PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 35/2000 • Iz odredaba osporavanog Zakona proizlazi da su stambene zadruge samoupravne organizacije u kojima radni ljudi i građani udružuju svoj rad i sredstva radi zadovoljavanja osobnih i porodičnih potreba iz oblasti stanovanja. One se osnivaju na temelju samoupravnog sporazuma kojim se uređuju međusobna prava i obveze zadrugara. Sredstva koja se udružuju u stambenim zadrugama su u društvenom vlasništvu, dok se zemljište zadrugama daje na korištenje. Prestanak stambenih zadruga uređivao se sukladno propisima o prestanku organizacija udruženog rada.
NN 35/2000 • Suprotno navedenom, Ustav definira Republiku Hrvatsku kao jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu.
NN 35/2000 • Člankom 49. stavkom 1. Ustava utvrđuje se poduzetnička i tržišna sloboda kao temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
NN 35/2000 • Člankom 43. stavkom 1. Ustava građanima se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.
NN 35/2000 • Ujedno člankom 48. stavkom 1. Ustava jamči se pravo vlasništva kao temeljno pravo jedinstvenog stvarnopravnog sustava, a to se pravo može ograničiti uz naknadu tržišne cijene samo Zakonom i kada je to u interesu Republike Hrvatske, sukladno odredbi član
NN 35/2000 • Iz navedenog proizlazi kako Ustav ne poznaje samoupravni socijalizam kao društveno-ekonomski odnos, samoupravno sporazumijevanje kao instrument uređivanja međusobnih prava i obveza građana, niti poznaje dualitet vlasničkopravnog uređenja, odnosno ne poznaje društveno vlasništvo niti takozvana nova stvarna prava egzistentna unutar tadašnjeg režima društvenog vlasništva.
NN 35/2000 • Slijedom iznijetoga, utvrđeno je kako odredbe Zakona o stambenim zadrugama nisu suglasne s odredbama članka 43. stavka 1., članka 48. stavka 1., članka 49. stavka 1. i članka 50. stavka 1. Ustava.
NN 35/2000 • Ujedno, odredbom članka 4. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 34/92 - pročišćeni tekst, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96), utvrđeno je kako su zakoni, drugi propisi i opći akti morali biti usklađeni s Ustavom najkasnije do 31. prosinca 1997. godine. S obzirom na činjenicu kako Zakon o stambenim zadrugama nije usklađen s Ustavom do navedenog roka, njegovo zadržavanje unutar pravnog poretka Republike Hrvatske bilo bi u suprotnosti i s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadržanom u članku 3. Ustava.
NN 35/2000 • Slijedom utvrđenja kako Zakon o stambenim zadrugama nije suglasan s odredbama Ustava, a na temelju članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.
NN 35/2000 • Kako bi se ostavio primjereni rok fizičkim i pravnim osobama na prilagodbu situaciji nastaloj uslijed nastupa pravnih posljedica ove ukidne odluke, Sud je na temelju članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona odlučio kao u točki II. izreke.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 35/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući povodom prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana 22. ožujka 2000. godine, donio je sljedeću
NN 35/2000 • Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i ukidaju se odredbe članka 5. stavka 4., članka 10. stavka 1. alineje 7., i članka 15. stavka 2. Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima (»Narodne novine«, broj 128/99).
NN 35/2000 • Svjetlana Badanković iz Zagreba i Pravni fakultet u Zagrebu, zastupan po dekanu prof. dr. Mihajlu Diki, podnijeli su prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom navedenih članaka Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima (nastavno: Zakon).
NN 35/2000 • Podnositelji suglasno smatraju, da osporene odredbe navedenih članaka Zakona nisu u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske; pravima propisanim odredbom članka 14. Ustava, da svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, te da su svi pred zakonom jednaki. Nastavno, podnositelji ističu da su osporeni članci Zakona u nesuglasju i s odredbom članka 16. Ustava Republike Hrvatske, da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, kao i s člankom 67. stavkom 1. kojim se jamči autonomija sveučilišta.
NN 35/2000 • Opisano nesuglasje osporenih odredbi Zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima s Ustavom Republike Hrvatske, Svjetlana Badanković podnositeljica prijedloga u ovom predmetu nalazi u činjenici što se državljanima Republike Hrvatske, koji su pravosudni ispit položili do 8. listopada 1991. godine, odnosno prije osamostaljenja Republike Hrvatske, pred tijelima državne uprave u drugim republikama, a ne pred Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske, ne priznaje stručni naziv doktor prava - dr. iur., što prema navodima podnositeljice predstavlja povredu prava iz članka 14. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.
NN 35/2000 • Pravni fakultet u Zagrebu, zastupan po dekanu prof. dr. Mihajlu Diki, također jedan od podnositelja u ovom predmetu, smatra da je pravosudni ispit jedan od stručnih ispita koji pred tijelima državne uprave polažu diplomirani pravnici, a zajedničko obilježje tih stručnih ispita je da se polažu pred ispitnim povjerenstvom tijela javne uprave, da ih polažu diplomirani pravnici i da su u pravnom smislu jednake razine.
NN 35/2000 • Podjeljivanje naziva »doktor prava« samo jednoj skupini osoba, na temelju položenog stručnog ispita, a nepriznavanje istovremeno istog stručnog naziva i osobama koje taj ispit nisu položile u Republici Hrvatskoj, prije njezina osamostaljenja, podnositelj suglasno kao i prva predlagateljica, smatra povredom jednakosti sviju pred zakonom.
NN 35/2000 • Nastavno, Pravni fakultet u Zagrebu zastupan po dekanu prof. dr. Mihajlu Diki ističe da je osporavani članak 10. stavak 1. alineja 7. Zakona u nesuglasju s člankom 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, jer je pravosudni ispit samo jedan od stručnih ispita koji su pred tijelima državne uprave polagali i polažu diplomirani pravnici. Svi su ovi stručni ispiti u pravnom smislu jednake razine pa bi podjeljivanje naziva »doktor prava« samo jednoj skupini diplomiranih pravnika predstavljalo u odnosu na ostale diplomirane pravnike koji su položili neki drugi stručni ispit nejednakost pred zakonom, odnosno povredu članka 14. stavak 2. Ustava.
NN 35/2000 • Pravni fakultet u Zagrebu smatra da su navedeni članci Zakona u nesuglasju i s odredbom članka 67. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči autonomija sveučilišta.
NN 35/2000 • Znanstveni stupnjevi i stručni nazivi, ističe podnositelj, propisani su odredbom članka 55. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 96/93, 34/94, 21/94, 48/95, 29/96 i 54/96), koja izričito veže stjecanje tih stupnjeva, odnosno naziva, uz sveučilišne ili stručne studije. Takvo rješenje u skladu je s hrvatskom pravnom tradicijom, koja nikada nije poznavala načelo da bi se za položeni sudački, odvjetnički te kasnije pravosudni ispit stjecao stručni naziv »doktor prava«. Činjenica je, nadalje ističe podnositelj, da je oduvijek dodjeljivanje akademskih naslova i odgovarajućih titula bilo u isključivoj nadležnosti sveučilišta, i sveučilišta su jedina bila ovlaštena dodjeljivati bakalureate, licencijate, magisterije i doktorate.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 49/90, Broj 2/07,
Broj 143/08, Broj 146/03,
Broj 118/01, Broj 97/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE