PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 60/1999 • U stupcu "g" iskazuju se količine trošene za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice. To su proizvodi koji su se dalje prerađivali ili obrađivali i tim postupcima pretvorili u novi proizvod iz Nomenklature i iskazali se još jednom u potpunosti u tom novom proizvodu u izvještajima te izvještajne jedinice.
NN 60/1999 • U stupcu "h" iskazuju se količine zaliha, stanje 31. prosinca izvještajne godine prema izvršenoj inventuri. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom. Nedovršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade, definiran Nomenklaturom, ne smije se iskazati kao ni zalihe proizvoda ili dijela proizvoda namijenjene trošenju za daljnju proizvodnju u izvještajnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih proizvoda izvještajne jedinice namijenjene tržištu.
NN 60/1999 • Prodaja (realizacija) industrijskih proizvoda iskazuje se u stupcima "i" i "j". U stupcu "i" treba iskazati količine prodaje u naturalnim mjernim jedinicama, i to u svim mjernim jedinicama definiranim Nomenklaturom. U stupcu "j" treba iskazati prodaju u vrijednosnom izrazu, i to samo kod prve mjerne jedinice u tisućama kuna, odnosno kako se traži u izvještaju IND-21. U ovim stupcima iskazat će se sve količine (u stupcu "i") i sve vrijednosti (u stupcu "j") isporučene drugim poslovnim subjektima ili prodane u prodavaonicama vlastite prodaje, tj. količine za koje je izdana faktura. U stupac "j" upisuje se vrijednost proizvoda na temelju prodajnih cijena iz faktura za količine iskazane u stupcu "i" s tim što te cijene obvezatno moraju sadržavati troškove pakiranja, čak i ako se oni naplaćuju odvojeno. U cijene (vrijednost) proizvoda ne smiju biti uključene sljedeće stavke: naplaćeni porez na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi prijevoza osim do prvog željezničkog kolodvora odnosno otpremnog terminala, ako troškovi otpreme nisu odvojeno naplaćeni, i popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijena proizvođača - franko utovarna stanica.
NN 60/1999 • Pod prodanim količinama proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode ili proizvode dane u zakup (npr. računalnu opremu, telefonske instalacije, strojeve za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu ili hale za vlastite potrebe odnosno proizvode za vlastitu investicijsku izgradnju, davanja djelatnicima u naturi i proizvode koji služe repropotrošnji u izvještajnoj jedinici, ali ne za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu, odnosno izravno se ugrađuje u građevinske objekte i sl.). Vrijednost svih navedenih proizvoda treba obračunati po bazičnim cijenama.
NN 60/1999 • Iz navedenog proizlazi da se u tabeli 1. iskazuju podaci o ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji, zalihama i prodaji industrijskih proizvoda. Time su obuhvaćeni za konkretan proizvod: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, potrošnja u izvješt
NN 60/1999 • Poslovni subjekti koji grade brodove dužni su ispuniti izvještaj IND-21/35.11. Navedeni izvještaj odnosi se na tabelu 1. ovog istraživanja, a upute su dane na tom izvještaju.
NN 60/1999 • Prilikom ispunjavanja ovog izvještaja treba voditi računa da postoje dvije vrste uslužne proizvodnje. Prva je vrsta uslužne proizvodnje kad poslovni subjekt na temelju ugovora od sirovina kojima je vlasnik naručitelj, izrađuje određeni proizvod definiran Nomenklaturom; te usluge zvat ćemo uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda. Uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda treba iskazati kod proizvođača kao i redovnu samo što u stupac "c" treba upisati šifru "1", a za prodaju u vrijednosnom iznosu u stupcu "j" treba iskazati samo vrijednost učinjene usluge. Naručitelj proizvodnje nije predmet promatranja ovog istraživanja. Bilo u kojem slučaju prerade na temelju ugovora naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj tvrtki. Općim industrijskim uslugama zvat ćemo doradu industrijskih proizvoda (bojenje, finiširanje, tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i sl.), popravke, održavanje i instaliranje strojeva i opreme te montažu građevinskih konstrukcija samo ako ju je i proizvela izvještajna jedinica. Opće industrijske usluge neće se iskazivati ukoliko se radi o dovršavanju vlastitih proizvoda, osim dorade u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-a) koji treba iskazati kao što se iskazuje i vlastita proizvodnja, a doradu na temelju ugovora treba iskazati kao uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda. Ostale dorade na temelju ugovora, popravke, održavanje i montažu treba iskazati prema Nomenklaturi u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a u vrijednosnom izrazu samo vrijednost izvršene usluge. Ne iskazuju se tekući popravci i održavanje koje poslovni subjekt vrši na svojim strojevima i opremi.
NN 60/1999 • U stupcu "e" iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) poslovnog subjekta iskazujući maksimalno moguću proizvodnju svakog proizvoda koji je statistička jedinica proizvodila u tijeku promatrane godine. Kapacitet se iskazuje samo za prvu mjernu jedinicu. U ovom stupcu ne smije se iskazati kapaciteti proizvoda ni za prvu jedinicu mjere ukoliko je ona u satima ili tisućama efektivnih sati. Objašnjenje ovog stupca nije dano redoslijedom iz izvještaja jer predstavlja zasebnu cjelinu, a pojam "proizvod" definiran je opisima drugih stupaca.
NN 60/1999 • Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) nekog proizvoda iz Nomenklature predstavlja maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja i punom zaposlenju (pokrivenošću svih radnih mjesta adekvatnim djelatnicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima i normalnim intenzitetom rada, i to u okviru mogućeg vremena u tijeku godine definiranog maksimalnim prinosom poslovnog subjekta, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda.
NN 60/1999 • Moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u godini određeno je u okviru mogućeg broja smjena i mogućeg broja dana rada kapaciteta u tijeku promatrane godine. Mogući broj smjena i dana rada kapaciteta određen je projektom za dani kapacitet, a iz projekta treba uzeti te podatke kad se kapacitet koristi tako da ostvari maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ukoliko po projektu nije poznat mogući broj smjena i dana rada ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena (dana) rada, treba uzeti kao mogući broj smjena (dana) rada broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad kapaciteta u dužem razdoblju za taj kapacitet u Republici Hrvatskoj (ako taj podatak poslovni subjekt ne dozna preko svog udruženja u Gospodarskoj komori RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 60/1999 • U moguće vrijeme rada ne obuhvaća se vrijeme u kojem je kapacitet stajao, u tijeku promatrane godine, zbog državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja, i to samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta. Priznaju se prekidi rada zbog dnevnih stanki za odmor i pripremno i završno radno vrijeme, samo ako je projektom predviđeno. Mogućim vremenom rada kapaciteta ne smatra se ni vrijeme u kojem kapacitet nije radio u godini zbog toga što još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe.
NN 60/1999 • Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. prehrambena industrija) ili izrađuju proizvode (npr. prehrambena industrija ili proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i sl.) čiji je obujam prerade, odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond vremena i time i moguća proizvodnja ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje.
NN 60/1999 • Da bi se dobio kapacitet nekog proizvoda, osim maksimalno mogućeg vremena treba odrediti maksimalno moguće učinke odnosno maksimalnu količinu proizvoda za vremensku jedinicu. Smatramo da je za vremensku jedinicu najpraktičnije uzeti sat vremena. Kod određivanja maksimalno mogućeg učinka naročito treba paziti na sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa.
NN 60/1999 • Budući da su objašnjeni elementi, dajemo formulu za izračunavanje maksimalno moguće proizvodnje proizvoda (kapaciteta):
NN 60/1999 • Osim o navedenom treba voditi računa i o sljedećim uvjetima i okolnostima prilikom određivanja kapaciteta za pojedine industrijske proizvode.
NN 60/1999 • Za kapacitete koji mogu proizvoditi više vrsta proizvoda definiranih Nomenklaturom, maksimalnu moguću proizvodnju treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvoda u promatranoj godini. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja takvih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već na temelju više proizvoda, tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet u promatranom razdoblju pa ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu, odnosno mora se stalno imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda koji se proizvode s danim kapacitetom da ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog istraživanja kapaciteta.
NN 60/1999 • Isto tako, kapacitet ovisi o kvaliteti materijala i vrsti materijala koji se upotrebljava za proizvodnju, npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine. Za svaku od navedenih pređa u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje platna iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kad se koristi samo jedna vrsta pređe, npr. samo vunena pređa iste numeracije, ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu pređu (često se prekida) nego za kvalitetnu pređu (radi primjera, koja ne puca). Ovaj problem ne javlja se samo u proizvodnji alata, već i u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji.
NN 60/1999 • Po pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bilo da proces predstavlja linija, pogon ili tvornica. U poslovnim subjektima koji, prema Nomeklaturi proizvoda, imaju proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja, zatim celuloze i papira ili proizvodnja čelika i valjanih proizvoda), kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od navedenih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika pogona furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje na temelju čimbenika u pogonu za proizvodnju šperploča, tj. nezavisno od veličine kapaciteta furnira koji je poluproizvod u poslovnom subjektu i služi za proizvodnju šperploča. I furnir i šperploče posebni su proizvod u propisanoj nomenklaturi, pa se zato za svaki od njih posebno određuje kapacitet.
NN 60/1999 • U slučajevima postojanja uskih grla u nekoj od faza procesa proizvodnje proizvoda, maksimalno moguću proizvodnju toga proizvoda treba odrediti na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije u pogledu veličine operacije i u pogledu teškoće izvršenja i koji po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta.
NN 60/1999 • Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) namijenjene da se u određenom trenutku uključe u proces proizvodnje, u slučaju kada ispadne iz procesa proizvodnje neki važan dio kapaciteta ili kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta, ne uzimaju se u obzir prilikom izračunavanja maksimalno moguće proizvodnje.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 70/05, Broj 59/09,
Broj 68/07, Broj 131/04,
Broj 55/08, Broj 12/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE