PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 23/1995 • Navedenim rješenjem odbačena je tužba podnositeljice podnijeta Upravnom sudu Republike Hrvatske protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju zbog nedonošenja rješenja u povodu njezina žahtjeva da se proglasi ništavom odluka o pretvorbi hotela "Palace" u Zagrebu. Tužbi podnijetoj Upravnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Upravni sud) prethodilo je ovo činjenično stanje:
NN 23/1995 • Dana 8. veljače 1993. godine Agencija za restrukturiranje i razvoj (nakon stupanja na snagu Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju, "Narodne novine", broj 84/92: Hrvatski fond za privatizaciju) donijela je rješenje kojim je društvenom poduzeću "AUSTROTEL ZAGREB - PALACE HOTEL" dala saglasnost na pretvorbu u dioničko društvo "PALACE HOTEL ZAGREB" d.d.; rješenje je sadržavalo, pored ostalog, i iznos procijenjene vrijednosti društvenog kapitala poduzeća "AUSTROTEL ZAGREB - PALACE HOTEL" kao i iznos dijela te procijenjene vrijednosti, raspolaganje kojim se zabranjuje radi osiguranja naknade nekadašnjim vlasnicima nekretnina, i koji se prenosi u Hrvatski fond za razvoj (nakon stupanja na snagu Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju, "Narodne novine", broj 84/92: Hrvatski fond za privatizaciju).
NN 23/1995 • U tužbi u upravnom sporu podnositeljica je navela da je to rješenje protivno Zakonu o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba (jer je pretvorbom obuhvaćalo i nekretnine oduzete konfiskacijom odnosno nacionalizacijom); i dalje, da je za rješenje doznala iz novina; na njezin zahtjev da se dostavi i njoj to nije učinjeno, a na njezin zahtjev da se rješenje proglasi ništavim nije odgovoreno. Nakon toga obratila se Upravnom sudu zbog tzv. šutnje administracije (članak 26. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj 53/91 i 9/92). Zahtjev podnositeljice da odluku o pretvorbi proglasi ništavom Upravni sud je odbacio ustvrdivši da se aktom o pretvorbi ne dira u pravo tužiteljice ili njezin neposredni osobni interes utemeljen na zakonu, zbog čega tuižiteljica ne može kao stranka tražiti ni proglašenje ništavom odluke o pretvorbi niti biti tužiteljicom u upravnom sporu u toj stvari. Stajalište je tog suda da je odluka o pretvorbi vezana uz odlučivanje o pravima i obvezama poduzeća, koje se pretvara u dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, a ne o pravu ili na zakonu utemeljenom neposrednom interesu osobe - prijašnjeg vlasnika poduzeća.
NN 23/1995 • Stajalište je ovog Suda da takav njihov položaj slijedi iz odredbe članka 5. stavak 1. točka 5. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća; nekadašnji vlasnici kojima Hrvatski fond za privatizaciju prenese dionice ili udio na ime naknade za ono što im je oduzeto nakon 15. svibnja 1945. godine, navedeni su među osobama koje pretvorbom mogu steći vlasništvo nad poduzećem. Prema članku 2. stavak 2. tog Zakona u društveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljište koje je vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. Samo osporeno rješenje i odluka o pretvorbi u povodu kojih se je podnositeljica ove ustavne tužbe obratila Upravnom sudu, kao što je već navedeno, sadrži iznos procijenjene vrijednosti društvenog kapitala poduzeća i iznos dijela te procijenjene vrijednosti, raspolaganje kojim se zabranjuje kako bi se osigurala naknada nekadašnjim vlasnicima nekretnina.
NN 23/1995 • Konkretni slučaj pokazuje da je pitanje utvrđivanja vrijednosti imovine bivših vlasnika značajno pitanje pretvorbe; prva procjena u ovom predmetu rezervirala je kao osnov za naknadu bivšim vlasnicima 45,20% procijenjene vrijednosti, a u postupku revizije, nakon godinu dana, je dio sveden na 30,80% utvrđene vrijednosti društvenog kapitala poduzeća. Nedvojbeno je da je bivši vlasnik zainteresiran da rezervirani dio bude što veći i kao takav on je stvarno i pravno suprotstavljen novim, odnosno potencijalnim vlasnicima. Stajalište je ovog Suda da se, kraj takvog stanja stvari. ne može smatrati da bivši vlasnici, odnosno njihovi nasljednici, nemaju radi zaštite svojih pravnih interesa pravo sudjelovati u postupku pretvorbe (članak 49. Zakona o općem upravnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91). Slijedom toga valja im priznati i pravo na pokretanje upravnog spora, jer im se u slučaju pokretanja spora ne može poreći neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (članak 2. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima). Znači, dakle da je Upravni sud, odbacivši tužbu tužiteljice, povrijedio ustavno pravo iz odredaba članka 18. Ustava. Tužiteljica se je osnovano pozvala i na odredbu članka 48. stavak 1. Ustava kojim se jamči pravo vlasništva. Da bivši vlasnici, a njihovi nasljednici, imaju u postupku pretvorbe neposredne osobne interese, utemeljene na zakonu slijedi (i) iz Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba ("Narodne novine" broj 53/90 61/91 25/93, 70/93), ali i iz drugih propisa o zabrani raspolaganja oduzetom imovinom: Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst "Narodne novine" broj 54/94, 65/94); Zakon o šumama (pročišćeni tekst "Narodne novine" broj 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93); Uredba o evidencij prijašnjih vlasnika i oduzete imovine ("Narodne novine! broj 23/91) i dr. Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba donijet je s važnošću do donošenja zakonskih propisa o vraćanju nekretnina ili plaćanju naknade za nepokretnu imovinu oduzetu temeljem zakonskih propisa u njemu navedenih, kako bi se spriječilo korištenje raspolaganja koje bi to otežalo ili onemogućilo (članak 6).
NN 23/1995 • Iz tog Zakona, bolje rečeno iz ukupnosti propisa koji štite (buduća) prava bivših vlasnika, slijedi da postoji pravni interes bivših vlasnika i njihovih nasljednika u zaštiti vlasništva koje im je oduzeto, odnosno prava koja im eventualno mogu pripasti temeljem propisa o zabrani raspolaganja imovinom bivših vlasnika i o pretvorbi (privatizaciji) bivšeg društvenog vlasništva U tom smislu ustavnu odredbu članka 48. stavak 1, kojom se jamči pravo vlasništva, povezanu s temeljnim odredbama o nepovredivosti vlasništva, socijalnoj pravdi i o vladavini prava (članak 3. Ustava) valja tumačiti i kao zaštitu prava vlasništva u postupku nastajanja (vraćanja), odnosno i kao zaštitu i budućeg vlasništva. S tog stajališta gledano ovim osobama, bivšim vlasnicima i njihovim nasljednicima, ne može se u postupku pretvorbe ne priznati barem položaj zainteresiranih osoba koje se bore da sud u upravnom sporu ostvari svoju ulogu kontrolora zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Dakako, njihova (buduća) vlasnička prava ovise o propisima koje, kako je već rečeno, tek treba donijeti.
NN 23/1995 • U skladu s iznijetim Ustavni sud je utvrdio da su podnositeljici povrijeđena prava u povodu kojih je podnijela ustavnu tužbu, te je odlučio kao u izreci.
NN 23/1995 • Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).
NN 23/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović. Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu ustavne tužbe R. B. iz Z., koga zastupaju G. V. i J. Č-Ž., odvjetnice iz Z., u predmetu iseljenja iz stana, na sjednici održanoj 22. ožujka 1995. godine, donio je
NN 23/1995 • USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-III-971/1994. od 22. ožujka 1995.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 23/1995 • - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-13610/93-4 od 23. lipnja 1994. godine;
NN 23/1995 • - rješenje Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze G. Z., Područni ured M. broj
NN 23/1995 • 2. Predmet se vraća Gradskom sekretarijatu za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze G. Z. na ponovni postupak.
NN 23/1995 • R. B. podnio je ovom Sudu ustavnu tužbu povodom odluka navedenih u izreci ove odluke jer smatra da su tim odlukama povrijeđena njegova ustavna prava zajamčena odredbama članka 14. stavak 2 i članka 19. stavak 1. Ustava Tim odlukama naloženo mu je da se iseli iz stana u Z i da ga preda slobodna od osoba i stvari Vladi Republike Hrvatske putem Ministarstva obrane. U stan je uselio temeljem ugovora o (trojnoj) zamjeni stana. Predložio je ukidanje pobijane presude odnosno rješenja upravnih tijela i ujedno odgodu njihova izvršenja. Rješenjem Suda od 18. siječnja 1995. godine prijedlog za odgodu izvršenja je usvojen pozivom na odredbu članka 53. stavka 2. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94).
NN 23/1995 • U postupku je izvršen uvid u spise predmeta tijela, odnosno Upravnog suda Republike Hrvatske. Ustavna je tužba osnovana. Upravna tijela i Upravni sud Republike Hrvatske (dalje: Upravni sud), u osporenim aktima u bitnom, zauzimaju sljedeće stavove: - Stupanjem na snagu (24. srpnja 1991) Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 30/91) bivša JNA više nije mogla raspolagati predmetnim stanom pa niti davati suglasnost na njegovu zamjenu. - Riječ je stoga o ništavom ugovoru o zamjeni stana, prema kojem tužitelj useljava u sporni stan u Z., a druga ugovorna strana u dotadašnji njegov stan u S. Komanda garnizona u Z. nije bila ovlaštena davati suglasnost na zamjenu stana poslije 24. srpnja 1991. godine.
NN 23/1995 • - U takvom slučaju ovlašten je upravni organ, analognom primjenom članka 70. stavka 2. Zakona o stambenim odnosima (dalje: ZSO) provesti postupak i narediti ispražnjenje stana, jer uspostava ranijeg stanja nije moguća, budući da je drugi stan u drugoj drž
NN 23/1995 • Ovom odredbom određena je stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku (članak 17. Zakona o općem upravnom postupku - dalje: ZUP). Valja reći da su prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme donošenja ZSO-a (članak 33. stavak 1. točka 2.a Zakona o redovnim sudovima - "Narodne novine", broj 32/88,16/90 i 41/90) i prema sada važećem Zakonu o sudovima (članak 3. stavak 2. i članak 16. stavak 1. točka 2. g - "Narodne novine", broj 3/94) imovinskopravni, građanskopravni sporovi u nadležnosti sudova. Zakonodavac je, međutim, navedenom odredbom ZSO-a propisao da u slučaju zahtjeva za ispražnjenje stana zbog ništavosti i simuliranih ugovora o zamjeni stana nadležnost pripada upravnom tijelu. Takva odredba u ustavnopravnom sustavu jedinstva vlasti, u vrijeme dok je na snazi bio Ustav SRH iz 1974. godine ("Narodne novine", broj 8/74), eventualno se je i mogla ekstenzivno protumačiti kao nadležnost za postupanje upravnih tijela u drugim slučajevima ništavih ugovora o zamjeni stanova, ali ne i nakon stupanja na snagu Ustava Republike Hrvatske (22. prosinca 1990. godine).
NN 23/1995 • Odredbom članka 4. Ustava kao jednom od temeljnih odredaba određeno je da je vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Načelo diobe vlasti podrazumijeva da svaka grana državne vlasti ima svoje izvorno područje djelovanja, te da je samostalna i neovisna o drugoj vlasti. U nekim graničnim područjima građanskog, imovinskog prava (npr. izvlaštenje) zakonom se može iznimno propisati nadležnost upravnih tijela, ali se ne može prihvatiti stav da upravna tijela mogu sama ekstenzivnim tumačenjem propisa odnosno njihovom analognom primjenom proširiti svoju nadležnost izvan onoga što im je posebnim zakonom (ovdje ZSO) stavljeno u nadležnost. Takvim postupanjem upravna tijela i Upravni sud povrijedili su ustavno načelo (pravo) prema kojem pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu (članak 19. točka 1. Ustava) u svezi s već spomenutom temeljnom ustavnom odredbom o diobi vlasti. To znači da su upravna tijela u ovom slučaju morala odbiti svoju nadležnost i bez odgode podnesak (prijedlog) poslati nadležnom sudu i o tome obavijestiti stranku (članak 66. stavak 4. prva rečenica, a u svezi s člankom 17. ZUP-a), a Upravni sud po tužbi oglasiti ništavnim osporene akte (članak 40. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima).
NN 23/1995 • Slijedom iznesenog temeljem odredbe članka 30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske odlučeno je kao u izreci pod točkom 1: i 2, a odluka o objavi ove odluke (točka 3. izreke) zasniva se na odredbi članka 20. stavku 1. tog Ustavnog zakona.
NN 23/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi i prijedlogu za odgodu izvršenja L. A. iz R., na sjednici 22. ožujka 1995. godine, donio je
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 134/97, Broj 18/04,
Broj 8/04, Broj 53/08,
Broj 204/03, Broj 69/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
Web Express - Poslovne novine - Poslovni vjesnik - Programi
Cyber Zentrum - Avon - Berlin - London - Hosting