PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 105/1999 • Osporeni Zakon uređuje plaćanje poreza na dohodak fizičkih osoba (članak 1.), koji su taj porez dužni plaćati na način i u rokovima utvrđenim Zakonom i propisima donijetim na osnovi zakona (članak 36. stavak 1.). Temeljnim odredbama navedenog Zakona utvrđeno je: obveznik poreza na dohodak je fizička osoba - tuzemni i inozemni porezni obveznik (članak 2.); osnovica poreza na dohodak je ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu od dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti i dohotka od imovine i imovinskih prava, umanjen za preneseni gubitak i osobne odbitke (članak 3.); porez na dohodak se utvrđuje za kalendarsku godinu - porezno razdoblje, a porezna osnovica se obračunava za kalendarsku godinu odnosno u Zakonom propisanim slučajevima za kraća razdoblja - obračunsko razdoblje (članak 4.); porez na dohodak se plaća po stopi od 20% od porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka utvrđenog tim Zakonom odnosno po stopi od 35% na višak porezne osnovice iznad trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, a koji porez se povećava odnosno umanjuje za gradski ili općinski prirez (članak 5.).
NN 105/1999 • Neosnovanima su ocijenjeni navodi o neustavnosti odredbi kojima je utvrđeno da se porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 11. stavak 4. osporenog Zakona plaća po stopi od 35% (članci 5. i 46. stavak 2.). Određivanje porezne stope po kojoj će porezni obveznici plaćati porez sastavni je dio gospodarskopolitičkog opredjeljenja države glede koncepcije poreznog sustava i instrumenata za njegovo djelotvornije ostvarivanje. Zakonske odredbe o visini neke porezne stope mogu biti predmet ustavnosudskog postupka samo ukoliko se utvrdi da je temeljem tih odredbi došlo do povrede nekog Ustavom zajamčenog prava.
NN 105/1999 • Nisu prihvaćeni niti prijedlozi za ocjenu ustavnosti članaka Zakona o porezu na dohodak kojima je određeno koja sve primanja (plaće, mirovine, druga primanja) spadaju u dohodak od nesamostalnog rada odnosno koja sve primanja se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada u smislu toga Zakona (članak 7.). Sud je također ocijenio neosnovanim i prijedloge za ispitivanje ustavnosti odredbi Zakona kojima je određeno što jest dohodak od samostalne djelatnosti (razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka) te utvrđeno što sve ulazi u poslovne primitke odnosno poslovne izdatke (članak 15. stavci 1. do 3.).
NN 105/1999 • U oba slučaja riječ je o odredbama Zakona temeljem kojih se tek utvrđuje dohodak poreznog obveznika koji on priskrbi od nesamostalnog rada i u svezi s nesamostalnim radom odnosno koji ostvari obavljajući svoju samostalnu djelatnost, a radi utvrđivanja porezne obveze, koja sa stajališta Ustavom i zakonima utvrđenih odrednica poreznog sustava nije upitna u slučaju ostvarivanja određenog prihoda (dohotka) u tržišnim uvjetima poslovanja.
NN 105/1999 • Nije nesuglasna odredbama članka 51. Ustava odredba stavka 4. članka 15. Zakona koja je donesena posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 164/98), a kojom je određeno da se kod povremenih samostalnih djelatnost
NN 105/1999 • Glede navoda predlagatelja o javnom bilježniku kao obvezniku poreza na dohodak te potrebi njihovog oslobađanja obveze plaćanja toga poreza, treba reći da je u nadležnosti zakonodavca utvrđivanje slučajeva i pretpostavki za postojanje porezne obveze odnosno poreznog oslobođenja. Javni bilježnik je uvršten u obveznike poreza na dohodak jer sa stajališta zakonodavca udovoljava zakonskim pretpostavkama za to. Naime, člankom 11. stavak 2. t. 1. Zakona je utvrđeno da u slobodna zanimanja spada i samostalna djelatnost bilježnika, dok je člankom 10. Zakona propisano da dohodak od slobodnih zanimanja jest dohodak od samostalne djelatnosti, a to su one koje se trajno ili povremeno obavljaju u cilju ostvarivanja dohotka. Te odredbe su osnova za poreznu obvezu javnog bilježnika. U skladu s tim, Sud je stoga utvrdio da navedenom odredbom članka 11. nije povrijeđen Ustav.
NN 105/1999 • Prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93 i 29/94), javno bilježništvo je javna služba koju obavljaju javni bilježnici s pravom na nagradu za svoj rad, a nadzor nad javnobilježničkom službom obavlja resorno ministarstvo (članci 1. i 2. stavak 2. te članak 10.), dakle tijelo izvršne vlasti. Kako se osporene ovlasti Ministarstva financija u svezi s oporezivanjem dohotka od samostalne djelatnosti, utvrđene odredbama osporenog Zakona, i drugih propisa, odnose jednako na sve porezne obveznike bez obzira koju vrst ove djelatnosti obavljaju, nisu osnovani navodi predlagatelja o povredi ustavnog načela trodiobe vlasti (članak 4. Ustava) u smislu da sporne ovlasti Ministarstva financija dovode do inkopatibilnog odnosa između izvršne i sudbene vlasti.
NN 105/1999 • Odredbom članka 34. stavak 1. Zakona utvrđeno je da tuzemni porezni obveznici mogu od ukupnih iznosa ostvarenih dohodaka prema članku 3. stavku 1. toga Zakona za svaki mjesec razdoblja za koje se utvrđuje porez odbiti osnovni osobni odbitak u visini od 1.000,00 kuna. Osobni odbitak umirovljenicima priznaje se u visini mirovine, a najviše do 2.500,00 kuna mjesečno.
NN 105/1999 • Sumnja u ustavnost s osnove Ustavom zajamčene jednakosti svih pred zakonom (članak 14. stavak 2.) izražena je u odnosu na dio odredbe koji se odnosi na osobni odbitak koji se priznaje umirovljenicima (druga rečenica), ali u smislu da bi mirovine trebale u cijelosti biti oslobođene od plaćanja svih poreza (i prireza) s obzirom da su za vrijeme radnog odnosa umirovljenika uz plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje bili plaćani i svi porezi.
NN 105/1999 • Dio je zakonodavčeve samostalnosti u uređivanju poreznog sustava da donese propis kojim će utvrditi način i postupak plaćanja poreza na dohodak, te u okviru toga odrediti vrste dohotka kao osnovicu toga poreza. Prema članku 7. stavku 1. t. 2. Zakona u dohodak od nesamostalnog rada obvezatno ulaze mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada. Kako se na dohodak od nesamostalnog rada plaća porez te porezne obveze nisu oslobođeni ni umirovljenici. Međutim, visina osobnog odbitka koji se priznaje umirovljenicima, a koji je znatno veći od onog koji se priznaje ostalim poreznim obveznicima, u funkciji je ostvarivanja ustavnih načela sudjelovanja svakoga u javnim troškovima prema njegovim mogućnostima odnosno ostvarivanja porezne pravednosti (članak 51. Ustava).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 105/1999 • Nisu osnovani navodi glede neustavnosti odredbi stavaka 1. i 4. članka 41. Zakona, kojima je utvrđena obveza poslodavca da kod svake isplate plaće obračunava, obustavlja i uplaćuje predujam poreza na plaću za dužnika poreza - posloprimca. Riječ je o dohotku koji porezni obveznik ostvaruje kod poslodavca po osnovi rada, što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti u smislu članka 7. Zakona. Propisana obveza nema značenje prisilnog rada kako to tumači predlagatelj ocjene ustavnosti ove odredbe. To je obveza koja s obzirom na zakonom propisani način oporezivanja prihoda ostvarenog po osnovi nesamostalnog rada, u odnosu poslodavac - posloprimac tereti poslodavca jer je on taj koji obračunava i isplaćuje plaću posloprimcu za njegov rad suglasno zakonom i ugovorom o radu utvrđenim pravima i obvezama. (Posve drugačija situacija je kod poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez plaća sam porezni obveznik na temelju rješenja Porezne uprave).
NN 105/1999 • Iz istih razloga nije prihvaćen niti prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka 43. Zakona koja identičnu obvezu nameće stranoj organizaciji koja u Republici Hrvatskoj ne uživa diplomatski imunitet i službenicima te organizacije sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj za isplatu dohotka od nesamostalnog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima.
NN 105/1999 • Uredno ispunjavanje poreznih obveza važno je za funkcioniranje poreznog sustava pa se nepoštivanje poreznih obveza sankcionira. Tako je glede navedene obveze u kaznenim odredbama osporenog Zakona propisano da će se kazniti novčanom kaznom za prekršaj poslodavac koji ne obračuna ili ne uplati predujam poreza od nesamostalnog rada (članak 103. stavak 1. t. 3.).
NN 105/1999 • Neosnovani su navodi o nesuglasnosti odredbi članka 73. stavci 6. i 7. s odredbama ustava kojima je jednakost utvrđena kao jedna od najviših ustavnih vrednota odnosno jamči se jednakost svih pred zakonom (članci 3. i 14. stavak 2.). Osporene odredbe, kojima se određuje da žalba ne zadržava naplatu te da se u prigovoru odnosno žalbi ne mogu iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza, dio su odredbi kojima je u Zakonu uređena prisilna naplata poreza.
NN 105/1999 • Prema odredbi članka 67. stavak 1. Zakona, porez se prisilno naplaćuje na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate od poreznog obveznika koji dospjeli porez nije platio u propisanom roku (porezni dužnik). Člankom 73. Zakona je propisano da protiv rješenja o određivanju prisilne naplate prodajom imovine, kao i na izvršeni popis i procjenu, porezni dužnik može Poreznoj upravi koja je donijela rješenje izjaviti prigovor; protiv rješenja o prigovoru može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave; ako porezni dužnik nije izjavio prigovor protiv rješenja o određivanju prisilne naplate, niti na izvršeni popis i procjenu, ima pravo izjaviti žalbu Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja o određivanju prisilne naplate (stavci 1., 2., 4. i 5.). Slijede osporene odredbe navedenih stavaka 6. i 7. članka 73.
NN 105/1999 • Osporene odredbe nisu neustavne i njima se ne povrjeđuje ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom. Postupak prisilne naplate poreza je postupak administrativnog izvršenja dospjelog a neplaćenog novčanog potraživanja temeljem konačnog i izvršnog upravnog akta, koji postupak se provodi na način propisan Zakonom o porezu na dohodak, a podredno primjenom pravila Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91). Kako taj postupak slijedi nakon konačnosti rješenja o utvrđivanju porezne obveze, u njemu se više ne raspravlja o glavnoj stvari (razrezu poreza) niti osnovanosti utvrđenog potraživanja.
NN 105/1999 • Odredbe osporenog članka 108. Zakona glase: "(1) Postupak za izricanje kazne o prekršajima zbog povrede odredaba ovoga Zakona, pokreće, vodi i rješenje o prekršaju donosi Porezna uprava. (2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave." Ove odredbe su osporene sa stajališta njihove nesuglasnosti s odredbom članka 28. Ustava koja glasi: "Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja."
NN 105/1999 • U postupku je ocijenjeno da navedene zakonske odredbe nisu u nesuglasju s Ustavom. Ovlasti Porezne uprave kao jedinstvene i samostalne upravne organizacije u sastavu Ministarstva financija, u čiju nadležnost spadaju i poslovi naplate proračunskih prihoda, dakle i poreza, uređene su posebnim propisom - Zakonom o Poreznoj upravi ("Narodne novine", broj 75/93). Glede načina rada Porezne uprave tim je Zakonom propisano da Porezna uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i u područnim uredima te ispostavama područnih ureda (članak 4.). Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju nadležni su područni uredi, a za rješavanje u upravnim stvarima u drugom stupnju nadležan je Središnji ured (članak 19.). Vezano za razloge osporavanja ustavnosti članka 108. Zakona o dohotku valja ukazati i na odredbe Zakona o Poreznoj upravi kojima je utvrđeno da je Porezna uprava ovlaštena i za utvrđivanje povreda poreznih propisa te vođenje prekršajnog postupka (članak 3. stavak 1. t. 6.) te da o žalbama protiv rješenja područnih ureda rješava Središnji ured (članak 5. stavak 1. t. 7.).
NN 105/1999 • 4. Ustavni sud je postupak za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o porezu na dohodak navedenih u točki 2. izreke obustavio na temelju članka 27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), kojim je propisano: "(1) Ako tijekom postupka osporeni akti prestanu važiti ili budu usklađeni s Ustavom i zakonom, Ustavni sud će obustaviti postupak. (2) Sud će obustaviti postupak i kad podnositelj zahtjeva odnosno prijedloga odustane te u drugim slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje postupka."
NN 105/1999 • Osporena odredba stavka 1. članka 15. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 109/93) više ne egzistira budući da je taj članak u cijelosti izmijenjen člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 95/94), a mijenjan je i u posljednjim izmjenama Zakona objavljenim u "Narodnim novinama", broj 164/95. O mogućoj neustavnosti novog teksta osporenog članka predlagatelj se na poziv Suda nije izjasnio.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 123/03, Broj 14/95,
Broj 79/01, Broj 45/09,
Broj 27/91, Broj 111/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE