PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 30/2009 • »(1) Svjedodžba se u skladu s odredbama ovoga Zakona može izdati u slučaju kada je temeljni patent priznat za proizvod koji je sastavni dio lijeka namijenjenoga ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela.«
NN 30/2009 • »(3) Prava stečena Svjedodžbom mogu trajati onoliko vremena koliko je proteklo od datuma podnošenja prijave temeljnog patenta do datuma izdavanja prvog odobrenja za stavljanje u promet proizvoda zaštićenog tim patentom, umanjeno za razdoblje od pet godina.«
NN 30/2009 • »Svjedodžba se izdaje na zahtjev nositelja temeljnog patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe ispunjene sljedeće pretpostavke,
NN 30/2009 • 1. da je proizvod zaštićen temeljnim patentom koji je na snazi,
NN 30/2009 • 2. da je sukladno posebnim propisima izdano odobrenje za stavljanje u promet proizvoda kao lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno proizvoda kao sredstva za zaštitu bilja, koje je na snazi,
NN 30/2009 • 4. da je odobrenje iz točke 2. ovoga članka prvo odobrenje za stavljanje u promet proizvoda kao lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja.«
NN 30/2009 • »Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe podnosi se Zavodu u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja iz članka 87.c točke 2. ovoga Zakona, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51. ovoga Zakona.«
NN 30/2009 • U članku 87.f stavku 4 riječ »rješenje« zamjenjuje se riječju: »zaključak«.
NN 30/2009 • ža koja predstavlja sustav ekološki značajnih područja i ekoloških koridora za koje su propisane smjernice za mjere zaštite ciljeva i očuvanja ekološke mreže. Na područjima koja su dio Ekološke mreže Republike Hrvatske za svaki planirani zahvat koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže provodit će se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, čime se dugoročno osigurava očuvanje povoljnog stanja tih područja (divljih svojti i stanišnih tipova).
NN 30/2009 • Tijekom planiranja i uređenja prostora i korištenja prirodnih dobara treba osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti. Krajobrazi se razvrstavaju u krajobrazne tipove. Izrazita krajobrazna raznolikost ugrožena je jednoličnom i ambijentalno neusklađenom urbanizacijom, lokacijski i arhitektonski neprikladnom gradnjom, krupnim infrastrukturnim zahvatima te poljoprivrednim djelatnostima.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 30/2009 • U prirodna dobra spada cjelovit prostor Republike Hrvatske, a posebno je potrebno štititi poljoprivredne površine, šume i vode. Ukupna površina Republike Hrvatske iznosi 87.661 km2, od čega 56.594 km2 obuhvaća površina kopna, a 31.067 km2 more. U strukturi kopnenih površina prevladavaju poljoprivredne. One iznose 29.557 km2. Šumske površine iznose 26.083 km2, a vodne površine (uglavnom jezera i vodotoci) zauzimaju 534 km3. Ostalih 446 km2 površina kopna su naselja. Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Ima ih 1.185, od čega su 47 naseljeni, 651 nenaseljeni, 389 su hridi i 78 su grebeni. Otoci zauzimaju 3.259 km2, odnosno 5,8% površine hrvatskog kopna te značajno pridonose povećanju površine teritorijalnog mora.
NN 30/2009 • Za očuvanje prirodnih dobara potrebno je poduzeti razne mjere ponajprije mjere razminiranja. Prema Izvješću Hrvatskog centra za razminiranje o provedbi plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2006. minski sumnjivo područje zauzima površinu od 1.044 km2, s tendencijom smanjivanja.
NN 30/2009 • Uočeno je smanjivanje poljoprivrednih površina koje su nužne za gospodarski razvitak pojedinih krajeva Republike Hrvatske zbog ratnih razaranja i miniranih površina te izgradnje prometnica, naselja i gospodarskih objekata. Morska je obala zahvaćena trendom urbanizacije, česta je uzurpacija pomorskog dobra i nedovoljna je usklađenost gospodarskog i prostornog planiranja.
NN 30/2009 • Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisana su pravila uređenja prostora s intencijom njegove zaštite i održivog gospodarenja, a osobito su propisane mjere kontrole i očuvanja obalnog i otočnog područja od neprimjerene izgradnje. Doneseni su svi prostorni planovi županija, gradova i općina. Stupanj prostorne iskoristivosti znatno je veći u kontinentalnom (68% stanovništva – 94,40 st/km2) nego u priobalnom dijelu (32% stanovništva – 57,76 st/km2). Na oko 15% ukupne dužine obalne crte nalaze se građevinska područja na kojima su smještena naselja koja se i dalje grade, ugostiteljski i turistički objekti, luke nautičkog turizma te gospodarski objekti i sadržaji čija je poslovna aktivnost vezana uz obalni pojas.
NN 30/2009 • More je veliko i važno područje Republike Hrvatske (35,4% od ukupne površine) kako u odnosu na zaštitu prirode i okoliša te očuvanja biološke raznolikosti i ekološkog sustava tako i u odnosu na veliki broj raznovrsnih aktivnosti (pomorski promet, izgradnja prometne i komunalne infrastrukture, turizam i nautički turizam, gospodarske aktivnosti vezane za ribarstvo). Sve ovo je od velikog značenja i interesa za održivi razvitak Republike Hrvatske.
NN 30/2009 • Šume i šumska zemljišta prekrivaju 47% teritorija Republike Hrvatske, odnosno obuhvaćaju 26.083 km2. Država je vlasnik 74,09% ukupne površine šuma, a 25,91% je u privatnom vlasništvu. Prirodne šume čine 95% hrvatskih šuma. Od ukupnoga šumskog područja 79% čine bjelogorične, 16% čine crnogorične šume, a 5% su degradirane šume. Tijekom 2004. ukupna opožarena površina bila je 2.889 ha. U usporedbi s europskim šumama, šume u Republici Hrvatskoj su u vrlo dobrom stanju.
NN 30/2009 • Poljoprivredne površine zauzimaju 52,2% kopnenog prostora Republike Hrvatske. Od toga oko 80% poljoprivrednih površina su u privatnom vlasništvu, a oko 20% su državna zemljišta. Površine u vlasništvu države i dalje se smanjuju, jer proces privatizacije i dalje traje. Znatan dio poljoprivrednih površina se ne koristi za uzgoj poljoprivrednih kultura što predstavlja dobar potencijal za znatno povećavanje poljoprivredne proizvodnje, kako za prehrambeni tako i za neprehrambeni lanac. Od ukupno 29.557 km2, potencijalno obradive površine iznose 21.491 km2, a trajno neobradiva tla, zbog nepovoljnih fizikalnih ili kemijskih svojstava, zauzimaju 8.066 km2. Od potencijalno obradivih površina sada se obrađuje svega 10.920 km2, a 1.100 km2 koriste se kao pašnjaci. U svakom slučaju, raspoložive poljoprivredne površine slabo se koriste, a uz to se ostvaruje niska razina poljoprivredne proizvodnje. Posljedice ovog stanja su poznate: nedostatak potrebnih poljoprivrednih proizvoda, veliki uvoz hrane i visoke cijene. Povećavanje poljoprivredne proizvodnje moguće je ostvariti korištenjem postojećih potencijalno obradivih 9.471 km2 površina (prethodno je potrebno na jednom dijelu tih površina izvesti melioracijske mjere), kao i primjenom suvremenih tehnologija održive poljoprivrede na sadašnjim obradivim površinama.
NN 30/2009 • Učinkovita zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, primjenom i unapređivanjem postojećih i donošenjem novih zakonskih propisa te razumnim gospodarenjem i zaštitom prirodnih vrijednosti, primjenom naprednih tehnologija, integriranjem politike zaštite prirode u razvojne politike pojedinih sektora, uz praćenje pritisaka te uz stručni nadzor.
NN 30/2009 • Primjena održive poljoprivredne proizvodnje, odnosno poljoprivredno zemljište koristiti u skladu s načelima održivoga gospodarenja tlima.
NN 30/2009 • Korištenje proizvoda šuma i šumskog zemljišta u skladu s načelima održivoga gospodarenja šumama.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 58/07, Broj 10/08,
Broj 128/99, Broj 119/09,
Broj 6/05, Broj 41/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE