PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 194/2003 • Najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa, prema članku 28. stavku 1. Zakona, iznosi 33.450,00 kuna.
NN 194/2003 • Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa, prema članku 28. stavku 2. Zakona, iznosi 401.400,00 kuna.
NN 194/2003 • Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« primjenjuje se od 1. siječnja 2004.
NN 194/2003 • Na temelju članka 24. Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/90, 27/93, 7/96, 59/01, 114/01) i članka 10. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01), a u vezi s člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/01), ministar prosvjete i športa donio je
NN 194/2003 • Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu – nastava hrvatskog jezika i kulture namijenjen je djeci hrvatskih državljana koji privremeno ili stalno žive u drugim zemljama, odnosno djeci u inozemstvu kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik. Hrvatska nastava je istovremeno otvorena i za djecu državljana drugih zemalja koji su živjeli u Hrvatskoj, kao i za ostalu djecu koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezično predznanje.
NN 194/2003 • Osnovni i minimalni standardi znanja i vještina (katalog znanja učenika)
NN 194/2003 • Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu – nastava hrvatskog jezika i kulture polazi od obrazovne i jezično-kulturne specifičnosti iskustva učenika kojima je namijenjen (višejezičnost i multikulturalnost), dosadašnjih iskustava u nastavi, ali isto tako i od najnovijih dostignuća i razvojnih tendencija u području izrade i razvoja kurikuluma.
NN 194/2003 • Za razliku od dosadašnjih nastavnih programa koji su bili usmjereni na definiranje sadržaja obrazovanja, ovaj program se zasniva na konceptu programiranja nastave koji naglasak stavlja na rezultate, odnosno postignuća u učenju. Kako bi se i terminološki izrazila ova razlika, umjesto riječi nastavni program koristi se riječ kurikulum.
NN 194/2003 • Navedena promjena se očituje i u strukturi kurikuluma. Umjesto na detaljno definiranje tematske strukture, naglasak je stavljen na definiranje odgojno-obrazovnih postignuća ili očekivanih odgojno-obrazovnih rezultata, te je stoga pozornost posvećena definiranju ciljeva i njihovoj operacionalizaciji ili konkretizaciji u odgovarajuća znanja, vještine i vrijednosti koje učenici nakon završetka nastave trebaju steći.
NN 194/2003 • operativne ciljeve po razinama (predstavljaju operacionalizaciju općih ciljeva)
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 194/2003 • razradu operativnih ciljeva po razinama (predstavlja opis ili razradu operativnih ciljeva). Razrada ili opis operativnih ciljeva zapravo predstavlja njihovu konkretizaciju u kojoj se ciljevi iskazuju kao očekivani rezultati nastave i to u formi standarda znanja, vještina i stajališta koje učenici moraju na kraju nastave usvojiti. Kako standardi opisuju što učenik mora usvojiti, oni se iskazuju ciljevima kao što su npr. prepoznati, opisati, razumjeti, usporediti, uočiti sličnosti i razlike itd. Stoga se često nazivaju i operativni ciljevi (termin koji je korišten u tekstu). Ovako iskazani ciljevi su lako "mjerljivi" i oni su ona komponenta koju je moguće pratiti i koja je podložna različitim oblicima evaluacije.
NN 194/2003 • Na kraju su definirani osnovni i minimalni standardi (katalog) znanja, vještina i vrijednosti. Oni predstavljaju minimum znanja koje učenici moraju usvojiti, odnosno koje trebaju obvezno znati.
NN 194/2003 • Ovakvom metodologijom izrade kurikuluma osigurava se koherentnost i logička povezanost načela, ciljeva i rezultata odgojno-obrazovnog procesa. Učitelju se istovremeno ostavlja sloboda izbora sadržaja i metoda kojima će ostvariti definirane ciljeve, odno
NN 194/2003 • U tekstu kurikuluma se navode i teme, odnosno tematske cjeline koje su određene na osnovi načela i općih ciljeva. One određuju sadržajni kontekst i osnovu s pomoću koje su definirani operativni ciljevi. One su dakle konkretizirane u operativnim ciljevima i osiguravaju stjecanje osnovnih pojmova, vokabulara i ocrtavaju komunikacijske situacije i sl. Uz teme, u kurikulumu su navedene i didaktičko-metodičke smjernice za izvođenje kurikuluma, literatura, kadrovski uvjeti te prostor i oprema, što je potrebno da bi se kurikulum mogao ostvarivati. No, to ne znači da se učitelji moraju doslovno držati predloženih tekstova, metoda, nastavnog materijala itd. Štoviše, imaju veliku slobodu izbora prema vlastitom viđenju nastave, uvjetima u kojima rade, iskustvu i interesima učenika itd. Svakako se u izradu nastavnog materijala i odabir tema za obradu nastavnih jedinica trebaju što više uključivati i učenici. Njihovo iskustvo treba biti polazište za izbor sadržaja i metoda u izvođenju nastave. Ono što treba stalno imati na umu je ostvarenje kurikulumom određenih operativnih ciljeva (očekivana odgojno-obrazovna postignuća), posebice minimalnih i osnovnih standarda.
NN 194/2003 • Druga bitna karakteristika kurikuluma je integrativnost. Riječ je o integrativnom kurikulumu. Uz hrvatski jezik i književnost, koji čine osnovni dio, nastava uključuje i stjecanje znanja o povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske. Da bismo povezali sve sadržaje koji čine baštinu Hrvatske i da bismo ih mogli prikazati u međusobnoj povezanosti, tj. kao cjelinu, umjesto disciplinarnog pristupa primijenili smo integrativni. Teme su strukturirane u tematske cjeline oko ključnih pojmova koji su činili okvir za integriranje znanja iz područja povijesti, glazbene i likovne umjetnosti te zemljopisa, odnosno povijesno - kulturne i prirodne baštine. U posebnu tablicu smo za svako od ovih područja izdvojili ključne pojmove koji čine temelj za stjecanje osnovnog pojmovnog aparata. Radi lakšeg snalaženja učitelja, na nekim smo mjestima navodili i naziv discipline kojoj gradivo pripada. Tekstovi o prošlosti (iz povijesti), zemljopisni opisi, likovni i glazbeni izrazi također su inkorporirani u područje hrvatskog jezika i književnosti, gdje služe kao sadržajna osnova za učenje jezika i razvijanje komunikacijskih sposobnosti učenika u različitim formalnim i neformalnim situacijama.
NN 194/2003 • Kurikulum također polazi od činjenice da je struktura učenika u nastavnoj grupi vrlo heterogena, da je čine učenici različite dobi, predznanja, kulturnih sredina i konačno, različitih interesa i obrazovnih potreba. Stoga su ciljevi određeni trima razinama:
NN 194/2003 • Treća razina 9./10. – 12. razred, tj. 1. – 4. razred srednje škole.
NN 194/2003 • U slučaju da starosna struktura učenika ne odgovara navedenoj klasifikaciji, operativni ciljevi su dovoljno široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji.
NN 194/2003 • Za ostvarivanje kurikuluma planira se minimalno 2 sata nastave tjedno za svaku nastavnu grupu, što godišnje iznosi 70 sati nastave, odnosno 280 sati nastave za ostvarivanje svake razine. Svaka razina uključuje 4 godine učenja.
NN 194/2003 • Kako je kurikulum dovoljno otvoren za dorade i dopune, svaka sugestija na osnovi iskustva stečenog njegovom primjenom pridonijet će njegovu inoviranju i daljnjem razvoju.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 34/08, Broj 6/91,
Broj 59/96, Broj 112/04,
Broj 95/00, Broj 88/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE