PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis NN 23/1990

• REPUBLIČKI KOMITET ZA PROSVJETU, KULTURU, FIZIČKU I TEHNIČKU KULTURU


Propis NN 23/1990

• Na temelju člana 78. stava 4. Zakona o odgoju i osnovnom obrazovanju ("Narodne novine", br. 42/89) Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske donosi


Propis NN 23/1990

• Ovim pravilnikom utvrđuje se početak i završetak nastave, broj radnih dana i vrijeme odmora učenika.


Propis NN 23/1990

• Školska godina dijeli se na dva polugodišta. Prvo polugodište traje od 1. rujna do 8. siječnja, a drugo od 9. siječnja do 30. lipnja. U toku školske godine osnovna škola dužna je ostvariti najmanje 210 školskih radnih dana, a od toga najmanje 175 nastavnih radnih dana. Ako osnovna škola iz određenih razloga ne ostvari propisani minimum radnih i nastavnih radnih dana dužna je produžiti odgojno-obrazovni rad do ispunjenja utvrđenih obveza. Nastava u osnovnoj školi počinje prvog radnog dana u prvom tjednu mjeseca rujna, a završava 20. lipnja, osim za učenike osmog razreda, kojima nastava završava 10. lipnja.


Propis NN 23/1990
• Osnovna škola radi svaki radni dan u tjednu. Škola može organizirati petodnevni nastavni odgojno-obrazovni rad u šestodnevnom radnom tjednu uvažavajući zakonom utvrđene normative o dozvoljenoj opterećenosti učenika (dnevno pet sati nastave odnosno sedam sati svih oblika odgojno-obrazovnog rada).

Propis NN 23/1990
• Na kraju nastavnog rada tj. 30. lipnja tekuće školske godine učenicima se dodjeljuju učeničke knjižice i svjedodžbe o završenim razredima osnovne škole. Učenicima osmog razreda svjedodžbe se dodjeljuju ranije, odnosno do početka prijave za upis u srednju školu.

Propis NN 23/1990 • U toku školske godine učenici imaju pravo na dnevne i tjedne odmore. Dnevni odmori traju od pet do 20 minuta, a utvrđuju se općim aktom škole. Učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Zimski odmor u osnovnim školama počinje 24. prosinca i traje do zaključano 8. siječnja. Iznimno od stava 4. ovoga člana vrijeme trajanja zimskog odmora može se zbog klimatskih i drugih nepredviđenih uvjeta na zahtjev općinskog organa uprave nadležnog za poslove obrazovanja utvrditi izvan navedenih rokova. O zahtjevu odlučuje rješenjem Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske. Proljetni odmor počinje u osnovnim školama početkom prvog punog tjedna mjeseca travnja i traje do kraja toga tjedna. Ljetni odmor traje od 1. srpnja do 31. kolovoza.
Propis NN 23/1990 • Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od početka školske godine 1990/1991.
Propis NN 23/1990 • 1. Ustavni sud Jugoslavije, rješenjem I-U br. 7/2-88 od 21. studenog 1988. godine, pokrenuo je postupak za ocjenjivanje ustavnosti odredbe člana 91. stava 1. Zakona SR Hrvatske o mirovinskom i invalidskom osiguranju i suprotnosti te odredbe sa Zakonom o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Propis NN 23/1990 • 2. Odredbama člana 91. zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine SR Hrvatske", br. 26/83, 5/86 i 42/87) propisano je da se korisniku starosne mirovine ostvarene na osnovi mirovinskog staža od 40 godina (muškarac), odnosno 35 godina (žena), kao i korisniku invalidske mirovine ostvarene na osnovi invalidnosti prouzročene povredom na radu ili profesionalnom bolešću, osigurava "minimalna mirovina", bez obzira na prihod korisnika mirovine (stav 1) i da visinu "minimalne mirovine" utvrđuje Samoupravna interesna zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske samoupravnim općim aktom, ali tako da ta mirovina ne može biti manja od 85% od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka svih radnika zaposlenih u SR Hrvatskoj u protekloj godini (stav 2).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 23/1990 • 3. Rješenje o pokretanju postupka Ustavni sud Jugoslavije dostavio je na odgovor Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, u odgovoru na rješenje o pokretanju postupka, istakao je da se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju na osnovi tekućeg i minulog rada osiguranika u toku njegovog radnog vijeka, pri čemu se taj rad izražava osobnim dohotkom osiguranika, koji je osnovno mjerilo za utvrđivanje visine mirovine, odnosno materijalne i socijalne sigurnosti osiguranika: da je načelo solidarnosti, kao jedno od osnovnih načela na kojima se zasniva mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika, primjenjeno odredbom člana 91. stava 1. i odredbom člana 92. Zakona SR Hrvatske o mirovinskom i invalidskom osiguranju, propisivanjem uvjeta pod kojima korisnik starosne (invalidske) mirovine stječe pravo na najniži iznos mirovine, koji se, u skladu sa zakonom, utvrđuje samoupravnim općim aktom, i da, zbog svega toga, osporena odredba Zakona SR Hrvatske o mirovinskom i invalidskom osiguranju nije u suprotnosti s odredbom člana 28. Zakona o osnovnim pravima i invalidskog osiguranja.
Propis NN 23/1990 • 4. Ustavni sud Jugoslavije održao je 20. veljače 1990. godine javnu raspravu, u kojoj su učestvovali predstavnik Sabora SR Hrvatske, predstavnik Republičkog komiteta za rad, predstavnik Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske i predstavnik Saveznog sekretarijata za rad, zdravstvo, boračka pitanja i socijalnu politiku. Na javnoj raspravi predstavnici Sabora SR Hrvatske i predstavnici Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvstske istakli su da odredbu člana 91. stava 1. navedenog republičkog zakona treba promatrati povezano s odredbama člana 92. toga zakona, po kojima se korisnicima starosne, invalidske i porodične mirovine, ako im mirovina iznosi manje od propisanog graničnog iznosa najnižeg mirovinskog primanja, osigurava pravo na zaštitni dodatak uz mirovinu, ako nemaju drugih prihoda dovoljnih za izdržavanje, pod uvjetom da je mirovina ostvarena sa 35 ili više godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno sa 30 ili više godina mirovinskog staža (žena). Imajući u vidu da odredbe čl. 91. i 92. Zakona SR Hrvatske o mirovinskom i invalidskom osiguranju omogućuju ostvarivanje prava na najniži iznos mirovine i prava na zaštitni dodatak uz mirovinu, predstavnici Sabara SR Hrvatske i predstavnici Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja smatraju da osporena odredba navedenog zakona nije u suprotnosti sa Zakonom o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Načelo solidarnosti u mirovinskom i invalidskom osiguranju izražava, prema tim mišljenjima, ukupnost navedenih odredbi republičkog zakona. Takvo mišljenje iznio je i predstavnik Republičkog komiteta za rad. Predstavnik Saveznog sekretarijata za rad, zdravstvo, boračka pitanja i socijalnu politiku istakao je da je smisao odredbe člana 28. Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u tome da pravo na najniži iznos starosne mirovine ima samo osiguranik koji je mirovinu ostvario sa 40 (muškarac), odnosno sa 35 (žena) godina mirovinskog staža.
Propis NN 23/1990 • 6. Ustavni sud Jugoslavije, na osnovi odredbe člana 375. stava 1. i točke 2) Ustava SFRJ i odredbe člana 36. Poslovnika Ustavnog suda Jugoslavije, na sjednici održanoj 8. ožujka 1990. godine, donio je ODLUKU Utvrđuje se da je odredba člana 91. stava 1: Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine SR Hrvatske", br. 26/83, 5/86 i 42/87) u suprotnosti sa Zakonom o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Službeni list SFRJ", br. 23/82, 77/82, 75/85, 8/87 i 65/87). Ova odluka objavit će se u "Službenom listu SFRJ", i u "Narodnom novinama Socijalističke Republike Hrvatske". Ovu odluku Ustavni sud Jugoslavije donio je u sastavu predsjednik Dušan Štrbac, i suci Hrvoje Bačič, Božidar Bulatović, mr Krste Čalovski, dr Aleksandar Fira, dr Omer Ibrahimagić, dr Branislav Ivanović, Dimće Kozarov, dr Ivan Kristan, Veljko Marković, Radko Moćivnik i Milosav Stijović.
Propis NN 23/1990 • Ustavni sud Hrvatske, na sjednici održanoj 19. travnja 1890. godine, donio je
Propis NN 23/1990 • 1. Odbija se prijedlog Mjesne zajednice Vodice i prijedlog Radne organizacije "Vodičanka", Vodice da se ukinu Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Tribunj- Vodice - Srima ("Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik", broj 14/88). 2. Ova će se Odluka objaviti u "Narodnim novinama" i u "Službenom vjesniku općina Drniš, Knin i Šibenik".
Propis NN 23/1990 • Mjesna zajednica Vodice i Radna organizacija "Vodičanka". Vodice podnijele su, svaka ponaosob, prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti akta navedenog u točki 1. izreke. U prijedlozima se navodi da su osporene izmjene i dopune plana donesene bez prethodnog donošenja odluke o njihovoj izradi te da te izmjene i dopune nije prihvatila Skupština Mjesne zajednice Vodice. Prigovara se urbanističkim rješenjima da nisu u osporenom urbanističkom planu. Skupština općine Šibenik u svom odgovoru ističe da je osporeni akt donesen prema Zakonom propisanoj proceduri te da je prije njegovog donošenja donesena Odluka o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Tribunj - Vodice - Srima. U odgovoru se navodi da su osporene izmjene i dopune plana bile na javnoj raspravi te da ih je, prije njihovog donošenja, razmatrala Skupština Mjesne zajednice Vodice. Prijedlozi nisu osnovani. Iz dokumentacije koja je dostavljena ovom Sudu proizlazi da je donošenju osporenog akta prethodila Odluka o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Tribunj - Vodice - Srima, koja je objavljena u "Službenom vjesniku općina Drniš, Knin i Šibenik", broj 3/88. Donošenjem te odluke Skupština općine Šibenik postupila je u skladu s odredbama članova 19. i 20. Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine", broj 54/80, 16/86 i 18/89), kojima je predviđeno donošenje takve odluke i propisan njen sadržaj. Prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Tribunj - Vodice - Srima bio je izložen na javni uvid te je o njemu vođena javna rasprava, a razmatrala ga je i Skupština Mjesne zajednice Vodice na sjednici održanoj 16. lipnja 1988. godine, kada je stavila određene primjedbe na prijedlog plana. Činjenica što sve primjedbe date na prijedlog plana Skupština općine Šibenik nije usvojila nema nikakvog utjecaja na pravnu valjanost osporenog akta, jer o društvenim interesima i razlozima koji iziskuju izmjene i dopune postojećih prostornih planova, prema odredbi člana 25. Zakona, odlučuje iskljućivo skupština općine. Upravo iz tih razloga ovaj Sud nije mogao ni ulaziti u ocjenu onih navoda predlagatelja kojima se prigovara određenim urbanističkim rješenjima kakva su data u osporenom aktu. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.
Propis NN 23/1990 • Na temelju člana 19. stava 3. Zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine", br. 7/90) Republička izborna komisija, na sjednici 8, svibnja 1990. godine donijela je
Propis NN 23/1990 • Ovim pravilnikom uređuje se način rukovanja i čuvanja izbornog materijala. Pod izbornim materijalom u smislu ovoga pravilnika smatraju se :
Propis NN 23/1990 • - birački spiskovi, zajedno s potvrdama iz člana 51. stav 3. Zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine", br. 7/90),
Propis NN 23/1990 • - rješenja o imenovanju biračkih odbora (obrazac OU-4, "Narodne novine", br. 9/90),
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 73/07, Broj 30/08, Broj 5/04, Broj 142/98, Broj 138/09, Broj 5/91


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled