PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 136/2006 • 1.5. Različite »kategorije učinka« GMO-a na zdravlje ljudi ili na biološku raznolikost navedene su u članku 10. Pravilnika. U interesu zajedničkog tumačenja, definicije sljedećih izraza navedenih u Pravilniku prikazane su ovako:
NN 136/2006 • – »izravni učinci« – odnosi se na primarne učinke na zdravlje ljudi i na biološku raznolikost prouzročene samim GMO-om a koje ne nastaju kauzalnim slijedom događaja (naprimjer, izravan učinak Bt toksina na ciljne organizme, ili patogeni učinak GM mikroorganizma na zdravlje ljudi),
NN 136/2006 • – »neizravni učinci« – odnosi se na učinke na zdravlje ljudi i na biološku raznolikost prouzročene kauzalnim slijedom događaja, putem mehanizama poput međudjelovanja s drugim organizmima, prijenosa genetskog materijala, ili promjena u uporabi ili upravljanju. Uočavanje neizravnih učinaka vjerojatno će biti naknadno (naprimjer, kada smanjenje ciljne populacije kukaca utječe na populaciju drugih kukaca, ili kada će razvoj višestruke otpornosti ili sistemskih učinaka zahtijevati procjenu dugoročnog međudjelovanja; međutim, neki neizravni učinci, poput smanjenja korištenja pesticida, mogu biti trenutni),
NN 136/2006 • – »trenutni učinci« – odnosi se na učinke na zdravlje ljudi i na biološku raznolikost uočene u razdoblju uvođenja GMO-a. Trenutni učinci mogu biti izravni ili neizravni (na primjer, ugibanje kukaca koji se hrane GM biljkama otpornima na nametnike, ili izazivanje alergija kod osjetljivih ljudi izlaganjem određenom GMO-u),
NN 136/2006 • – »odgođeni učinci« – odnosi se na učinke na zdravlje ljudi i na biološku raznolikost, koji ne moraju biti uočeni za vrijeme uvođenja GMO-a, već kao izravni ili neizravni učinci postanu vidljivi u kasnijoj fazi ili nakon završetka uvođenja (na primjer, uspostava invazivnog ponašanja GMO-a nekoliko generacija nakon namjernog uvođenja, što je vrlo važno ako je životni vijek GMO-a dulji, poput genetski modificiranih vrsta drveća; ili hibridi bliskih srodnika GM usjeva koji postaju invazivni u prirodnim ekosustavima). Odgođene učinke može biti teže odrediti, posebice ako postaju vidljivi tek dugoročno. Odgovarajuće mjere, kao što je praćenje (vidi dolje), mogu pomoći pri uočavanju tih učinaka.
NN 136/2006 • U skladu s načelom predostrožnosti, Procjena rizika se treba temeljiti na sljedećim općim načelima:
NN 136/2006 • 2.1. Uočene značajke dotičnog GMO-a i njegove upotrebe koje mogu prouzročiti štetne učinke trebaju se usporediti sa značajkama najsličnijeg roditeljskog organizma i njegovom upotrebom u odgovarajućim uvjetima.
NN 136/2006 • Prije nego što je moguće odrediti bilo kakve štetne značajke GMO-a, potrebno je utvrditi polazište primateljskog okoliša, uključujući organizme i njihovo međudjelovanje u njemu, kao i njihove poznate varijacije. Polazište služi kao točka za usporedbu s kojom se mogu usporediti sve buduće promjene. Na primjer, u većini slučajeva, komparativna analiza treba uključivati roditeljske organizme. U slučaju biljaka koje se razmnožavaju spolnim putem, točke za usporedbu bi uključivale odgovarajuće izogene linije. Ako se usjevi razvijaju pomoću povratnog križanja, u takvim je slučajevima važno da se u pokusu sadržajne jednakovrijednosti koristi najprikladniji kontrolni materijal te da se ono ne oslanja samo na usporedbe s izvornim roditeljskim materijalom.
NN 136/2006 • Ako postojeći podaci nisu dovoljni, mora se odrediti polazište prema drugim točkama kako bi se omogućila usporedba. Polazište će u znatnoj mjeri ovisiti o okolišu primatelju, uključujući biotičke i abiotičke čimbenike (na primjer, prirodno očuvana staništa, poljoprivredna zemljišta ili zagađeno tlo) ili kombinaciju različitih okoliša.
NN 136/2006 • 2.2. Procjena rizika se treba provoditi znanstveno ispravno i transparentno, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 136/2006 • Procjena mogućih štetnih učinaka treba se temeljiti na znanstvenim i tehničkim podacima te na zajedničkoj metodologiji za određivanje, prikupljanje i tumačenje relevantnih podataka. Podaci, mjerenja i ispitivanja trebaju biti jasno opisani. Uz to, korištenje znanstveno ispravnih postupaka modeliranja može dati korisne dodatne podatke za Procjenu rizika.
NN 136/2006 • Procjena rizika mora u obzir uzeti nesigurnost na različitim razinama. Znanstvena nesigurnost obično proizlazi iz pet značajki znanstvene metode: odabrane varijable, obavljenog mjerenja, prikupljenih uzoraka, korištenih modela i kauzalnih odnosa. Znanstvena nesigurnost može također nastati iz proturječnosti postojećih podataka ili manjka nekih bitnih podataka. Nesigurnost može utjecati na kvalitativne ili kvantitativne elemente analize. Razina znanja ili podataka za polazište odražava se razinom nesigurnosti, koju podnositelj prijave za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš mora navesti (procjena nesigurnosti, uključujući nedostatak podataka, nedostatno poznavanje materije, standardnu devijaciju, složenost, itd.) u usporedbi sa znanstvenim nesigurnostima u trenutnoj praksi.
NN 136/2006 • Zbog manjka podataka Procjena rizika ne mora uvijek dati definitivne odgovore na sva pitanja. Dostupnost podataka za moguće dugoročne učinke, primjerice, može biti vrlo mala. U tim slučajevima moraju se razmotriti odgovarajući načini upravljanja rizikom (jamstva) u skladu s načelom predostrožnosti, kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje ljudi i na okoliš.
NN 136/2006 • Kao opće načelo, Procjena rizika treba uključiti rezultate odgovarajućih istraživanja u mogući rizik povezan s namjernim uvođenjem GMO-a u okoliš, uz sva jasno dokumentirana usporediva iskustva.
NN 136/2006 • Koristan može biti pristup korak po korak (tj. svi koraci, počevši od pokusa s upotrebom u zatvorenim sustavima, preko namjernog uvođenja u okoliš, sve do stavljanja na tržište). Podaci o svakom koraku trebaju se prikupljati što je ranije moguće za vrijeme postupka. Simulirani uvjeti okoliša u zatvorenom sustavu mogu dati rezultate bitne za namjerno uvođenje (na primjer, ponašanje mikroorganizama može se simulirati u mikrokozmima, ponašanje biljaka može se donekle simulirati u staklenicima).
NN 136/2006 • 2.3. Procjena rizika se treba izvoditi prema načelu slučaj po slučaj, što znači da se traženi podaci mogu razlikovati ovisno o vrsti GMO-a, njegovoj namjeni i mogućem primateljskom okolišu, uzimajući u obzir, inter alia, GMO-e koji su već u okolišu.
NN 136/2006 • Procjena rizika treba koristiti načelo slučaj po slučaj zbog širokog raspona pojedinačnih značajki različitih organizama (GMO po GMO) i različitih vrsta okoliša (mjesto po mjesto i regiju po regiju).
NN 136/2006 • Moguća je golema raznovrsnost učinaka na okoliš izazvanih genetski modificiranim mikroorganizmima (zbog njihove malene veličine i često nepoznatog međudjelovanja), biljkama (primjerice više biljke koje se koriste kao hrana i krmivo, ili drveće zbog svoje potencijalne dugovječnosti) i životinjama (primjerice, kukci zbog svoje malene veličine i visokog stupnja prilagodljivosti; ili morske ribe zbog visokog stupnja potencijalne rasprostranjenosti).
NN 136/2006 • Nadalje, moguć je i širok raspon značajki okoliša (svojstvene mjestu ili regiji) koje treba uzeti u obzir. U prilog procjeni mjesto po mjesto, moglo bi biti korisno podatke o regiji rasporediti prema području staništa, koji pokazuju aspekte primateljskog okoliša bitne za GMO-e (na primjer, botaničke podatke o postojanju divljih srodnika GMO biljaka u različitim poljoprivrednim ili prirodnim staništima u Europi).
NN 136/2006 • Podnositelj izvještaja mora također uzeti u obzir potencijalno štetno međudjelovanje GMO-a s bilo kojim relevantnim GMO-ima koji su mogli biti namjerno uvedeni, uključujući ponovljena uvođenja istog GMO-a, kao što je upotreba proizvoda za zaštitu biljaka. Ponovljena uvođenja, naspram povremenim uvođenjima, mogu s vremenom prouzročiti da visoka pozadinska razina GMO-a u okolišu postane stalna.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 80/04, Broj 130/09,
Broj 68/01, Broj 115/07,
Broj 40/90, Broj 106/99
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE