PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 70/2000 • U tom smislu konkretan slučaj sadrži sve elemente povrede načela jednakosti, jer je, naime, zbog uskrate prava na korištenje pravnog lijeka, došlo do situacije da propisani postupak pred nadležnim tijelom, u kojem bi podnositeljica mogla sudjelovati, nije niti vođen, a što je u konačnici, osporavanom odlukom Vrhovnog suda, dovelo do prekluzije njezinih prije svega procesnih prava.
NN 70/2000 • 6. Iz opisanih povreda prava podnositeljice ustavne tužbe nužno slijedi zaključak o postojanju povrede njezinog prava na rad. Naime, slijedom osporavane odluke podnositeljici je radni odnos prestao, te je izgubila mogućnost u zakonom propisanom postupku tražiti zaštitu svojih prava iz radnog odnosa – onih koja su na zakonu utemeljena.
NN 70/2000 • 7. Zbog izloženih razloga, na temelju odredaba članaka 69. i 72., a uz poziv na odredbe članka 73. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), donesena je odluka kao u izreci.
NN 70/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu: sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi P. D. iz B., na sjednici Vijeća održanoj dana 5. srpnja 2000., donio je
NN 70/2000 • II. Ustavna prava istaknuta u ustavnoj tužbi nisu povrijeđena.
NN 70/2000 • 1. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-3486/1997-5 od 18. ožujka 1999. godine.
NN 70/2000 • 2. Osporavanom presudom odbijena je tužba podnositelja ustavne tužbe protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, broj: 511-01-42-UP/I-3/765/1-97 od 17. ožujka 1997., kojim je odbijen njegov zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, jer ne ispunjava uvjet iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91, 28/92 i 113/93 – u daljnjem tekstu: Zakon). Naime, podnositelj ustavne tužbe do podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo nije imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske.
NN 70/2000 • 3. Podnositelj smatra da su mu osporavanom presudom povrijeđena ustavna prava iz članaka 14. i 32. Ustava Republike Hrvatske.
NN 70/2000 • Povredu načela jednakosti pred zakonom iz članka 14. Ustava podnositelj vidi u činjenici da kao pripadnik srpskog naroda u Hrvatskoj, s prebivalištem od 1968. godine u Hrvatskoj – a kojega se tretira kao stranca od trenutka donošenja Zakona – nije ravnopravan pred zakonom s osobama koje su pripadnici hrvatskog naroda, a koji su također bili stranci u trenutku donošenja Zakona. Nejednakost u odnosu na pripadnike hrvatskog naroda podnositelj obrazlaže činjenicom da za primitak u hrvatsko državljanstvo mora ispuniti sve kumulativno propisane pretpostavke iz članka 8. Zakona (punoljetnost, poslovna sposobnost, otpust iz stranog državljanstva, prijavljen boravak na teritoriju Republike Hrvatske neprekidno pet godina prije podnošenja zahtjeva, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, dokazivanje da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu), a da se pripadnik hrvatskog naroda, nasuprot tome, smatra hrvatskim državljaninom ako je do stupanja na snagu Zakona imao prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, te ako je dao pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom, sve u skladu sa člankom 30. stavkom 2. Zakona.
NN 70/2000 • Povredu načela slobode kretanja iz članka 32. stavka 2. Ustava podnositelj vidi u činjenici što je, kao osoba s prijavljenim prebivalištem, u Hrvatskoj bio zaposlen od 1968. godine, što je tu zasnovao obitelj, što je suvlasnik kuće u B. zajedno sa svojom suprugom i što kao građanin Republike ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij države i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada vratiti se u domovinu. Podnositelj ne poriče da je za vrijeme rata napustio Republiku Hrvatsku na »neko vrijeme, jer mu se osobno prijetilo, pucalo po kući«, kao i to da mu je prebivalište u Hrvatskoj bilo »otkazano«, no navodi da mu je prebivalište odjavila njegova supruga, a ne on osobno, što da je protivno odredbama članka 6. Zakona o prebivalištu i boravištu građana (»Narodne novine«, br. 53/91, 26/93 i 11/2000), prema kojima je to kao poslovno sposobna osoba mogao samo on učiniti. Konačno, podnositelj ističe da su mu i supruga i oba djeteta hrvatski državljani.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 70/2000 • Predlaže usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporavanu presudu, kao i rješenje Ministarstva unutarnjih poslova koje joj je prethodilo, te predmet vratiti na ponovni postupak.
NN 70/2000 • 4. Ustavna tužba sadrži formalne sastojke propisane člankom 61. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 – u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), kao i pretpostavke propisane člankom 59. stavcima 2. i 3. i člankom 60. Ustavnog zakona.
NN 70/2000 • 5. Prema ustavnom određenju nadležnosti Ustavnog suda (članak 125. alineja 3. Ustava), kao i prema odredbi stavka 1. članka 59. Ustavnog zakona, ustavna tužba je institut ustanovljen radi zaštite ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina, a može se podnijeti ako podnositelj smatra da je pojedinačnim aktom (i postupkom koji mu je prethodio) povrijeđeno neko od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (ustavno pravo).
NN 70/2000 • Sukladno navedenom, Ustavni sud, odlučujući o ustavnoj tužbi, prvo ispituje jesu li prava istaknuta u ustavnoj tužbi ustavna prava u smislu članka 59. stavka 1. Ustavnog zakona. Ako utvrdi da se radi o ustavnim pravima, Ustavni sud nastavlja postupak radi utvrđenja jesu li povrede, na koje upućuje podnositelj, takve prirode da mogu biti predmetom ustavnosudskog postupka.
NN 70/2000 • 6. Ustavnom tužbom tužitelj od Ustavnog suda traži donošenje odluke kojom bi se ocijenilo i utvrdilo da su osporavanom presudom povrijeđena ustavna jamstva jednakosti pred zakonom iz članka 14. stavka 2. i jamstva slobode kretanja iz članka 32. Ustava, označavajući ih kao svoja ustavna prava.
NN 70/2000 • U predmetnoj ustavnoj tužbi istaknuta prava i slobode nisu povrijeđeni.
NN 70/2000 • 7. Konkretno, tužitelj u ustavnoj tužbi ističe povredu načela iz članka 14. stavka 2. Ustava, označujući ga kao povredu ustavnog prava. Kao razlog navodi svoju prosudbu da kao pripadnik srpskog naroda u Hrvatskoj nije ravnopravan pred zakonom s osobama koje su pripadnici hrvatskog naroda, a koji su također bili stranci u trenutku donošenja Zakona o hrvatskom državljanstvu, što da je rezultiralo nepravilnošću i nezakonitošću osporavane presude, čime da je povrijeđen članak 14. Ustava kao njegovo ustavno pravo.
NN 70/2000 • Opće načelo o jednakosti, zajamčeno člankom 14. Ustava, jamči svakome sva prava i slobode bez ikakve diskriminacije po bilo kojoj osnovi, dakle, pruža jamstvo svima da su pred zakonom jednaki i da su svi ovlašteni, bez diskriminacije, na jednaku pravnu zaštitu.
NN 70/2000 • Ustavno jamstvo jednakosti iz članka 14. Ustava bilo bi povrijeđeno kad bi se utvrdilo da stranke u postupku, koji je prethodio osporavanoj presudi, nisu imale ravnopravan položaj, odnosno kad bi se utvrdilo da je osporavani pojedinačni akt, prosuđujući ga kroz zaštitu ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina, utemeljen na neprihvatljivom pravnom stajalištu ili je tako pogrešan i bez razboritog pravnog obrazloženja da ga je moguće ocijeniti samovoljnim odnosno arbitrarnim (primjerice, da je sud, bez ikakvih valjanih razloga, odstupio od ustaljene prakse ili nije uzeo u obzir propis koji je očigledno mjerodavan ili je mjerodavan propis na grubi način pogrešno shvaćen).
NN 70/2000 • Budući da se odredba članka 8. Zakona primjenjuje jednako na sve strance koji pokrenu postupak primitka u hrvatsko državljanstvo prirođenjem pod redovitim uvjetima, tom se odredbom zakona nijedna osoba, koja dođe u pravnu situaciju da na nju bude primijenjena navedena odredba, ne stavlja u nejednak pravni položaj u odnosu prema svima onima na koje se ta odredba odnosi. Podnositelj u ustavnoj tužbi nije naveo u čemu bi, u konkretnom slučaju njegova primitka u hrvatsko državljanstvo, bilo povrijeđeno načelo jednakosti iz članka 14. stavak 2. Ustava shvaćeno u prethodno navedenom smislu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 7/97, Broj 77/01,
Broj 94/02, Broj 88/09,
Broj 121/02, Broj 46/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE