• Nedrvni šumski proizvodi, kao na primjer gljive, šumski plodovi, med, ljekovito bilje, lišće i divlje cvijeće, mogu biti vrijedan izvor prihoda za lokalne zajednice i stanovništvo. U usporedbi s ostalim europskim državama, iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda nije nerazvijeno i nije uređeno zakonima. Održivo gospodarenje šumama uključuje i gospodarenje ovim proizvodima.

• Unatoč činjenici da šume i šumska zemljišta pokrivaju više od 40% kopnenog područja i svojim prirodnim osobinama i ljepoti, šume nisu uključene u ukupnu turističku ponudu. Zemljopisna rasprostranjenost šuma i njihov turistički potencijal, naročito širenje tržišta za specijalizirane proizvode poput ekološkog turizma, foto-safarija, itd., čine ih prikladnima za seoski razvoj i zapošljavanje. Taj se potencijal ne može ostvariti bez ulaganja u infrastrukturu, osposobljavanja kadrova i suradnju s turističkim organizacijama. Takav bi razvoj podupirao nacionalnu turističku strategiju i bio bi s njom u suglasju.

• Krajnji je cilj gospodarenja s divljači zaštita i očuvanje biološke ravnoteže i ravnoteže okoliša, uz osiguravanje održivih populacija kvalitetnih vrsta divljači. Stanje populacije divljači je ispod optimalne razine zbog raznih razloga, od kojih je jedan od najvažnijih rat i posljedice rata. Postoji raspon specifičnih područja pomoću kojih bi se veličina populacija sitne i krupne divljači mogla povećati. Iako je stanje infrastrukture u lovstvu, koja je tako potrebna u lovnom turizmu, zadovoljavajuće, potrebna su poboljšanja u tom području ako se želi privući lovce iz inozemstva. Tržište vezano uz lovstvo u Europi je vrlo konkurentno i Republika Hrvatska mora biti konkurentna uslugama koje nude zemlje u kojima je marketing razvijen i u kojima postoji čvrsta povezanost s drugim turističkim proizvodima i uslugama.

• Lovstvo podliježe plaćanju poreza na dodanu vrijednost od 22%, dok je stopa poreza na dodanu vrijednost za organizirani turizam nula. Priroda lovnog turizma je takva da većina lovaca dolaze kao pojedinci ili kao dio malih skupina. Potrebno je mijenjati prirodu lovnog turizma, na način da postane organizirani turizam bez obzira na to radi li se o pojedinačnoj ili grupnoj posjeti.

• Otprilike 12% šumskih područja je minirano, a tu treba dodati izvanšumska područja unutar lovišta, koja su također minirana. Sigurnost turizma i lovaca je od najveće važnosti ako se potencijali lovstva i turizma žele razvijati i plasirati na tržište.

• Iako postoje podaci o broju i kakvoći divljači, ne postoji nacionalna inventura. Takva inventura je potrebna ako sektor lovstva želi planirati svoj budući razvoj.