu bio raspoređen do stjecanja statusa neraspoređenog djelatnika.
Propis NN 31/1999 • Propust poslodavca, glede neraspoređivanja podnositelja na postojeće i upražnjeno radno mjesto u trenutku donošenja rješenja o prestanku radnog mjesta, čini rješenje o prestanku radnog odnosa nezakonitim.
Propis NN 31/1999 • Iz iznijetog proizlazi da je prestanak radnog odnosa podnositelja nastupio suprotno odredbama Zakona o upravi. Propustivši pružiti pravnu zaštitu podnositelju u slučaju kada je do prestanka radnog odnosa došlo suprotno odredbama Zakona, Vrhovni sud Republike Hrvatske povrijedio je ustavno pravo na rad i slobodu rada iz članka 54. stavka 1. Ustava.
Propis NN 31/1999 • U osporavanoj presudi Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi kako poslodavcu pripada autonomno pravo cijeniti kojem će mjerilu dati prednost prilikom utvrđivanja kojoj će od osoba koje zadovoljavaju potrebite uvjete, dati prednost pri zadržavanju na radnom mjestu u slučaju postojanja ograničenog broja slobodnih radnih mjesta. Također, kako sudovima ne bi trebalo davati pravo određivanja poslodavcu što je svrisishodno za obavljanje službe tijekom njezinog preustroja, niti pravo izravnog utjecaja na organizaciju službe tuženika i učinkovitost obavljanja te službe.
Propis NN 31/1999 • Međutim, u konkretnom slučaju poslodavac nije u konkurenciji više neraspoređenih djelatnika, koji istodobno pretendiraju na isto radno mjesto, odlučivao o njihovim međusobnim kvalitetama, a što je razvidno iz činjenica da je i po prestanku radnog odnosa podnositelja predmetno radno mjesto ostalo nepopunjeno i što je do raspoređivanja na to radno mjesto djelatnica M. J. obnašala dužnost zamjenika direktora uprave prihoda. Ovdje poslodavac nije postupio po izričitoj odredbi članka 380. stavka 1. Zakona o upravi, propustivši rasporediti neraspoređenog djelatnika na slobodno radno mjesto. Propust poslodavca postupiti po dispoziciji iz navedene odredbe Zakona razvidan je iz okolnosti da je predmetno radno mjesto popunjeno tek u lipnju 1992. godine, dok je podnositelju ustavne tužbe radni odnos prestao 13. siječnja 1992. godine, za vrijeme dok je predmetno radno mjesto postojalo i bilo nepopunjeno.
Propis NN 31/1999 • Preinačivši presude prvog i drugog stupnja na način da se tužbeni zahtjev podnositelja u cijelosti odbija, Vrhovni sud Republike Hrvatske povrijedio je zakon na štetu podnositelja. Povrijedivši zakon na štetu podnositelja, osporavanom presudom povrijeđeno je i ustavno pravo na rad i slobodu rada i to u onom dijelu kojim se radnicima jamči prestanak radnog odnosa i prekluzija prava stečenih na temelju rada sukladno zakonskim dispozicijama, odnosno u dijelu kojim se jamči prestanak radnog odnosa ili danas ugovora o radu, na način i uz uvjete određene zakonom.
Propis NN 31/1999 • Slijedom iznijetoga, a utvrdivši kako je osporavanom presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnositelju povrijeđeno ustavno pravo iz članka 54. stavka 1. Ustava, odlučeno je kao u izreci.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 75/99, Broj 120/06, Broj 162/03, Broj 121/07, Broj 106/01, Broj 96/94


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled