PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 111/2001 • Otplatna tablica koja se uručuje klijentu ne treba sadržavati pomoćne stupce 12. i 13., koji se koriste za izračun efektivne kamatne stope. Otplatna tablica koja se prilaže depozitnoj dokumentaciji sadrži i te stupce. Nije potrebno ispisivati (tiskati) prazne stupce.
NN 111/2001 • Na otplatnoj tablici obvezno treba navesti u kojoj se valuti iskazuju navedeni iznosi.
NN 111/2001 • Kod tekućeg računa ili žiroračuna (tzv. transakcijski računi) i kod štednog uloga i depozita po viđenju nije potrebno izrađivati otplatnu tablicu, a za potrebe izračunavanja i iskazivanja efektivne kamatne stope u izračun se uključuje jedino nominalna kamatna stopa. Ako banka zaračunava različite kamatne stope za različite iznose stanja na ovim računima, potrebno je izračunavati i iskazivati cijelu skalu pripadajućih efektivnih kamatnih stopa, uz precizno navođenje graničnih iznosa stanja na ovim računima do kojih se pojedina efektivna kamatna stopa primjenjuje. Banka je dužna informirati klijenta i o eventualnim drugim naknadama, bonusima te sličnim novčanim tokovima vezanim uz ove račune.
NN 111/2001 • Ako depozit nije opterećen troškovima koji se uključuju u izračun efektivne kamatne stope te ako ne postoje dodatni bonusi na depozit, kada se obračun kamata vrši jedanput na godinu ili češće, uz primjenu konformne kamatne stope, odnosno kada su nominalna i efektivna kamatna stopa jednake, banka nije dužna izrađivati otplatnu tablicu, već je dovoljno u ugovoru o depozitu navesti da je efektivna kamatna stopa jednaka nominalnoj kamatnoj stopi.
NN 111/2001 • Ovdje se daje hipotetički primjer popunjavanja otplatne tablice jednoga oročenog depozita.
NN 111/2001 • Fizička osoba razmatra polaganje depozita u iznosu od 100.000,00 EUR na oročenje u banku. Depozit bi uplatila u cijelosti 1. ožujka 2002. Sredstva bi oročila na dvije godine. Pri otvaranju štednog računa deponent je dužan uplatiti jednokratnu naknadu za sklapanje ugovora o štednji u kunskom iznosu ekvivalentnom protuvrijednosti od 5 EUR. Kamatna stopa na dvogodišnje oročenje ovog iznosa prema depozitnoj politici banke iznosi 5% godišnje, fiksno, s tim da se obračunava i pripisuje godišnje primjenom dekurzivne metode. Zajedno s pripisom kamate jedanput na godinu banka naplaćuje naknadu za vođenje računa. Ova naknada iznosi kunsku protuvrijednost od 5 EUR godišnje. Banka je obustavlja s deponentova računa. Ako deponent oročeni depozit zadrži u banci tijekom cijeloga ugovorenog razdoblja, također mu se isplaćuje premija u iznosu od 1% prvotno položenog depozita. Stoga nakon dvije godine, 1. ožujka 2004., deponentu stoji na raspolaganju 112.249,75 EUR. Pri izračunu kamata, u skladu s općim uvjetima poslovanja banke koji se odnose na depozite, banka se koristi engleskom metodom (kalendarski broj dana u mjesecu, stvarni broj dana u godini).
NN 111/2001 • Diskontinuirana kapitalizacija ili diskretno ukamaćivanje način je obračuna kamata u kojem se kamata obračunava na početku ili na kraju svakog razdoblja ukamaćivanja od iste ili promjenljive glavnice, uz konstantni ili promjenljivi kamatnjak, unutar vremena trajanja kapitalizacije. Diskontinuirana kapitalizacija primjenjuje se u gospodarskoj praksi.
NN 111/2001 • Kredit je novac koji kreditor (banka) daje na korištenje korisniku kredita (dužniku), sa ili bez namjene, a koji je korisnik kredita obvezan vratiti uz ugovorenu kamatu u određenom roku i uz određene uvjete.
NN 111/2001 • Depozit je novac koji deponent polaže u banku, sa ili bez namjene, a banka mu se obvezuje vratiti taj novac uvećan za ugovorenu kamatu u određenom roku i uz određene uvjete.
NN 111/2001 • Kamata je cijena kredita odnosno depozita (kod potonjeg se zove i prinos na depozit), koja ovisi o nominalnom iznosu kredita (tzv. glavnici), odnosno iznosu depozita, načinu i roku njegova povrata te visini ugovorene ili propisane kamatne stope (kamatnjaka). Kamata je zapravo naknada koju dužnik plaća za pozajmljenu glavnicu na određeno vrijeme.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 111/2001 • Kamatna stopa (kamatnjak) je relativni broj p koji pokazuje koliki prinos donosi svota od 100 novčanih jedinica u određenom vremenskom razdoblju (obračunsko razdoblje ili termin), odnosno kamatnjak je iznos kamata za 100 novčanih jedinica, za određenu vremensku jedinicu. Za trajanja kapitalizacije kamatnjak može biti konstantan ili promjenljiv za vremenske jedinice jednake duljine. Kamatnjak za osnovno obračunsko razdoblje zove se nominalni kamatnjak (nominalna kamatna stopa). Vremenska jedinica nominalnoga kamatnjaka može biti bilo koje vremensko razdoblje (npr. godina, polugodište, mjesec i sl.).
NN 111/2001 • Obračunsko razdoblje ili termin jest vremensko razdoblje u kojem se obračunava kamata. Obračunsko razdoblje još se naziva i razdoblje ukamaćivanja ili razdoblje kapitalizacije. Osnovno (temeljno) obračunsko razdoblje i visina kamatnjaka definiraju se ugovorom između ugovornih strana ili su propisani zakonom. Može biti riječ o godišnjem obračunu kamata, dnevnoj kapitalizaciji i sl.
NN 111/2001 • Ako su razdoblje ukamaćivanja i razdoblje na koje se nominalni kamatnjak odnosi jednake duljine, nominalni se kamatnjak može izravno upotrijebiti u matematičkom izrazu za izračunavanje kamata. U praksi se često događa da nominalni kamatnjak nije prilagođen obračunskim razdobljima (npr. kamatnjak je izražen na godišnjoj razini, a obračun kamata je mjesečni), pa je tada nominalni kamatnjak potrebno preračunati u kamatnjak za kraće ili duže vremensko razdoblje. To se može učiniti na dva načina: relativnim i konformnim načinom.
NN 111/2001 • Relativni kamatnjak računa se prema duljini osnovnoga obračunskog razdoblja i duljini stvarnoga obračunskog razdoblja.
NN 111/2001 • Konformni kamatnjak je onaj kamatnjak koji za istu glavnicu daje jednaki iznos kamata bez obzira vrši li se obračun u vremenskim razdobljima dužim ili kraćim od razdoblja na koje se odnosi nominalni kamatnjak.
NN 111/2001 • U usporedbi s relativnim kamatnjakom konformni kamatnjak povoljniji je za dužnika ako se kamate obračunavaju za razdoblja kraća od razdoblja na koje se odnosi nominalni kamatnjak (najprisutnije u praksi), a za vjerovnika je povoljniji kod obračuna kamata na razdoblja duža od razdoblja na koje se odnosi nominalni kamatnjak.
NN 111/2001 • Obračun kamata može se vršiti uz primjenu jednostavnoga i složenoga kamatnog računa.
NN 111/2001 • Jednostavni kamatni račun primjenjuje se ako se u svakom razdoblju kapitalizacije, za trajanja kapitalizacije, kamate obračunavaju uvijek na početnu glavnicu.
NN 111/2001 • Kod složenoga kamatnog računa obračunata kamata za prvo obračunsko razdoblje pribraja se početnoj glavnici, pa se u idućem obračunskom razdoblju obračunava kamata na početnu glavnicu uvećanu za iznos kamate iz prvog razdoblja. U svakom sljedećem razdoblju ukamaćivanja kamata se obračunava na preostalu glavnicu uvećanu za obračunatu kamatu iz prethodnog razdoblja ukamaćivanja, odnosno dolazi do obračuna i kamate na kamatu (tzv. anatocizam). Stoga se složeni kamatni račun naziva i kamatno-kamatnim računom.
NN 111/2001 • Neovisno o primjeni jednostavnoga ili složenoga kamatnog računa, kamata se može obračunavati i plaćati dekurzivno ili anticipativno. Kod dekurzivnog obračuna kamate kamata se obračunava i pribraja glavnici, odnosno isplaćuje na kraju obračunskog razdoblja. Pri ovakvom načinu obračuna kamata se obračunava od početne vrijednosti, tj. od glavnice s početka osnovnog razdoblja kapitalizacije.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 45/91, Broj 80/00,
Broj 59/01, Broj 31/94,
Broj 80/07, Broj 136/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE