PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 36/2001 • Pravna priroda predstavničkog mandata izvodi se iz teorije o nedjeljivom narodnom suverenitetu. Izabrani zastupnik nositelj je kolektivnog mandata koji je stekao izborom. On u predstavničkom tijelu zastupa interese cjelokupnog naroda, a ne samo onih birača koji su ga izabrali, odnosno izbornu jedinicu u kojoj je izabran. Zato zastupnik ne može biti odgovoran onim biračima koji su glasovali za njega, niti je dužan zastupati njihove stavove, a niti ga birači koji su ga izabrali mogu opozvati.
NN 36/2001 • S druge strane, suprotan predstavničkom ili slobodnom je tzv. obvezujući ili imperativni mandat. On pretpostavlja pravo birača, koji su određenog zastupnika izabrali u predstavničko tijelo, da daju obvezatne upute svom zastupniku, uz dužnost zastupnika da se tih uputa pridržava. Druga strana imperativnog mandata je pravo opoziva zastupnika od strane onih koji su ga izabrali.
NN 36/2001 • 4. Propisujući u stavku 3. članka 17. Ustavnog zakona o ljudskim pravima da su zastupnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina predstavnici samo onih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji su ih izabrali, te propisujući u stavku 4. članka 17. i članku 25. istog zakona mogućnost opoziva tih zastupnika, zakonodavac je postupio suprotno članku 74. Ustava Republike Hrvatske, jer je za jednu kategoriju zastupnika neustavno predvidio imperativni ili obvezujući mandat. Time je istodobno jednu kategoriju zastupnika stavio u nejednak položaj pred Ustavom i zakonima.
NN 36/2001 • Zbog navedenih razloga, Ustavni sud ukinuo je odredbu članka 17. stavka 3. Ustavnog zakona o ljudskim pravima u cijelosti, te odredbe članka 17. stavka 4. i članka 25. istog zakona u dijelovima koji glase: »i opoziva«, jer su protivni ustavnoj odredbi o predstavničkom ili slobodnom mandatu zastupnika u Hrvatskom saboru.
NN 36/2001 • 5. Prvotni prijedlog Hrvatske čiste stranke prava za pokretanje postupka u ovom predmetu, primljen u rujnu 1998. godine, odnosio se na odredbu članka 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima, objavljenog u »Narodnim novinama«, broj 65/91, a nakon izmjena i dopuna tog Ustavnog zakona iz 2000. godine (»Narodne novine, broj 51/00), predlagateljica je prijedlog dopunila.
NN 36/2001 • Nakon Promjene Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00) od predlagateljice je zatražen odgovor ostaje li i dalje pri svom prijedlogu za ocjenu ustavnosti osporene odredbe (sadašnjeg) članka 17. Predlagateljica na upit nije odgovorila.
NN 36/2001 • Osporene odredbe i dijelovi odredaba članka 17. Ustavnog zakona o ljudskim pravima, uz redakcijsko izuzimanje onih odredaba i dijelova odredaba koji su ovom odlukom ukinuti zbog njihove nesuglasnosti s Ustavom, glase:
NN 36/2001 • »Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% imaju pravo na zastupljenost razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu u Hrvatskom državnom saboru i Vladi Republike Hrvatske te tijelima vrhovne sudbene vlasti.
NN 36/2001 • Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati najmanje pet a najviše sedam zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, u skladu sa Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor.
NN 36/2001 • Način izbora zastupnika iz stavka 1. i 2. ovog članka uredit će se zakonom i drugim propisima kojima se uređuju izbori u Republici Hrvatskoj.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 36/2001 • Zastupljenost etničke i nacionalne zajednice ili manjine iz stavka 1. ovoga članka u drugim tijelima državne vlasti Republike Hrvatske osigurava se zakonom o ustrojstvu državne vlasti«.1
NN 36/2001 • 6. Predlagateljica navodi da su osporene odredbe članka 17. nesuglasne odredbama članka 1. stavaka 2. i 3., članka 2. stavka 1., članka 14., članka 15. stavaka 1. i 2. i članka 45. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.
NN 36/2001 • Predlagateljica smatra da odredbe članka 1. Ustava sadrže definiciju naroda u ustavnopravnom smislu, iz koje izvodi zaključak da pravo birati predstavnike u predstavnička tijela pripada isključivo zajednici svih državljana, a ne nekoj posebnoj skupini koja je samo dio naroda. U vezi s člankom 2. Ustava predlagateljica ističe da svaki narodni zastupnik zastupa i štiti prava i interese cjelokupnoga naroda, a ne samo prava i interese nacionalnih zajednica ili manjina. U vezi s člankom 14. Ustava predlagateljica navodi da ne mogu neki građani imati posebna prava na temelju toga što su određenoga nacionalnog podrijetla. U vezi s člankom 15. Ustava, predlagateljica tvrdi da su nacionalne manjine međusobno diskriminirane i nisu u ravnopravnom položaju, te da među Ustavom zajamčenim pravima nacionalnih manjina nema prava na posebnu razmjernu zastupljenost u tijelima sudbene i izvršne vlasti. Konačno, u vezi s člankom 45. Ustava predlagateljica tvrdi da »broj birača koji će u posebnim izbornim jedinicama birati jednoga zastupnika iz redova nacionalnih manjina (...) i deset puta je manji od broja birača koji biraju jednoga zastupnika u ostalim izbornim jedinicama«, čime je povrijeđeno načelo jednake težine biračkog glasa, zajamčeno Ustavom.
NN 36/2001 • 7. Osim odredbe članka 74. Ustava, navedene u točki 3. obrazloženja ove odluke, neposredno mjerodavne za ocjenu ustavnosti odredaba članka 17. Ustavnog zakona o ljudskim pravima, zbog razloga koje u svom podnesku navodi predlagateljica, jesu odredbe članka 15. stavka 2. važećeg Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 124/00 – pročišćeni tekst), te odredbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, koja čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske temeljem Zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, što ga je donio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora 19. rujna 1997. godine (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 14/97).
NN 36/2001 • U vrijeme podnošenja dopunjenog prijedloga za ocjenu ustavnosti osporenog članka 17. Ustavnog zakona o ljudskim pravima, člankom 15. stavcima 1. i 2. Ustava bila je zajamčena ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, kao i sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti, slobodno služenje jezikom i pismom, te kulturna autonomija.
NN 36/2001 • Promjenama Ustava iz studenoga 2000. godine (»Narodne novine«, broj 113/00), koje predlagateljica prvotno nije mogla imati u vidu, jer su donesene nakon podnošenja dopune prijedloga za pokretanje postupka, u članku 15. Ustava dodani su novi stavci 2. i 3. Predlagateljica je, međutim, u vezi s tim promjenama Ustava imala mogućnost očitovati se u ovom ustavnosudskom postupku, što nije učinila.
NN 36/2001 • Prema stavku 2. članka 15. važećeg Ustava, ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuju se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.
NN 36/2001 • Prema stavku 3. članka 15. važećeg Ustava, zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.2
NN 36/2001 • Nadalje, prema članku 1. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, zaštita nacionalnih manjina, te zaštita prava i sloboda pripadnika manjina, čini sastavni dio međunarodne zaštite ljudskih prava i kao takva spada u područje međunarodne suradnje.
NN 36/2001 • Konačno, u članku 4. stavcima 2. i 3. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina propisano je:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 66/93, Broj 43/00,
Broj 116/07, Broj 156/09,
Broj 4/00, Broj 48/95
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE