PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-07-67-1118 NN 67/2001

• Stanje tih deviznih depozita, uvećano za pripadajuće kamate za 1991. godinu, prema valutnoj strukturi u kojoj je izvršeno deponiranje, pretvoreno je u javni dug Republike Hrvatske, koji se iskazuje u njemačkim markama (dalje: DEM) prema međuvalutarnim odnosima na dan 31. prosinca 1991., s tim da se potraživanja banaka s osnove deponirane devizne štednje građana prenose na Republiku Hrvatsku, a javni dug postaje potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske, koji se iskazuje u DEM.

Stranica NN 67/2001

• Ta potraživanja Republika Hrvatska iskazuje kao svoju obvezu prema bankama u Republici Hrvatskoj i osigurava u državnom proračunu sredstva za isplatu svojih obveza prema bankama u Republici Hrvatskoj i to u 20 polugodišnjih obroka – od kojih je prvi dospio 30. lipnja 1995. godine – uz kamate u visini od 5% godišnje. U nastavku se uređuje obračun kamata temeljem ovog Zakona.

Stranica NN 67/2001

• »Devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana te stanje na deviznim računima građana na dan 27. travnja 1991. godine uvećani za pripadajuće kamate za 1991. godinu, a preneseni ugovorima sukladno članku 3. stavku 2. ovoga Zakona pretvaraju se u oročeni depozit koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine.

Stranica NN 67/2001

• Ako je ukupno stanje na računu u svim valutama manje od 100 DEM bez pripisane kamate za 1991. godinu, devizna štednja i stanje na deviznim računima građana ne pretvaraju se u oročeni depozit prema stavku 1. ovoga članka, a građaninu će se na njegov zahtjev isplatiti protuvrijednost u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate.

Internet NN 67/2001
• Kamata na depozite iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5% obračunava se dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine počev od 1. siječnja 1992. godine.
Propis NN 67/2001
• Kamata iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje se u domaćoj valuti ili devizi po izboru građanina. Ako se kamata isplaćuje u domaćoj valuti prva isplata dospijeva 1. srpnja 1992. godine, a ako se kamata isplaćuje u devizi prva isplata dospijeva 1. srpnja 1995. godine.
Propis NN 67/2001 • Ako je kamata na depozit iz stavka 3. ovoga članka ugovorena po stopi višoj od 5%, razliku od ugovorene kamatne stope, dužna je osigurati banka u skladu s ugovorom.
Propis NN 67/2001 • Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka kamatu obračunatu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 1993. godine, a dospijeva za isplatu 1. srpnja 1993. godine, banka može isplatiti i u devizama odobrenjem na devizni račun vlasnika štednog uloga.«
Propis NN 67/2001 • 6. Zakon dalje uređuje slučajeve u kojima građani u zamjenu za devizni depozit iz članka 7. Zakona uzimaju obveznice što ih izdaje Republika Hrvatska, oblik tih obveznica, njihovu amortizaciju, kamatnu stopu na njih, promet obveznicama, što se njima može kupovati, odnosno kako ih otkupljuje država. Odredba članka 12. Zakona propisuje da banka umanjuje svoje obveze prema građaninu te svoja potraživanja prema Republici Hrvatskoj za iznos deviznih depozita ustupljenih Republici Hrvatskoj koji su građani zamijenili za obveznice. Zatim je Zakonom uređen položaj deviznih depozita kod banaka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, koje su građani Republike Hrvatske prenijeli do 6. srpnja 1992. godine na banke u Republici Hrvatskoj, te slučajevi u kojima Republika Hrvatska otkupljuje od građana obveznice po nominalnoj vrijednosti, obavljanje stručnih, tehničkih i administrativnih poslova u vezi s provedbom Zakona i stupanje Zakona na snagu.
Propis NN 67/2001 • 7. Temeljem osporenog Zakona Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu sredstva za isplatu opisanog javnog duga, za koji – prema članku 8. Zakona – jamči Republika Hrvatska.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 67/2001 • 8. Podnositelji prijedloga za pokretanje postupka osporavaju ustavnost Zakona u cijelosti, odnosno njegova članka 7., koji je citiran. Ustavne odredbe na kojima se prijedlozi temelje su:
Propis NN 67/2001 • – odredba članka 3. u kojemu je jednakost navedena među najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske i odredba članka 14. Ustava o jednakosti svih pred zakonom; u vezi s tim ustavnim odredbama podnositelji tvrde da je zakon povrijedio načela o jednakosti građana jer je ustanovio dvije kategorije deviznih štediša, one koji su to bili na dan 27. travnja i one koji su deviznim štedišama postali nakon toga;
Propis NN 67/2001 • – odredba članka 90. stavka 2. Ustava (riječ je o Ustavu iz »Narodnih novina«, broj 56/90) prema kojoj samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. U važećem Ustavu (»Narodne novine«, broj 41/2001) to odgovara odredbama članka 89. stavaka 4. i 5. prema kojima: »Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.« i »Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.«;
Propis NN 67/2001 • – odredba članka 48. stavka 1. Ustava prema kojoj se jamči pravo vlasništva. Podnositelji osporavaju Zakon tvrdeći da su im suspendirana vlasnička prava odnosno pravo raspolaganja deponiranim sredstvima;
Propis NN 67/2001 • – odredbe članaka 5. i 20. Ustava prema kojima: »U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.« i »Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.«
Propis NN 67/2001 • Pored navedenih razloga, kojima je zajedničko to da su ih iznijeli štediše, u jednom prijedlogu, osim što se podržavaju prigovori na Zakon iznijeti od štediša, iznijeti su i prigovori Privredne banke Zagreb d.d. Ovim prijedlogom tvrdi se kako je Zakon omogućio pojedinim bankama priznavanje većeg javnog duga od deviznih depozita, čime su druge banke dovedene u neravnopravan položaj.
Propis NN 67/2001 • 9. Tijekom postupka donijeto je rješenje kojim je bio pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti Zakona, objavljeno u »Narodnim novinama«, broj 25/94, koje je bilo dostavljeno (tadašnjem) Saboru Republike Hrvatske radi odgovora na pitanja u vezi s kojima je dovedena u sumnju usuglašenost Zakona s Ustavom. Sabor na rješenje nije odgovorio.
Propis NN 67/2001 • 10. U daljnjem postupku Sud je zatražio mišljenje Vlade Republike Hrvatske i odgovarajuće podatke od Hrvatske narodne banke. U tom se mišljenju, pored ostalog, navodi da »spomenuti Zakon nije zaledio isplatu dostupnih štednih uloga, već je regulirao povrat imovine štediša koja je postala nedostupna uslijed nastupa događaja koji se klasično može definirati kao žviša silaž. A uzrok tog događaja bio je faktični iako nikad proglašeni bankrot Narodne banke Jugoslavije, kao i činjenica raspada bivše SFRJ. Naime, dugogodišnja zakonska obveza za sve banke u bivšoj Jugoslaviji bila je da iznose devizne štednje građana moraju deponirati kod Narodne banke Jugoslavije, koja je bila jamac isplate deviznih uloga građana. U trenutku raspada bivše Jugoslavije te ratne agresije na Republiku Hrvatsku, banke u Republici Hrvatskoj su bez ikakve vlastite odgovornosti dovedene u situaciju da ne mogu ostvariti svoja potraživanja od Narodne banke Jugoslavije na osnovi deponiranih deviznih depozita građana (koja su predmetnim Zakonom utvrđena u iznosu većem od DEM 5.000.000.000,00) te posljedično tome u nemogućnosti izvršenja svojih obveza prema štedišama. U toj situaciji predmetnim su Zakonom potraživanja banaka prema Narodnoj banci Jugoslavije preuzeta u javni dug Republike Hrvatske, te je reguliran način isplate tih potraživanja sukladno čemu je i osigurana isplata devizne štednje građana.«
Propis NN 67/2001 • 11. Prema podacima Hrvatske narodne banke stanje blokiranih deviznih depozita stanovništva kod banaka u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 1991. godine bilo je 2.335,0 milijuna US$, a stanje blokiranih deviznih depozita stanovništva kod glavnih filijala banaka koje su imale sjedište izvan Republike Hrvatske (Glavne filijale Ljubljanske banke i filijala Jugobanke) bilo je 838,5 milijuna US$.
Propis NN 67/2001 • 12. Kao što je navedeno podnositelji prijedloga pozvali su se na odredbe članaka 3., 5., 14., 20., 48. stavka 1. i 90. Ustava, i to Ustava od 22. prosinca 1990. (»Narodne novine«, broj 56/90); kako te odredbe glase danas, odnosno kako su glasile u vrijeme podnošenja prijedloga, već je navedeno.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 10/05, Broj 1/07, Broj 29/99, Broj 77/07, Broj 37/08, Broj 148/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled