PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 74/2003 • Ovaj se izraz ujedno naziva dekurzivni kamatni faktor i označava se malim slovom r. Prema tome, formula za izračunavanje konačne vrijednosti primjenom dekurzivnog načina obračuna kamate i složenoga kamatnoga računa može se pisati i ovako:
NN 74/2003 • Izraz rn je konačna vrijednost jedne novčane jedinice zajedno s kamatom obračunatom dekurzivno za n razdoblja uz kamatnjak p.
NN 74/2003 • Primjena složenoga kamatnog računa uz anticipativni način obračuna kamata nešto je složenija, pa financijska matematika pruža mogućnost da ustanovimo kojem to anticipativnom kamatnjaku (q) odgovara dekurzivni kamatnjak (p), što se matematički izvodi kako slijedi:
NN 74/2003 • Jednaki početni iznosi uz isti kamatnjak, istu kapitalizaciju i isti broj godina daju kod anticipativnog ukamaćivanja veće konačne vrijednosti nego kod dekurzivnog ukamaćivanja zato što se pri dekurzivnom ukamaćivanju računaju kamate od vrijednosti iznosa na početku godine, dok se kod anticipativnog obračunavanja kamate računaju od vrijednosti iznosa na kraju godine.
NN 74/2003 • Nominalni kamatnjak može se preračunavati u kamatnjak za kraće ili duže vremensko razdoblje na dva načina – relativnim ili konformnim – kako bismo dobili relativni, odnosno konformni kamatnjak. S obzirom da kod jednostavnoga kamatnog računa upotreba nominalnoga kamatnjaka ili odgovarajućega relativnoga kamatnjaka dovodi do iste konačne vrijednosti, tj. istih kamata, pitanje relativne i konformne kamatne stope nije u tom dijelu bilo posebno obrađeno. Međutim, kod složenoga kamatnog računa upotreba nominalnoga kamatnjaka i odgovarajućega relativnoga kamatnjaka ne dovode do iste konačne vrijednosti glavnice. Konačna ili buduća vrijednost glavnice jednaka je uz upotrebu nominalnoga kamatnjaka, kao i uz upotrebu odgovarajućega konformnoga kamatnjaka, tj. složene kamate su jednake. Dakle, kod složenoga kamatnog računa postoje razlike između relativnoga i konformnoga kamatnjaka.
NN 74/2003 • Relativni kamatnjak računa se prema odnosu duljine razdoblja na koji se odnosi nominalni kamatnjak i duljine vremenskog razdoblja za koje se vrši obračun kamate. Preračunavanje kamatnjaka na elementarno razdoblje ukamaćivanja obavlja se jednostavnim dijeljenjem nominalnoga kamatnjaka omjerom razdoblja na koje se on odnosi i elementarnog razdoblja ukamaćivanja.
NN 74/2003 • Uzmimo da je godišnji kamatnjak 20%. Tada je relativni kamatnjak kod:
NN 74/2003 • Konformni kamatnjak je onaj kamatnjak koji za istu glavnicu daje jednaku kamatu bez obzira provodi li se obračun u dužim ili kraćim vremenskim razdobljima od razdoblja na koje se odnosi nominalni kamatnjak, a računa se prema formuli:
NN 74/2003 • Preračunavanje kamatnjaka na elementarno razdoblje ukamaćivanja obavlja se prema nčuvanja ekvivalencije kapitala.
NN 74/2003 • Uzmimo da je godišnji kamatnjak 20%. Izračunat ćemo konformne kamatne stope za polugodišnje, tromjesečno i dvogodišnje ukamaćivanje.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 74/2003 • Konformni kamatnjak može se računati uz primjenu dekurzivnoga i anticipativnog načina obračuna kamate. Formula za izračunavanje konformnoga kamatnjaka dekurzivnim načinom ima ovaj oblik:
NN 74/2003 • Matematički izraz za konformni kamatnjak uz primjenu anticipativnog načina obračuna izgleda ovako:
NN 74/2003 • Na temelju članka 39. stavak 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001.), a u vezi s člankom 40. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točkom 9.1.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog se
NN 74/2003 • 1. Ocjenjuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati pripajanjem HVB Bank Croatia d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 2, Splitskoj banci d.d., sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 16.
NN 74/2003 • Dana 28. veljače 2003. Hrvatska narodna banka zaprimila je Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za pripajanje HVB Bank Croatia d.d., Zagreb Splitskoj banci d.d., Split u smislu članka 34. stavak 3. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.; u nastavku teksta: ZOB). Uz navedeni zahtjev i popratnu dokumentaciju dostavljena je i preslika Prijave za upis u Upisnik o koncentracijama, koja je 27. veljače 2003. dostavljena Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u nastavku teksta: Agencija). S obzirom da ZOB u članku 40. propisuje da je Hrvatska narodna banka ovlaštena pratiti poslovne aktivnosti banaka i grupa banaka koje bi za cilj mogle imati sprječavanje ili ograničavanje tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije u pružanju bankovnih usluga, Agencija je 3. ožujka 2003. proslijedila Hrvatskoj narodnoj banci Prijavu za upis u Upisnik o koncentracijama na daljnje postupanje.
NN 74/2003 • Na osnovi navedenoga, podnesak Odvjetničkog društva Žurić i partneri, Gundulićeva 63, Zagreb od 28. veljače 2003. smatra se prijavom namjere provedbe koncentracije u smislu Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/2003., u nastavku teksta: Odluka). Dopisom od 21. ožujka 2003. zatražena je dopuna navedene prijave, koja je dopunjena podneskom opunomoćenika Splitske banke d.d. od 27. ožujka 2003.
NN 74/2003 • U postupku ocjene dopuštenosti koncentracije utvrđene su sljedeće činjenice:
NN 74/2003 • 1. Sudionici koncentracije su Splitska banka d.d., Split, sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 16 (u nastavku teksta: Splitska banka), i HVB Bank Croatia d.d., Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 2 (u nastavku teksta: HVB Bank).
NN 74/2003 • 2. Bank Austria Creditanstalt AG, sa sjedištem u A-1030 Wien, Vordere Zollamstrasse 13, Republika Austrija, imatelj je 90,08 posto udjela u temeljnom kapitalu Splitske banke. Mali dioničari su imatelji 0,32 posto udjela, a vlastite dionice Splitske banke čine preostalih 9,60 posto udjela u temeljnom kapitalu Splitske banke.
NN 74/2003 • 3. Bank Austria Creditanstalt AG također je imatelj 80,0194 posto udjela u temeljnom kapitalu HVB Bank. Ostatak od 19,9806 posto udjela u vlasništvu je Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom je Bank Austria Creditanstalt AG započela pregovore s ciljem stjecanja 100 posto udjela u temeljnom kapitalu HVB Bank.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA
IZBOR:
Broj 4/07, Broj 100/95,
Broj 81/06, Broj 1/95,
Broj 99/08, Broj 96/99
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE