PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2005-02-16-282 NN 16/2005

• 1. U cilju ujednačavanja postupaka dijagnosticiranja klasične svinjske kuge (u daljnjem tekstu: KSK) ovim se Priručnikom:

Stranica 2005-02-16-282 NN 16/2005

• a) daju smjernice i minimalni uvjeti koje moraju zadovoljavati dijagnostički postupci, metode uzimanja uzoraka te mjerila za ocjenjivanje rezultata kliničkog i post-mortalnog pretraživanja te laboratorijskih testova za postavljanje dijagnoze KSK 1 ;

Stranica 2005-02-16-282 NN 16/2005

• b) određuju minimalni bio-sigurnosni uvjeti i norme kakvoće kojih se treba pridržavati u laboratorijima za dijagnosticiranje KSK te prilikom prijevoza uzoraka;

Stranica 2005-02-16-282 NN 16/2005

• c) određuju laboratorijski testovi koji će se koristiti za dijagnosticiranje KSK i laboratorijske tehnike za genetsku tipizaciju izolata virusa KSK.

Internet NN 16/2005
• 2. Ovaj je Priručnik namijenjen prvenstveno državnim tijelima odgovornim za nadzor i kontrolu KSK. Naglasak je stoga na načelima i primjeni laboratorijskih testova te procjenjivanju njihovih rezultata, a ne na pojedinostima provođenja laboratorijskih tehnika.
Internet stranice NN 16/2005
• 3. Za potrebe ovog Priručnika, osim definicija navedenih u članku 2. Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (»Narodne novine«, broj 187/2004), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), primjenjuju se sljedeći pojmovi:
Internet stranice NN 16/2005 • a) »sumnjivo gospodarstvo« označava svinjogojsko gospodarstvo na kojem se za jednu ili više svinja sumnja da su zaražene virusom KSK ili gospodarstvo u kontaktu s njim, u smislu definicije iz članka 2. točke 6. Pravilnika;
Internet stranice NN 16/2005 • b) »singleton reaktori« označavaju sve svinje koje su nakon serološkoga pretraživanja polučile pozitivne rezultate, a da se zna da nisu bile u kontaktu s virusom KSK i da ne postoje dokazi da se zaraza s njih proširila na svinje koje su bile u kontaktu s njima 2 ;
Internet stranice NN 16/2005 • c) »epidemiološka podjedinica« ili »podjedinica« označava nastambu, mjesto ili prostor na kojemu se skupine svinja s gospodarstva drže na takav način da često dolaze u izravan ili neizravan međusoban kontakt, ali se drže odvojeno od drugih svinja s istoga gospodarstva;
Internet stranice NN 16/2005 • d) »svinje koje su bile u kontaktu sa zaraženim svinjama« označava svinje koje su tijekom zadnjih 21 dan na gospodarstvu bile u izravnom dodiru s jednom ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom KSK.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 16/2005 • 1. Uzročnik KSK je RNK virus koji je svrstan u porodicu Flaviviradae, rod Pestivirus. Virus KSK je antigeno srodan s ostalim pestivirusima, a to su virus virusnog proljeva/bolesti sluznice goveda (VP/BSG) i virus borderske bolesti (BB). Ova srodnost može dovesti do pojave lažno pozitivnih rezultata laboratorijskih pretraživanja zbog mogućih unakrižnih reakcija.
Informacije NN 16/2005 • 2. Virus KSK razmjerno je stabilan u sekretima i ekskretima zaraženih svinja, lešinama, svježem mesu i proizvodima od mesa svinja. Inaktiviraju ga detergenti, otapala za masti, proteaze i uobičajeni dezinficijensi.
Poslovne stranice NN 16/2005 • 3. Najčešći izvori i putevi širenja KSK su oro-nazalne sluznice. Virus KSK se širi bilo izravnim ili neizravnim kontaktom sa zaraženim svinjama ili hranom kontaminiranom virusom KSK. U područjima s velikom gustoćom svinja virus se lako širi među susjednim svinjogojskim gospodarstvima. Moguća je i zaraza putem sjemena zaraženih nerastova.
Pregledi NN 16/2005 • 4. Inkubacija traje od 7 do 10 dana, s time da u pojedinim slučajevima klinički znakovi bolesti mogu postati vidljivi 2 do 4 tjedna nakon infekcije virusom KSK pa i duže ako se radi o odraslim rasplodnim svinjama ili o infekciji slabo virulentnim sojevima virusa.
Besplatno NN 16/2005 • 5. KSK se očituje različitim znakovima bolesti koje je moguće zamijeniti s kliničkim znakovima drugih bolesti. Intenzitet simptoma ovisi o dobi životinje i virulenciji virusa. Mlađe dobne katogorije svinja su osjetljivije. U rasplodnih svinja tijek zaraze je često blag ili čak subklinički.
Glasnik NN 16/2005 • 6. Razlikujemo perakutni, akutni, subakutni i kronični tijek bolesti, od kojih su akutni i kronični najznačajniji. Poseban oblik KSK javlja se nakon intrauterine infekcije fetusa (u daljnjem tekstu: prenatalni oblik).
Propis NN 16/2005 • 1. Akutni tijek KSK najčešće se javlja u odbijene prasadi i tovljenika. Prvi znakovi su: prestanak uzimanja hrane, tromost, povišena tjelesna temperatura, sljepljeni kapci, otečeni limfni čvorovi, teškoće kod disanja (apnea, dispnea), opstipacija nakon koje slijedi dijareja. Tipična krvarenja na koži obično se uočavaju na uškama, repu, trbuhu i s unutrašnje strane nogu tijekom drugog i trećeg tjedna bolesti, a traju do uginuća. Ponekad se javljaju i neurološki znakovi poput oduzetosti stražnjih nogu, teturanja i grčeva. Stalno je prisutna vrućica. Tjelesna temperatura uglavnom je viša od 40 °C, no kod odraslih svinja ne mora prijeći 39,5 °C.
Propis NN 16/2005 • 2. Klasična svinjska kuga izaziva tešku leukopeniju i imunosupresiju što često dovodi do sekundarnih crijevnih i dišnih infekcija. Znakovi tih sekundarnih infekcija mogu prikriti ili preklopiti najučestalije znakove KSK te tako dovesti do postavljanja pogrešne dijagnoze. Uginuće obično nastupa unutar mjesec dana. Oporavak i nastanak protutijela je moguć i to najčešće u odraslih rasplodnih svinja koje nisu pokazivale teške kliničke znakove KSK. Protutijela za virus KSK mogu se utvrditi 2 do 3 tjedna nakon infekcije.
Propis NN 16/2005 • 3. Patološke promjene koje se uočavaju prilikom post-mortalnog pregleda najčešće su na limfnim čvorovima i bubrezima. Limfni čvorovi su edematozni i hemoragični. Bubrezi mogu biti posuti petehijalnim i ekhimotičnim hemoragijama. Slična krvarenja uočavaju se na sluznicama mokraćnog mjehura, grkljana, epiglotisa te na serozama prsne i trbušne šupljine i srcu. Čest je nalaz negnojnog encefalitisa. Promjene koje nastaju kao posljedica sekundarnih infekcija mogu prikriti kliničke znakove KSK. Patognomonične promjene su infarkti na slezeni, ali se rijetko javljaju.
Propis NN 16/2005 • 4. Općenito gledano, klinička i patološka slika akutnog tijeka afričke svinjske kuge vrlo je slična onoj KSK. Krvarenja na koži i uškama lako se uočavaju i upućuju na postavljanje sumnje u akutnu afričku svinjsku kugu ili KSK. Neke druge bolesti dovode do sličnih promjena. Na akutni tijek KSK treba posumnjati i kod sumnje na: vrbanac, reprodukcijski i respiratorni sindrom svinja (RRSS), otrovanje kumarinom, purpurno krvarenje, sindrom kržljavosti odbite prasadi, sindrom dermatitisa i nefropatije svinja, infekcije salmonelama ili pasterelama te pri ostalim promjenama na organima probavnog i dišnog sustava koje prati povišena tjelesna temperatura i kod kojih svinje ne reagiraju na liječenje antibioticima.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 40/08, Broj 31/92, Broj 139/97, Broj 43/96, Broj 119/04, Broj 99/96
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled