PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-11-102-1698 NN 102/2001

• Sljedeća tablica prikazuje odnos kumulativnog tržišnog udjela banaka sudionika koncentracije i ostalih poslovnih banaka koje posluju na području Republike Hrvatske za 1999.

Stranica NN 102/2001

• Očigledno je da bi banke-sudionici koncentracije po provedenoj koncentraciji imale približno 40% tržišnog udjela na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske, prema podacima za 1999. Ostale 44 banke koje su tijekom 1999. poslovale na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske zajedno bi imale manje od 60% tržišnog udjela, mjerenog prema ukupno primljenim depozitima i ukupno izdanim kreditima, te 60,15% tržišnog udjela prema ukupnoj aktivi.

Stranica NN 102/2001

• Najveći tržišni konkurent Grupa PBZ (koja uključuje Međimursku banku d.d., Laguna banku d.d. i Riadria banku d.d.) tijekom 1999., prema ukupno izdanim kreditima imao je tržišni udjel od 16,47%, prema ukupnoj aktivi 19,33%, a prema ukupno primljenim depozitima 18,79%. Očigledno je da bi nakon koncentracije ZABA-e i UniCredita, koja bi uključivala i Splitsku banku, tržišni udio Grupe UniCredito bio dva puta veći od tržišnog udjela Grupe PBZ.

Stranica NN 102/2001

• Riječka banka d.d., prema ukupno izdanim kreditima tijekom 1999., ima tržišni udio od 4,54%, prema primljenim depozitima 7,58%, a prema ukupnoj aktivi 6,56%. Udjel Dubrovačke banke d.d. kreće se od 3,10% (krediti), preko 3,29% (depoziti) do 3,92% (aktiva). Slijedi udio Raiffeisen Bank Austria d.d. – 3,93% prema kreditima, 2,60% prema depozitima, te 3,15% prema aktivi. Sve druge banke i bankarske grupe koje su tijekom 1999. poslovale na području Republike Hrvatske imale su tržišne udjele manje od 5%.

Internet NN 102/2001
• Sljedeća tablica daje prikaz tržišnih udjela banaka-sudionika koncentracije (direktnih i indirektnih) prema odabranim kriterijima za 2000. Napominjemo da su korišteni privremeni podaci HNB-a.
Propis NN 102/2001
• Izvor: Sektor nadzora i kontrole HNB, revidirani podaci za 1999.;
Propis NN 102/2001 • Sljedeća tablica prikazuje odnos kumulativnog tržišnog udjela banaka-sudionika koncentracije i ostalih poslovnih banaka koje posluju na području Republike Hrvatske za 2000.
Propis NN 102/2001 • Tijekom 2000. na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske poslovale su 44 banke. Kumulativni tržišni udjel banaka-sudionika koncentracije kreće se od 36,76% udjela prema izdanim kreditima, preko 39,39% udjela u ukupnoj aktivi do 43,30% udjela prema primljenim depozitima. Po ostvarenoj koncentraciji 39 poslovnih banaka koje posluju na području Republike Hrvatske, a nisu obuhvaćene predmetnom koncentracijom imale bi tržišni udio od približno 60% (ovisno o promatranom kriteriju; prema privremenim podacima HNB-a za 2000.).
Propis NN 102/2001 • Grupa PBZ tijekom 2000. imala je tržišne udjele u visini od 19,76% prema kreditima, 20,82% prema ukupnoj aktivi, te 20,58% prema depozitima. Prema depozitima Riječka banka d.d. je imala udio od 7,90%, prema kreditima 4,79%, a prema aktivi 7,04%. Udio Raiffeisen Bank Austria d.d. kreće se od 4,30% prema depozitima, preko 4,54% prema ukupnoj aktivi, do 5,16% prema kreditima. Hypo Grupa (Hypo Alpe Adria i Slavonska banka d.d.) imale su tržišni udio od 8,66% prema kreditima, 5,65% prema aktivi, te 3,05% prema depozitima. Ostale banke i bankarske grupe imale su udjele manje od 5%.
Propis NN 102/2001 • 7.2. U svezi s tržišnim udjelom sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske izuzetno je bitna mreža poslovnica i podružnica, pa se u nastavku daje prikaz istih.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 102/2001 • ZABA-ina mreža distribucije postoji u okviru pet regija kako slijedi:
Propis NN 102/2001 • 2. u regiji Slavonija - poslovanje se odvija u 9 poslovnica;
Propis NN 102/2001 • 3. u regiji središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj - poslovanje se odvija u Zagorju u 12 poslovnica, a za Bilogoru, Podravinu i Prigorje u 4 poslovnice;
Propis NN 102/2001 • 4. u regiji Istra i Primorje poslovanje se odvija u 10 poslovnica, i
Propis NN 102/2001 • Splitska banka ima jedanaest (11) podružnica u sljedećim gradovima: Biograd, Makarska, Imotski, Metković, Korčula, Omiš, Sinj, Zadar, Zagreb, Drniš i Knin i mrežu od 71 poslovnice uglavnom smještene u Dalmaciji.
Propis NN 102/2001 • 7.2.3. VABA – djeluje putem 16 poslovnih jedinica (u Varaždinu, Vidovcu, Ludbregu, Čakovcu, Ivancu, Lepoglavi, Dubravi, Novom Marofu, Varaždinskim Toplicama, te Zagrebu).
Propis NN 102/2001 • 6.2.4. CR Trieste Banca i Dresdner Bank Croatia prisutne su samo s jednom podružnicom u Hrvatskoj. Iste se nalaze u Zagrebu.
Propis NN 102/2001 • Uvidom u mrežu podružnica i poslovnica banaka-sudionika koncentracije (direktnih i indirektnih) razvidno je da bi predmetna koncentracija rezultirala potpunom pokrivenošću Republike Hrvat ske. Usporedbom mreže »distribucije« banaka-sudionika koncentracije s mrežama konkurenata, Agencija je utvrdila da nijedna druga banka, odnosno bankarska Grupa nema tako razvijenu mrežu distribucije. Navedeno je posebno bitno s aspekta reforme mirovinskog osiguranja u koju ZABA ulazi s osiguravajućim društvom Allianz Zagreb.
Propis NN 102/2001 • ZABA je jedini dioničar odnosno imatelj 100% udjela u temeljnom kapitalu Prve stambene štedionice d.d., Zagreb, a VABA je većinski imatelj udjela u temeljnom kapitalu Hrvatske stambene štedionice d.d., Varaždin. Na tržištu poslovanja stambenih štedionica djeluju samo 4 stambene štedionice (pored dvije navedene još i Raiffeisen stambena štedionica d.d., Zagreb, te Wüstenrot stambena štedionica d.d., Zagreb).
Propis NN 102/2001 • Dana 1. siječnja 1998. godine stupio je na snagu Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (»Narodne novine« br. 109/97) te je tako u RH stvorena pravna osnova za osnivanje stambenih štedionica.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 21/06, Broj 123/00, Broj 2/09, Broj 15/01, Broj 120/05, Broj 120/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled