PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 67/2001 • Opće zahtjeve, koji proizlaze iz Ustavom propisanog načela vladavine prava u odnosu na nacionalne zakone čije je donošenje u nadležnosti Hrvatskoga sabora, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je u točkama 10. i 11. svoje odluke broj: U-I-659/1994, U-I-146/1996, U-I-228/1996, U-I-508/1996, U-I-589/1999 od 15. ožujka 2000. godine, objavljene u »Narodnim novinama«, broj 31/2000 (u daljnjem tekstu: odluka od 15. ožujka 2000. godine).
NN 67/2001 • 12. Odredba članka 4. Ustava propisuje da je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, te da načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.
NN 67/2001 • Stajalište Ustavnog suda o granicama i dosezima djelovanja načela diobe vlasti, utvrđeno u točki 12. odluke od 15. ožujka 2000. godine, naknadno je potvrdio sam ustavotvorac, jer je Promjenom Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/2000) u odnose zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti uključio oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja tih vlasti, propisane Ustavom i zakonom. Time je hrvatski ustavotvorac jasno naznačio da se tumačenje Ustava Republike Hrvatske mora temeljiti na značajkama diobe, a ne potpune razdvojenosti vlasti. Razvidno je to i iz Ustavom utvrđenih odnosa zakonodavne i izvršne prema sudbenoj vlasti:
NN 67/2001 • – osim navedenih ustavnih nadležnosti zakonodavne i izvršne u odnosu na sudbenu vlast, Ustav Republike Hrvatske daje Ustavnom sudu Republike Hrvatske posebnu ovlast za ukidanje presuda sudova u slučaju da je njima povrijeđeno pojedino ljudsko pravo ili temeljna sloboda čovjeka zajamčena Ustavom.
NN 67/2001 • 13. Odredbe članka 117. Ustava propisuju načelo neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti, koje se očituje u tome da sudbenu vlast obavljaju sudovi, da je sudbena vlast samostalna i neovisna, te da sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
NN 67/2001 • Uvažavajući sadržaj načela diobe vlasti u odnosima između sudbene i ostalih grana vlasti koji proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud smatra da je načelo neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti u prvom redu usmjereno prema očuvanju i zaštiti sudačke neutralnosti, koja se izražava u zahtjevu za nepristranošću sudaca i njihovom neovisnošću u postupku suđenja i donošenju sudskih odluka. Stoga, da bi bili u skladu s načelom vladavine prava i načelom samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, sadržaji nacionalnih zakona o sudovima i sucima moraju biti takvi da omoguće stvaranje i osiguravanje optimalnih uvjeta pod kojima sudac može suditi na nepristran način, slobodan od izvansudskih i nesudskih utjecaja.
NN 67/2001 • Utvrđujući doseg djelovanja načela neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti, Ustavni sud je imao u vidu i sadržaj Preporuke Odbora ministara Vijeća Europe o neovisnosti, učinkovitosti i ulozi sudaca, broj R(94)12 od 13. listopada 1994. godine, koju je uvažila i Komisija za ljudska prava Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda na svom 52. zasjedanju 1. ožujka 1996. godine. Osim toga, Ustavni sud je imao u vidu i druge mjerodavne europske dokumente koji se odnose na nezavisnost, nepristranost i nadležnost sudaca, a osobito sadržaj Europske povelje o zakonima za suce, kao i presude Europskog suda za ljudska prava u kojima su sadržane postavke o značenju pojma »neovisan i nepristrani sud«.
NN 67/2001 • 14. Ostale odredbe Ustava neposredno mjerodavne za ocjenu ustavnosti pojedinih osporavanih odredaba ZidZS-a jesu odredbe članka 54. stavka 2. (o dostupnosti svima svake dužnosti pod jednakim uvjetima), članka 112. (o ustavnoj nadležnosti Vlade Republike Hrvatske), članka 118. (o ustavnopravnom položaju Vrhovnog suda Republike Hrvatske te izboru i razrješenju predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske), članka 122. (o imenovanju na sudačku dužnost i razrješenju sudačke dužnosti), članka 123. (o ustavnoj nadležnosti Državnog sudbenog vijeća). Sadržaj navedenih ustavnih odredaba prikazuje se u onim točkama obrazloženja ove odluke i rješenja (u daljnjem tekstu: odluka) u kojima se razmatraju odgovarajuće osporene odredbe ZidZs-a, sadržajno povezane s tim ustavnim odredbama.
NN 67/2001 • 15. Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i ukinuo odredbu stavka 2. članka 73.c (sadržanu u članku 36. ZidZS-a) u dijelu u kojem se izrijekom dopušta da u iznimnim slučajevima kandidat za predsjednika suda bude osoba koja dotada nije obnašala sudačku dužnost, uz uvjet da se radi o istaknutom pravniku koji ispunjava uvjete za suca tog suda. Budući da je odredba stavka 3. članka 73.c sadržajno ovisna o ustavnopravno spornom dijelu odredbe stavka 2. članka 73.c (jer se odnosi samo na osobe koje prije imenovanja na dužnost predsjednika suda nisu obnašale sudačku dužnost), Ustavni sud je ukinuo i odredbu stavka 3. članka 73.c kao dio jedinstvene normativne cjeline nesuglasne Ustavu.
NN 67/2001 • Osporeni stavci 2. i 3. članka 73.c (uz navođenje i stavka 1. istog članka radi bolje preglednosti) glase:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 67/2001 • Ministar nadležan za poslove pravosuđa objavljuje oglas u »Narodnim novinama« i jednim dnevnim novinama i poziva na podnošenje prijave za slobodno mjesto predsjednika suda u roku od 30 dana.
NN 67/2001 • Kandidat može biti sudac koji ispunjava uvjete za suca tog suda, a iznimno i osoba koja ne obnaša sudačku dužnost uz uvjet da je istaknuti pravnik koji ispunjava uvjete za suca tog suda.
NN 67/2001 • Predsjednik suda koji nije bio sudac prije imenovanja za predsjednika suda dužan je u roku od 30 dana od dana imenovanja obavijestiti Državno sudbeno vijeće koje ga može imenovati sucem toga suda. Ukoliko ga Državno sudbeno vijeće ne imenuje, cijeli postupak imenovanja mora se ponoviti«.
NN 67/2001 • U odluci od 15. ožujka 2000. godine Ustavni sud je utvrdio funkcionalnu razliku između poslova suđenja koje obavljaju suci u okviru svoje sudačke dužnosti i poslova koji pripadaju sudskoj upravi.
NN 67/2001 • Poslovi sudske uprave uređeni su u točki 1. pod nazivom »Sudska uprava« glave III. ZS-a (»Unutarnje ustrojstvo sudova«). Prema članku 25. ZS-a, koji nije izmijenjen ZidZS-om, poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u sudu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove izvršenja kaznenih sankcija i postupanje s pritvorenicima, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama stranaka na rad suda, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova.
NN 67/2001 • Prema članku 26. ZS-a, koji također nije izmijenjen ZidZS-om, poslove sudske uprave obavlja predsjednik suda sukladno zakonu i sudskom poslovniku.
NN 67/2001 • Uvažavajući pravnu prirodu poslova sudske uprave, zakonodavac je u članku 73.a stavku 1. ZidZS-a izrijekom propisao da predsjednik suda jest »sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave«, te da se predsjednik suda imenuje na četiri godine, nakon čega može biti ponovno imenovan (članak 73.a stavak 4. ZidZS-a).
NN 67/2001 • Prema tome, posao predsjednika suda, kao čelnika sudske uprave u određenom sudu, uvijek je privremeni posao suca, nakon čijeg prestanka on »nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kome je imenovan za suca« (članak 73.a stavci 4. i 5. ZidZS-a). Nadalje, s obzirom na odredbu stavka 2. članka 73.a ZidZS-a, koja propisuje da u sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave, posao predsjednika suda u svim sudovima s manje od 20 sudaca dobija još i dodatno obilježje: u tim je sudovima to samo dopunski posao suca.
NN 67/2001 • Takvo zakonsko uređenje položaja predsjednika suda u cijelosti je sukladno pravnim stajalištima utvrđenim u odluci Ustavnog suda od 15. ožujka 2000. godine. Poslovi koje obavlja predsjednik suda su upravni poslovi u sudu, koji su odvojeni od onih koje ta ista osoba obavlja kao sudac. Ukratko, radi se o dvije različite skupine poslova u sudu: sudac ne može obavljati zakonima i sudačkim poslovnikom određene poslove predsjednika suda ako prethodno nije imenovan na položaj predsjednika suda, kao što ni predsjednik suda ne može obavljati poslove suca kada djeluje i postupa u ulozi predsjednika suda. Nadležnost za obavljanje tih dviju različitih skupina poslova zakonima i sudačkim poslovnikom jasno je razgraničena, kao što je jasno razgraničena i nadležnost za imenovanje na jednu odnosno drugu dužnost (suca imenuje DSV uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora – članak 123. stavak 2. Ustava, a predsjednika suda imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa između kandidata koje predloži sudačko vijeće – članak 73a. ZidZS-a).
NN 67/2001 • To razgraničenje, međutim, ne znači da se poslovi sudske uprave (koje obavlja predsjednik suda) i poslovi suđenja (koje obavlja sudac) mogu potpuno razdvojiti, jer se i u jednom i u drugom slučaju radi o obavljanju poslova u sudu (sudskih poslova), koji čini jedinstvenu institucionalnu cjelinu. Stoga su pojedine radnje u poslovanju sudom, koje poduzima predsjednik suda, u određenoj mjeri povezane s poslovima imanentnim sudbenoj vlasti i posredno mogu utjecati na suce i obavljanje njihova sudačkog posla.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 112/04, Broj 6/07,
Broj 31/07, Broj 22/09,
Broj 136/03, Broj 64/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE