PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 57/1994 • Okružni sud u Rijeci presudio je da se odbija žalba A. Ž. i Lj. D., te je potvrdio presudu suda prvog stupnja u dijelu izreke koji se odnosi na vraćanje polovice nekretnina, darovanih 1983 godine, a ukinuo je presudu suda prvog stupnja u pogledu poništenja darovnog ugovora između A. Ž. i Lj. D. i u pogledu troškova postupka, te je u tom dijelu predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje. Navedenim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske odbačena je kao nedopuštena revizija A. Ž. i Lj. B., što su je bile izjavile protiv presude suda drugog stupnja kojim im je odbijena žalba i potvrđena presuda suda prvog stupnja (u dijelu pod točkom I. stavak 2. izreke presude suda prvog stupnja). Donoseći rješenje o nedopuštenosti revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske polazio je sa stajališta da se radi o imovinskopravnom sporu u kojem tužbeni zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, te je dalje zaključivao: vrijednost predmeta spora, označena u tužbi, iznosila je 808. 000, dakle 81 HRD. Prema članku 37. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, koji je kao republički preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92) ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv više tuženika, nadležnost se određuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva. Kako je za oba tužbena zahtjeva označena vrijednost spora u iznosu od 81 HRD, za ocjenu dopuštenosti revizije naznačena vrijednost spora dijeli se na dva dijela, što znači da za svaki od objektivno kumuliranih tužbenih zahtjeva vrijednost predmeta spora iznosi 40 HRD. Vrhovni sud Republike Hrvatske pozvao se na članak 57. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Službeni list" broj 27/90), koji je na snazi od 1. srpnja 1990; prema toj odredbi o reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke suda drugog stupnja, u postupku koji je pokrenut prije stupanja na snagu tog Zakona, rješavat će se po pravilima parničnog postupka koja su vrijedila do dana stupanja Zakona na snagu, a što je - u svezi s odredbom članka 8. stavak 3. Zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku ("Službeni list", broj 20/90, 57/89) i s odredbom članka 2. Zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku ("Službeni list" broj 74/87) - značilo da revizija nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi iznos od 80 HRD. Podnositeljice ustavne tužbe smatraju da su im navedenim odlukama povrijeđena ustavna prava iz odredaba članaka 3, 18, 115, 14, 19, 46. i 48. Ustava Republike Hrvatske.
NN 57/1994 • Prema odredbi članka 3 Ustava sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Prema odrebi članka 18. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim organom, s tim da pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Prema odredbama članka 115. Ustava sudbenu vlast obavljaju sudovi, sudbena vlast je samostalna i neovisna, te sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prema odredbama članka 14. Ustava građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. I dalje, svi su pred zakonom jednaki. Prema odredbama članka 19. Ustava pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, s tim da se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Prema odredbi članka 46. Ustava svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobivati na njih odgovor.
NN 57/1994 • Prema odredbama članka 48. jamči se pravo vlasništva, vlasništvo obvezuje, nositelji vlasničkoga prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru, strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete utvrđene zakonom, te se jamči pravo nasljeđivanja. Kao pobliže obrazloženje za povredu ovih ustavnih prava u ustavnoj tužbi se u pogledu presuda suda prvog i drugog stupnja navodi da sadrže bitne povrede Zakona o parničnom postupku, jer ti sudovi nisu htjeli spojiti parnice radi vraćanja dara i radi poništenja darovnog ugovora, jer nisu napravili razliku između poljoprivrednog i građevinskog zemljišta i jer nisu primijenili odredbu članka 291. stavak 2. Zakona o braku i porodičnim odnosima (pročišćeni tekst "Narodne novine", broj 51/89, 59/90) prema kojoj se darovi iz posebne imovine bračnog druga, koji su nerazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vrijednost njegove cjelokupne imovine u vrijeme postavljanja zahtjeva za vraćanje, vraćaju darodavcu u slučaju razvoda ili poništenja braka. Takav dar nije dužan vratiti bračni drug koji bi vraćanjem dara došao u teže materijalne prilike. U pogledu rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u tušbi se navodi da je time što je odbacio reviziju Vrhovni sud izbjegao meritorno suditi, čime je podnositeljicama povrijedio već navedena ustavna prava. Ustavna tužba nije osnovana. Podnositeljice nisu dokazale povredu jednakosti pred zakonom iz odredbe članka 14. stavak 2. Ustava, u postupcima u kojima su sudovi odlučivali po istim pravilima postupka i primjenjujući isto materijalno pravo na sve stranke u postupku. Ustavno pravo na žalbu iz odredbe članka 18. stavak 1. Ustava nije povrijeđeno jer su podnositeljice to pravo imale i njime se koristile. Što se tiče revizije, koja je odbačena kao nedopuštena zbog podijeljene vrijednosti predmeta spora u dijelu što je došao do revizije, jer je Vrhovni sud smatrao da se radi o dva samostalna zahtjeva, tj. zahtjevu za poništenje ugovora i o zahtjevu za vraćanje dara, od kojih svaki ima samostalnu pravnu sudbinu i u pogledu revizije, Ustavni sud ne nalazi da je zaključkom Vrhovnog suda o nedopuštenosti revizije u konkretnom predmetu povrijeđen Ustav. Odredba članka 19 neosnovano je navedena u ustavnoj tužbi u povodu sudskih odluka, jer se ova ustavna odredba odnosi na akte tijela državne uprave i drugih tijela koja imaju javne ovlasti, a ne na sudske odluke Podnositeljice ničim nisu dokazale ma kakvu povezanost svojih konkretnih sporova s odredbom članka 46 Ustava. Sud ne nalazi da je povrijeđena ustavna odredba članka 48. stavak 1. Ustava, kojom se jamči pravo vlasništva ti me što se pod uvjetima i u postupku predvidenom zakonom nečije pravo vlasništva pobija. I konačno, podnositeljice ničim nisu dokazale povredu vladavine prava iz članka 3. Ustava, odnosno povredu odredbe članka 115. Ustava prema kojoj sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
NN 57/1994 • Stoga je, ne nalazeći povredu u ustavnoj tužbi navedenih ustavnih prava, Ustavni sud ovu ustavnu tužbu odbio.
NN 57/1994 • Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991).
NN 57/1994 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednika Suda Jadranka Crnića, te sudaca Zdravka Bartovčaka, dr. Nikole Filipovića, Ante Jelavića, mr. Vojislava Kučekovića, Ivana Marijana Severinca i Mladena Žuvele, povodom ustavne tužbe J. S. iz M., koga zastupa H. U, odvjetnik iz S. na sjednici održanoj 5. srpnja 1994. godine donio je
NN 57/1994 • 2. Predmet se vraća Ministarstvu unutarnjih poslova na ponovni postupak.
NN 57/1994 • Dopuštenom i pravodobno podnesenom ustavnom tužbom J. S. tvrdi da mu je rješenjem i presudom navedenom u izreci povriježeno Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na jednakost pred zakonom, budući da mu je odbijen zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, jer da ne ispunjava uvjet iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu (prijavljen boravak u Republici Hrvatskoj neprekidno najmanje 5 godina). Podnositelj ustavne tužbe tvrdi da stalno živi u M., gdje ima kuću. U provedenom postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske utvrđeno je da je rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, navedeno u izreci, donijeto na osnovi dopisa Policijske uprave S. kojim je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo proslijeđen rečenom Ministarstvu. U tom dopisu je naznačeno da J. S. nema prijavljen boravak, a ni prebivalište na području Republike Hrvatske.
NN 57/1994 • Ministarstvo unutarnjih poslova, kako to proizlazi iz obrazloženja rješenja, nije provodio dokaze radi utvrđivanja činjenice prijavljivanja boravišta J. S. već je prihvatio činjenicu navedenu u rečenom dopisu Policijske uprave S.
NN 57/1994 • Proizlazi iz navedenog zaključak da je podnositelju ustavne tužbe povrijeđeno Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na jednakost pred zakonom (članak 14. stavak 2) budući da nadležno tijelo državne uprave protivno odredbama članka 135. i 159. Zakona o općem upravnom postupku nije utvrđivalo dokazima činjenice na podlozi kojih je donijeto rješenje, pri čemu se nije pridržavalo i odredbi članka 136. stavka 3. istog zakona, po kojima se po službenoj dužnosti pribavljaju podaci o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi tijelo državne uprave nadležno za rješavanje ili drugo državno tijelo.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 57/1994 • Zbog izloženog odlučeno je kao u izreci temeljem odredbi članka 30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 57/1994 • Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991).
NN 57/1994 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi I. M. iz O. D., na sjednici 13. srpnja 1994. godine, donio je ovu
NN 57/1994 • 1. M. iz O. D. podnio je ustavnu tužbu radi povrede njegova prava vlasništva zajamčenog odredbom članka 48. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba podnesena je u povodu rješenja Okružnog suda u Z. broj: Gž-7158/92 od 31. kolovoza 1993. godine kojim je odbijena njegova žalba izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Sv. I. Z. broj: R1-15/91 od 7. veljače 1992. godine. Tim rješenjem u izvanparničnom postupku osnovan je nužni prolaz pješice i provozom kolima i poljoprivrednim strojevima preko nekretnina podnositelja ustavne tužbe u korist nekretnina predlagatelja.
NN 57/1994 • Podnositelj ustavne tužbe smatra da su i Općinski i Okružni sud nepotpuno utvrdili činjenično stanje, jer da sve njegove nekretnine označene u rješenju Općinskog suda, preko kojih je osnovan nužni prolaz, u cijelosti čine ograđeni dvorišni prostor, dok je č. k. broj 3437/8 građevinsko zemljište.
NN 57/1994 • Kako se nužni prolaz ne može dozvoliti kroz ograđena kućna dvorišta (paragraf 2. pravnih pravila Zakona o nužnim prolazima), odnosno na građevinskom zemljištu (članak 75. Zakona o građevinskom zemljištu), sudovi su po shvaćanju podnositelja ustavne tužbe - pogrešno primijenili materijalno pravo i time ograničili njegovo pravo vlasništva, zajamčeno odredbom članka 48. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba nije osnovana.
NN 57/1994 • U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja odredio je nužni prolaz pješice, provozom kolima i poljoprivrednim strojevima u korist poljoprivrednih nekretnina predlagatelja nužnog prolaza preko oranice (č. k. br. 3437/11 k.o. o.) i građevinskog zemljišta - djelomično ograđenog dvorišta (č. k. br. 3437/8 k.o. 0.) koje su u vlasništvu podnositelja ustavne tužbe - utvrdivši da su se ostvarile potrebne pretpostavke da se dozvoli traženi nužni prolaz. Prema pravnom stajalištu sudova, nije bilo zapreke da se nužni prolaz dozvoli preko č. k. br. 3437/8 k.o. 0. (građevinsko zemljište
NN 57/1994 • - djelomično ograđeno dvorište, s tim da je neograđeno upravo na pravcu nužnog prolaza).
NN 57/1994 • Ovo zato što se zabrana otvaranja nužnog prolaza u korist poljoprivrednog zemljišta odnosi samo na ograđena zemljišta (paragraf 2. pravnih pravila Zakona o nužnim prolazima) - odnosno na građevinsko zemljište koje je prešlo u društveno vlasništvo (članak 15. Zakona o građevinskom zemljištu), a ne na građevinsko zemljište u vlasništvu građana. Kako su, prema iznesenom, ispunjene zakonske pretpostavke za odredivanje nužnog prolaza preko nekretnina podnositelja ustavne tužbe, odlukama sudova nije povrijeđeno njegovo Ustavom zajamčeno pravo vlasništva na navedenim nekretninama (članak 48. stavak 1. Ustava), pa je ustavnu tužbu trebalo odbiti.
NN 57/1994 • Zato je na temelju članka 61. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) odlučeno kao u točki 1. izreke. Odluka o objavljivanju (točka 2. izreke) temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 5/07, Broj 22/07,
Broj 3/08, Broj 17/90,
Broj 81/02, Broj 99/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE