PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-12-111-1839 NN 111/2001

• NNTk označava neto novčani tok u određenom razdoblju, dok PGS u diskontnom faktoru označava postotnu godišnju stopu; d/t u eksponentu jest zbroj triju komponenata:

Stranica NN 111/2001

• (1) broja dana od datuma 0-toga razdoblja do 31. prosinca iste godine kao udjela u broju dana u godini 0-toga razdoblja,

Stranica NN 111/2001

• (2) broja godina između godine novčanog toka koji diskontiramo i godine 0-toga razdoblja, ne brojeći dvije spomenute godine,

Stranica NN 111/2001

• (3) broja dana od datuma razdoblja u kojem se nalazi novčani tok koji diskontiramo do 31. prosinca prethodne godine kao udjela u broju dana u godini novčanog toka koji diskontiramo.

Internet NN 111/2001
• Matematička formula za izračun d/t može se izraziti na sljedeći način:
Propis NN 111/2001
• dat(0) je datum 0-toga razdoblja, dok je dat(k) datum razdoblja u kojem se nalazi novčani tok koji diskontiramo.
Propis NN 111/2001 • Kako je PGS stopa koju tek trebamo izračunati, navodimo postupak za njezino izračunavanje.
Propis NN 111/2001 • 15. Diskontirani tokovi sigurnosnog pologa – u ovom se stupcu nalaze diskontirane vrijednosti tokova sigurnosnog pologa iz stupca 10. Prilikom diskontiranja koristi se prethodno izračunata PGS, a diskontira se prema 0-tom razdoblju s pomoću formule . Pritom DTSPk označava diskontirani tok sigurnosnog pologa u određenom razdoblju, TSPk tok sigurnosnog pologa u određenom razdoblju, dok ostali simboli imaju značenja kao u točki 13. Zbroj diskontiranih tokova sigurnosnog pologa, , koji se koristi u izračunu efektivne kamatne stope opisanom u točki 13., nalazi se na sjecištu retka Ukupno i stupca Diskontirani tokovi sigurnosnog pologa.
Propis NN 111/2001 • Otplatna tablica koja se uručuje klijentu ne treba sadržavati pomoćne stupce 12. do 15. i postotnu godišnju stopu, koji se koriste za izračun efektivne kamatne stope. Otplatna tablica koja se prilaže kreditnoj dokumentaciji sadrži i te stupce, kao i PGS. Nije potrebno ispisivati (tiskati) prazne stupce. Dobivena efektivna kamatna stopa obvezno se iskazuje na otplatnoj tablici, s dvjema decimalama, uz zaokruživanje druge decimale, te ne smije biti manje uočljiva od ostalih podataka (informacija).
Propis NN 111/2001 • Na otplatnoj tablici obvezno treba navesti u kojoj se valuti iskazuju navedeni iznosi.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 111/2001 • Kod kredita po tekućem računu ili žiroračunu (tzv. dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu) nije potrebno izrađivati otplatnu tablicu jer se takvi krediti vraćaju iz priljeva koji prvi pristignu na klijentov račun. Za potrebe izračunavanja i iskazivanja efektivne kamatne stope koja se odnosi na te kredite, u izračun se uključuje jedino nominalna kamatna stopa. Ako banka zaračunava različite kamatne stope za različite iznose dopuštenih prekoračenja, potrebno je izračunavati i iskazivati cijelu skalu pripadajućih efektivnih kamatnih stopa, uz precizno navođenje graničnih iznosa prekoračenja do kojih se pojedina efektivna kamatna stopa primjenjuje. Banka je dužna informirati klijenta i o eventualnim drugim naknadama, provizijama te sličnim novčanim tokovima vezanim uz ovu vrstu kredita.
Propis NN 111/2001 • Prethodni stavak odnosi se i na sve ostale okvirne kredite, kao što je npr. revolving okvirni kredit po kreditnim karticama i slično.
Propis NN 111/2001 • Kod ugovorenih okvirnih kreditnih linija, ako se ne mogu unaprijed utvrditi datumi povlačenja sredstava, svako povlačenje sredstava smatra se posebnim kreditom, za koji se izrađuje otplatna tablica s iskazanom efektivnom kamatnom stopom. Ako se određeni kredit odobrava u više tranša, naknadu za sklapanje ugovora, vođenje računa i ostale fiksne naknade, ili one vezane uz ukupni iznos kredita, treba podijeliti na pojedine tranše, proporcionalno njihovu iznosu, te pripadajuće alikvotne dijelove tih naknada i provizija uključiti u izračun efektivne kamatne stope na stvarni datum dospijeća.
Propis NN 111/2001 • Za akceptne kredite, poslove faktoringa i financijskog najma (lizinga), kredite po karticama koji se distribuiraju i zaključuju na prodajnim mjestima te za mandatne poslove nije potrebno izrađivati otplatnu tablicu i iskazivati efektivnu kamatnu stopu.
Propis NN 111/2001 • Ovdje se daje hipotetički primjer popunjavanja otplatne tablice jednoga složenoga komercijalnog kredita.
Propis NN 111/2001 • IV. Izračun efektivne kamatne stope na depozite s pomoĆu otplatne tablice
Propis NN 111/2001 • Efektivnu kamatnu stopu na depozite banka je dužna predočiti klijentu prije sklapanja ugovora o depozitu.
Propis NN 111/2001 • Analogno izračunu efektivne kamatne stope na kredite, efektivni kamatnjak na depozite izračunava se iz otplatne tablice (npr. s pomoću tabličnoga kalkulatora). Otplatna tablica sadrži sljedeće stupce:
Propis NN 111/2001 • 1. Razdoblje – označava redni broj razdoblja u kojem dolazi do određenoga novčanog toka. 0-to razdoblje je ono razdoblje u kojem dolazi do prvoga novčanog toka. Posljednje razdoblje je ono razdoblje u kojem dolazi do posljednjega novčanog toka.
Propis NN 111/2001 • 2. Datum dospijeća – označava datum kada dolazi do određenoga novčanog toka. Bitno je navesti točan datum s obzirom na to da se efektivna kamatna stopa računa prema stvarnom (kalendarskom) broju dana u mjesecu i 365/366 dana u godini. Pri izračunavanju i iskazivanju efektivne kamatne stope za depozite koji se obročno uplaćuju/isplaćuju (npr. stambena štednja, štednja za mirovinu, rentna štednja i sl.) potrebno je od klijenta zatražiti da navede planirane datume kada bi trebalo doći do obročnih uplata/isplata te iznose očekivanih uplata/isplata (ako je riječ o povremenim uplatama/isplatama). Najčešće će banka već i sama moći odrediti dinamiku uplata/isplata jer je, primjerice, riječ o njezinu programu rentne štednje ili sl., gdje su točno utvrđeni datumi uplata/isplata.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 112/01, Broj 107/00, Broj 142/08, Broj 154/08, Broj 59/92, Broj 72/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled