PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 45/2001 • Planom je određeno da su u prostoru NP »Brijuni« zbrinjavaju ove osnovne skupine otpada:
NN 45/2001 • – ostali otpad (stajski i iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda).
NN 45/2001 • Otpad iz hotela i restorana - Skupljanje otpada od ove djelatnosti treba organizirati tako da je odvojen ambalažni od ostalog otpada. Ambalažni otpad treba skupljati po vrstama materijala i to: (1) papirna ambalaža i stari papir (novine i časopisi); (2) staklena ambalaža (nepovratne boce od pića i staklenke od salata, začina, pekmeza i sl.); (3) plastična ambalaža (PET-boce, folije, vrećice i sl.) i (4) metalna ambalaža (limenke od pića i sl.). Uprava NP »Brijuni« treba osigurati s tvrtkom OHO-Sustava (organizacija koja se formira za izvršenje obveza iz Pravilnika o ambalaži) zbrinjavanje cjelokupnog ambalažnog otpada, što uključuje postavljanje i pražnjenje odgovarajućih posuda, skupljanje, odvoz i recikliranje ambalažnog materijala.
NN 45/2001 • Otpad od jednodnevnih izletnika i povremenih nautičara - Na mjestima pristajanja izletničkih brodova i nautičkih plovila kao i uz svako prodajno mjesto pića i hrane treba postaviti posude za otpad kao tzv. »reciklažni otok«.
NN 45/2001 • Otpad od održavanja i transporta - Sve radove na održavanju vozila i strojeva NP treba obavljati na kopnu, a otpad zbrinjavati prema propisanom postupku. Otpad od građevinskih radova i radova održavanja opreme odvoziti na kopno. Opasni otpad (rabljena ulja, akumulatori i baterije) mora se čuvati na mjestima izmjene na kopnu (Fažana) prije predaje ovlaštenim skupljačima.
NN 45/2001 • Otpad iz djelatnosti Nacionalnog parka - Sastoji se od granja, drva, lišća, iglica četinara, otkosa trave, naplavljenog drva i naplavina plastičnih i sličnih materijala. Otpad treba prevoziti na kompostiranje u najbliži takav uređaj na kopnu. Granje, šiblje i sličan materijal treba usitniti prije prevoza na kompostanu.
NN 45/2001 • Morem naplavljeni materijali - Plastika, limenke i papir treba skupljati u plastične vreće i pridružiti ambalažnom otpadu. Naplavljeno drvo usitniti za kompostiranje, a krupnije komade drva prevoziti i odložiti na odlagališta ili kompostane.
NN 45/2001 • Ostali otpad - Stajski gnoj iz smještajnih objekata za životinje treba odlagati u uređene gnojnice. Ovo gnojivo (kompost - s dodatkom biljnog otpada) može se koristiti za gnojenje postojećih povrtnjaka i rasadnika. Za gnojenje poljoprivrednih i parkovnih površina može se upotrebljavati i mulj iz septičkih jama. Također je moguće korištenje i mulja, iz uređaja za obradu otpadnih voda, za kompostiranje.
NN 45/2001 • Sva stara odlagališta na području NP »Brijuni« treba očistiti od neraspadnutih dijelova plastike, metala, starih guma, krupnijeg građevinskog otpada i sličnog. Sav taj materijal treba prevesti na odlagalište na kopnu. Takva mjesta zasipati, poravnati i pejzažno urediti, tako da ne predstavljaju zapreku niti opasnost za životinje i moguće posjetitelje.
NN 45/2001 • Kod sanacije treba posebno paziti na moguće odloženi opasni otpad (kao što su posude s kemikalijama, starim uljima, mazivima, ostacima vojnog i ratnog porijekla i sl.) Zemlju i materijal onečišćen ovim otpadom treba odstraniti jednako kao i otpad.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 45/2001 • 5. Mjere zaŠtite i oČuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti
NN 45/2001 • Otok Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja. Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi.
NN 45/2001 • (između ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike).
NN 45/2001 • Obilazak dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama. Održavanje šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti dolazak i boravak jelenske divljači.
NN 45/2001 • (a) Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv. Marko i hridi Supin i Supinić.
NN 45/2001 • Onemogućiti uznemirivanje ptica u doba gniježđenja, a u Salinama i u doba selidbe i zimovanja. Dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon provedenih istraživanja prema naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica posjetiocima uz vodstvo ili iz određenih lokacija.
NN 45/2001 • Čitav prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i mrjestilište u uvali Javorika.
NN 45/2001 • Otočići Sv. Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna; bez dijela ispod Salina, zona posebnih namjena i rezidencijalne zone; središnji dio Malog Brijuna.
NN 45/2001 • Zoniranje (privremeno) većeg dijela prostora NP »Brijuni« obavljeno je na temelju sadašnjih znanstvenih spoznaja. Iz zoniranja je izuzeto područje rezidencijalne zone: Vanga (Krasnica), Galija i dio obale Velikog Brijuna od uvale Vranjak do uvale Dobrika, te područje posebne namjene: Grunj i Pusti, te rt Peneda i rt Barban. Šume i šumsko zemljište prostorno je najzastupljenije u promatranom području i kao prirodna vrijednost određuje glavne smjernice prostornog planiranja, koje ih promatra s ciljem zadržavanja šumskih sastojinskih cjelina. Osnovno polazište glede namjene je osigurati potrajnost ekosustava, održavanje općekorisnih funkcija šuma, njihovu biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te ispunjavanje - sada i u budućnosti - bitnih ekoloških i socijalnih funkcija. Nadalje, treba nastojati na zaštiti divljači i to prvenstveno onih vrsta koje prirodno obitavaju u ekosustavu NP »Brijuni«.
NN 45/2001 • Šume i šumsko zemljište kroz umjetno usitnjene prirodne površine (solitere, krajobrazne jedinice, parkove, smanjene površine šumskih sastojina itd.) odražavaju raznolikost oblika korištenja prostora, i osjetljivi su prostor za unošenje drugih objekata. Za uspostavu konkretnih mjera korištenja tipskih šumskih cjelina, potrebno je šume i šumsko zemljište prostorno urediti kroz njihovu namjenu utemeljenu na stanju šuma (površina, sastojine, zdravstveno stanje, utjecaji) i dosadašnjem uređivanju.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 9/07, Broj 41/92,
Broj 109/96, Broj 143/08,
Broj 30/09, Broj 87/99
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE