PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 58/2008 • 26. Prinos na kapital. Kada je pokrenula postupak iz članka 88. Ugovora o EZUČ-u (pismo talijanskoj Vladi od 6. svibnja 1988.) u slučaju Finsider/ILVA, Komisija je bila mišljenja da zajmovi koje su odobrile državne kreditne institucije predmetnome poduzetniku nisu bili odobreni pod uvjetima koji bi bili prihvatljivi privatnome ulagatelju koji posluje u normalnim tržišnim uvjetima, već da su bili temeljeni na (implicitnom) državnom jamstvu te da su kao takvi predstavljali državnu potporu. Točnije, kasnije je to implicitno jamstvo postalo eksplicitno kada su dugovi bili namireni. Pokretanje postupka dovelo je do odluke koju je Vijeće jednoglasno odobrilo25, kojom su nametnuti uvjeti predmetnom poduzetniku kako bi se osiguralo ponovno uspostavljanje njegove održivosti te zarada minimalnoga prinosa na kapital.
NN 58/2008 • 24 Valja napomenuti da ovo ne predstavlja iscrpan popis različitih oblika financiranja koji mogu podrazumijevati potporu. Komisija će djelovati protiv pružanja bilo kakvih drugih prednosti javnim poduzetnicima u materijalnom ili nematerijalnom obliku, a koje mogu predstavljati potporu.
NN 58/2008 • 25 SL br. L 86, 31.3.1989., str. 76. Vidi također Priopćenje Komisije Vijeću od 25. listopada 1988. – ODJELJAK(88) 1485 konačno i točku 207. 14. Izvješća o tržišnome natjecanju. Zapravo, ukupan je cilj Kodeksa o sektoru čelika za sve države članice bio povratiti održivost kroz minimalan prinos i kroz samofinanciranje sukladno tržišnim načelima.
NN 58/2008 • V. PROVEDIVOST U PRAKSI NAČELA ULAGATELJA U TRŽIŠNOME GOSPODARSTVU
NN 58/2008 • 27. Praktično iskustvo koje je Komisija stekla kroz primjenu pravila o državnim potporama na javne poduzetnike kao i općenita podrška koju osnovne teme načela ulagatelja u tržišnome gospodarstvu uživaju među institucijama Zajednice, potvrđuju stajalište Komisije da to načelo, kao takvo, predstavlja primjeren standard za utvrđivanje postojanje potpore. Međutim, uočeno je da je većina slučajeva na koje se ovaj mehanizam primijenio bila posebne naravi te se učinilo da bi šira primjena toga mehanizma mogla izazvati određene poteškoće. Stoga su potrebna neka daljnja objašnjenja. Osim toga, izražena je zabrinutost da bi primjena načela ulagatelja u tržišnome gospodarstvu mogla dovesti do toga da prosudba Komisije zamijeni ulagatelja i njegovu prosudbu projekata ulaganja. Ova se kritika prvenstveno može pobiti činjenicom da se to načelo u brojnim pojedinim slučajevima već pokazalo primjerenim i praktičnim standardom za utvrđivanje da li javna sredstva predstavljaju državnu potporu. Drugo, cilj Komisije u budućnosti nije, kao što to nije bio ni u prošlosti, zamijeniti prosudbu ulagatelja. Svaki zahtjev za dodatnim financijskim sredstvima poziva javne poduzetnike i javna tijela, kao što je to slučaj i s privatnim poduzetnicima i privatnim osiguravateljima financijskih sredstava, da analiziraju rizike, kao i vjerojatan ishod projekta ulaganja.
NN 58/2008 • Nasuprot tome, Komisija je svjesna da takva analiza rizika zahtijeva od javnih poduzetnika, kao i od privatnih, primjenu poduzetničkih vještina, što po samoj naravi problema podrazumijeva širok prostor za prosuđivanje od strane ulagatelja. S obzirom na takvu širinu prostora za donošenje prosudbe, na temelju odluke ulagatelja ne može se zaključiti da se radi o državnoj potpori. U sklopu ocjene opravdanosti dodjeljivanja sredstava država članica mora odlučiti je li isto potrebno prijavljivati sukladno obvezi iz članka 93. stavka 3. U tom kontekstu, korisno je prisjetiti se mjera iz priopćenja iz 1984. o udjelima javnih tijela, u kojemu stoji da ukoliko postoji pretpostavka da financijski tokovi od države do javnoga poduzetnika predstavljaju potporu, Komisija o tome mora unaprijed biti obaviještena. Na temelju ispitivanja primljenih podataka Komisija će u roku od 15 radnih dana odlučiti da li se takvi podaci trebaju smatrati prijavom u smislu članka 93. stavka 3. (točka 4.4.2.). Samo ukoliko ne postoje objektivni razlozi da je razumno očekivati da će ulaganje donijeti primjerenu stopu prinosa, koja bi bila prihvatljiva privatnom ulagatelju u sličnom privatnom poduzetniku koji posluje u normalnim tržišnim uvjetima, radi se o državnoj potpori čak i kada se ista financira u cijelosti ili djelomično iz javnih sredstava. Komisija nema namjeru analizirati projekte ulaganja ex ante (izuzev ukoliko su u skladu s člankom 93. stavkom 3. prethodno prijavljeni).
NN 58/2008 • 28. Komisija ni u kojem slučaju neće koristiti kasnije stečene spoznaje kako bi utvrdila da je osiguravanje javnih sredstava predstavljalo državnu potporu samo temeljem toga što ostvarena stopa prinosa nije bila primjerena. Državnom potporom mogu se smatrati samo projekti za koje Komisija smatra da nije bilo objektivnih ili u dobroj vjeri prihvaćenih razloga razumno očekivati primjerenu stopu prinosa u usporedivom privatnom poduzetniku u trenutku donošenja odluke o ulaganju/financiranju. Samo se u tim slučajevima sredstva pribavljaju jeftinije nego što bi ista bila na raspolaganju privatnim poduzetnicima, odnosno radi se o subvenciji. Očigledno je da, zbog rizika koji su svojstveni svakom ulaganju, neće svaki projekt biti uspješan te da određena ulaganja mogu donijeti ispodprosječnu stopu prinosa ili čak biti potpuno neuspješna. Tako je i s privatnim ulagateljima čija ulaganja mogu rezultirati ispodprosječnim stopama prinosa ili neuspjehom. Štoviše, takvim se pristupom ne diskriminira između projekata s kratkoročnijim ili dugoročnijim razdobljima isplativosti, sve dok se rizici primjereno i objektivno ocjenjuju i diskontiraju u vrijeme donošenja odluke o ulaganju, kao što bi to učinio privatni ulagatelj.
NN 58/2008 • 29. Pojašnjavajući način na koji Komisija primjenjuje načelo ulagatelja u tržišnome gospodarstvu i kriterije koji se koriste za utvrđivanje slučajeva kada se radi u potpori, ovo Priopćenje će umanjiti nesigurnost u ovome području. Komisija nema namjeru načela iz ovoga priopćenja (što je nužno kompleksno područje) primjenjivati na dogmatski ili doktrinalan način. Komisija je svjesna da pri donošenju odluka o poduzetničkim ulaganjima mora postojati širok prostor za prosuđivanje. Međutim, ta se načela moraju primjenjivati kada je nedvojbeno jasno da ne postoji drugo uvjerljivo objašnjenje za osiguravanje javnih sredstava nego ih smatrati državnom potporom. Takav će se pristup također morati primjenjivati na sve slučajeve križnih subvencija od strane profitabilnoga dijela javne grupe poduzetnika neprofitabilnom dijelu. To se javlja kod privatnih poduzetnika u slučajevima kada ili predmetni poduzetnik ima strateški plan s dobrim izgledima dugoročne dobiti, ili kada takva križna subvencija nosi neto korist za grupu u cjelini. U slučajevima u kojima dolazi do križnog subvencioniranja unutar javnih holding poduzetnika, Komisija će uzimati u obzir slične strateške ciljeve. Takve će se križne subvencije smatrati državnom potporom samo ukoliko Komisija bude uvjerenja da nema drugog razumnog objašnjenja za takav tok sredstava osim da se radi o potpori. Zbog fiskalnih ili drugih razloga određeni poduzetnici, bilo javni bilo privatni, često se dijele u nekoliko pravno zasebnih podružnica. Međutim, Komisija u normalnim okolnostima neće zahtijevati podatke o toku sredstava između takvih pravno zasebnih podružnica poduzetnika za koje je potrebno pripremati jedno konsolidirano izvješće.
NN 58/2008 • 30. Komisija je također svjesna mogućih razlika u pristupu ulagatelja u tržišnome gospodarstvu u slučaju svog manjinskog udjela u poduzetniku s jedne strane, i potpune kontrole nad velikom grupom s druge strane. Prvi se odnos često može opisati kao onaj sa spekulativnijim ili kratkoročnijim interesom, dok drugi često podrazumijeva dugoročniji interes. Stoga ukoliko javno tijelo ima nadzor nad pojedinim javim poduzetnikom ili grupom poduzetnika ono će biti manje motivirano ostvarenjem kratkoročne dobiti nego što bi bilo da ima samo manjinski/nekontrolni udio, te će stoga njegova perspektiva biti primjereno duža. Komisija će uzeti u obzir narav udjela javnih tijela prilikom usporedbe njihovog ponašanja s mjerilom za usporedbu, koje predstavlja odgovarajući ulagatelj u tržišnom gospodarstvu. Ova opaska vrijedi i za ocjenu poziva za ulaganjem dodatnih sredstava za financijsko restrukturiranje poduzetnika u odnosu na pozive na ulaganje sredstava potrebnih za financiranje konkretnih projekata 26. Osim toga, Komisija je također svjesna da je stav ulagatelja u tržišnome gospodarstvu općenito naklonjeniji prema pozivima na ulaganje dodatnih financijskih sredstava ukoliko su poduzetnici ili grupa koji trebaju takva dodatna sredstva u prošlosti uredno ostvarivali primjeren prirast kroz dividende ili akumulaciju kapitala na prethodna ulaganja. Ukoliko poduzetnik u tom smislu nije bilo uspješno u usporedbi s odgovarajućim poduzetnicima, na taj će zahtjev za financiranjem privatni ulagatelj/vlasnik pozvan da osigura dodatna sredstva uglavnom gledati s više nepovjerenja. Ukoliko je takav poziv na financiranje potreban kako bi se zaštitila vrijednost cijelog ulaganja, očekuje se da će javno tijelo, kao i privatni ulagatelja, uzeti u obzir takav širi kontekst prilikom procjenjivanja komercijalne opravdanosti ulaganja novih sredstava. Konačno, ukoliko se donese odluka o napuštanju pojedine aktivnosti zbog izostanka njezine srednjoročne, odnosno dugoročne komercijalne održivosti, može se očekivati da će javna grupa, kao i privatna grupa, odlučiti o vremenu i razmjeru njenog smanjenja u svjetlu utjecaja na ukupnu vjerodostojnost i strukturu grupe.
NN 58/2008 • 31. Prilikom ocjene bilo kojih poziva na ulaganje dodatnih financijskih sredstava dioničar bi u pravilu imao na raspolaganju podatke potrebne kako bi ocijenio da li bi odgovor na takav poziv za ulaganjem dodatnih sredstava bio opravdan. Razmjer i količina detalja podataka pruženih od strane poduzetnika koji zahtijevaju financijska sredstva mogu varirati ovisno o naravi i količini potrebnih sredstava, o odnosu između poduzetnika i dioničara i čak o prethodnoj uspješnosti poduzetnika u osiguravanju primjerenog prinosa 27. Ulagatelj u tržišnome gospodarstvu obično ne bi osigurao bilo kakva dodatna financijska sredstva ukoliko ne raspolaže primjerenom količinom podataka. Slična bi se razmatranja obično primjenjivala i na javne poduzetnike koji traže dodatna financijska sredstva. Te financijske podatke u obliku odgovarajuće dokumentacije trebalo bi staviti na raspolaganje na poseban zahtjev Komisije, ukoliko se smatra da bi oni pomogli u ocjenjivanju prijedloga ulaganja sa stajališta donošenja odluke o tome predstavlja li takvo financiranje potporu ili ne 28. Komisija neće otkrivati podatke koji joj budu dostavljeni budući da ima obvezu čuvanja profesionalne tajne. Stoga Komisija neće unaprijed detaljno pregledavati projekte ulaganja izuzev u slučajevima u kojima se radi o potpori i koje je potrebno unaprijed prijaviti sukladno članku 93. stavku 3. Međutim, ukoliko ima valjanih razloga vjerovati da se osiguravanjem financijskih sredstava javnim poduzetnicima dodjeljuje potpora, Komisija može, temeljem svojih ovlasti iz članaka 92. i 93., od države članice zatražiti podatke koji su joj potrebni kako bi utvrdila radi li se u konkretnom predmetnom slučaju o potpori.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 58/2008 • 26 To može biti od posebne važnosti za javne poduzetnike koji su namjerno potkapitalizirani od strane javnoga tijela, vlasnika, iz razloga koji se ne mogu komercijalno opravdati (npr. ograničenja javne potrošnje).
NN 58/2008 • 27 Manjinski dioničari koji nemaju ‘unutarnje’ podatke o vođenju poduzetnika mogu zahtijevati formalnije opravdanje za osiguravanje sredstava nego što bi to zatražio vlasnik s kontrolnim udjelom koji u biti može biti uključen u oblikovanju strategija na razini uprave i koji je već upućen u podrobne podatke o financijskom položaju toga poduzetnika.
NN 58/2008 • 28 Podastiranje takvih podataka na zahtjev potpada u opseg ovlasti Komisije za istraživanje potpora sukladno člancima 92. i 93. u kombinaciji s člankom 5. Ugovora o EEZ-u te sukladno članku 1. točki (c) Direktive o transparentnosti, u kojoj stoji da namjena javnih sredstava mora biti transparentna.
NN 58/2008 • 32. Svaka država članica može slobodno odabrati veličinu i narav svoga javnoga sektora te ih tijekom vremena mijenjati. Komisija prepoznaje da, kada država odluči iskoristiti svoje pravo na javno vlasništvo, komercijalni ciljevi nisu uvijek nužna motivacija za takvu odluku. Od javnih se poduzetnika nekada očekuje izvršavanje nekomercijalnih aktivnosti uz ili pored svojih osnovnih komercijalnih djelatnosti. Na primjer, u nekim državama članicama javni se poduzetnici mogu koristiti kao pokretači gospodarstva, kao dio nastojanja ka odupiranju recesiji, za restrukturiranje grana gospodarstva u poteškoćama ili kao podstrek za razvoj regije. Od javnih se poduzetnika može očekivati da se smjeste u manje razvijenim regijama u slučaju viših troškova ili da održavaju zaposlenost na razini višoj od čisto tržišne. Ugovor omogućuje Komisiji da uzme u obzir te čimbenike ukoliko ih opravdava interes Zajednice. Osim toga, pružanje nekih usluga može podrazumijevati element javne usluge, koji se čak može provesti putem političkih ili pravnih ograničenja. Ti nekomercijalni ciljevi/funkcije (npr. društvena roba) nose sa sobom troškove koje u konačnici mora financirati država (odnosno, porezni obveznici) bilo u obliku novih financijskih sredstava (npr. dokapitalizacija) ili u obliku nižih stopa prinosa na uloženi kapital. Ta potpora pružanju javnih usluga u nekim okolnostima može narušavati tržišno natjecanje. Izuzev ukoliko se primjenjuje jedno od odstupanja iz Ugovora, javni poduzetnici nisu izuzeti od pravila o tržišnom natjecanju zbog nametanja tih nekomercijalnih ciljeva.
NN 58/2008 • 33. Ukoliko Komisija želi ispunjavati svoje obveze iz Ugovora, mora raspolagati podacima kako bi utvrdila da li novčani tokovi prema javnim poduzetnicima predstavljaju potporu, kako bi ocijenila visinu takve potpore te potom utvrdila primjenjuje li se koje od odstupanja iz Ugovora. Ovo je priopćenje ograničeno na cilj povećanja transparentnosti dotičnih novčanih tokova, što predstavlja ključan prvi korak. Odluka, koja slijedi u drugom koraku, o tome je li utvrđena potpora usklađena, pitanje je kojim se ovo priopćenje ne bavi budući da se takva odluka donosi u skladu s dobro poznatim načelima koje primjenjuje Komisija u tom području, a koja se ne planiraju mijenjati. (Valja naglasiti da se Komisija bavi pitanjem potpore samo ukoliko ista utječe na trgovinu i na tržišno natjecanje unutar Zajednice. Stoga, ukoliko se javnome poduzetniku dodjeljuje potpora u nekomercijalne namjene, koja nema utjecaja na trgovinu i tržišno natjecanje unutar Zajednice, članak 92. stavak 1. se ne primjenjuje). Ta obveza prepuštanja nadzoru Komisije svih potpora na razini Zajednice nužna je protuteža pravu država članica na slobodan izvoz u druge države članice, te predstavlja temelj zajedničkoga tržišta.
NN 58/2008 • 34. Prilikom donošenja odluke o tome predstavlja li dodjela bilo kakvih javnih sredstava javnim poduzetnicima potporu, Komisija mora uzeti u obzir dolje opisane čimbenike kod svakog tipa intervencije obuhvaćene ovim priopćenjem – dokapitalizacija, jamstvo, zajmovi, prinos od ulaganja 29. Ti čimbenici predstavljaju svojevrsne upute državama članicama o mogućem stajalištu Komisije kakvo se može očekivati u pojedinim slučajevima. Prilikom primjene ove politike Komisija će imati na umu praktičnu stranu gore opisanog načela ulagatelja u tržišnome gospodarstvu. Ovo priopćenje preuzima definiciju javnih sredstava i javnih poduzetnika iz Direktive o transparentnosti. Ono se daje državama članicama kao uputa u smislu općenitog stava Komisije. Međutim, Komisija će očigledno u pojedinim slučajevima primjene ove politike morati dokazivati da se radi o javnim poduzetnicima u smislu članka 90., te o državnim sredstvima u smislu članka 92. stavka 1., kao što je to prethodno činila u pojedinim slučajevima. Što se tiče pružanja podataka sukladno Direktivi o transparentnosti, te je definicije u smislu Direktive potvrdio Sud te ne postoji daljnja obveza Komisije za obrazlaganjem istih.
NN 58/2008 • 35. Dokapitalizacija se smatra potporom ukoliko se ista vrši u okolnostima koje ne bi bile prihvatljive ulagatelju koji posluje u normalnim tržišnim uvjetima. To se obično odnosi na situaciju u kojoj su struktura i izgledi za budućnost poduzetnika takvi da se u razumnom roku ne može očekivati uobičajen prinos (putem isplate dividendi ili povećanja vrijednosti kapitala) u usporedbi s usporedivim privatnim poduzetnikom. Stoga ostaje na snazi priopćenje iz 1984. o dokapitalizaciji.
NN 58/2008 • Ulagatelj u tržišnome gospodarstvu u normalnim bi okolnostima financirao vlasnički kapital ukoliko trenutačna vrijednost30 očekivanih budućih novčanih tokova od predviđenoga projekta (koji dotječu ulagatelju putem isplata dividendi i/ili kapitalnih dobitaka uz usklađenje zbog rizika) premašuje nove izdatke. Kontekst u kojemu će se navedeno morati tumačiti objašnjen je gore u stavcima 27. do 31.
NN 58/2008 • 36. U nekim državama članicama zakon obvezuje ulagatelje na uplatu dodatnog vlasničkog kapitala u poduzetnike čija je kapitalna baza narušena stalnim gubicima do ispod prethodno utvrđene razine. Države članice tvrdile su da se takva dokapitalizacija ne može smatrati potporom budući da one samo ispunjavaju svoju zakonsku obvezu. Međutim, ta »obveza« više je prividna nego stvarna. Poslovni ulagatelji suočeni s takvom situacijom također moraju razmotriti sve druge mogućnosti uključujući i mogućnost likvidacije ili drukčijeg umanjivanja svojeg ulaganja. Ukoliko se takva likvidacija ili umanjenje pokaže financijski boljim rješenjem uzimajući u obzir učinak na grupu, a tako se ne postupi, tada se svaka naknadna dokapitalizacija ili bilo kakva druga intervencija države mora smatrati potporom.
NN 58/2008 • 37. Prilikom usporedbe mjera države i mjera ulagatelja u tržišnome gospodarstvu, poglavito kada poduzetnik ne ostvaruje gubitke, Komisija će ocijeniti financijsko stanje poduzetnika u vrijeme kada se predloži/u koje je predložena dokapitalizacija. Komisija će na temelju ocjene sljedećih elemenata preispitati postoji li u iznosu uloženoga kapitala element potpore. Taj se element potpore sastoji iz troška ulaganja umanjenog za vrijednost ulaganja pri odgovarajućem diskontu. Naglašava se da su dolje navedeni elementi neophodni za bilo kakvu analizu, ali da nisu nužno dostatni budući da se u obzir moraju uzeti i načela navedena u stavcima 27. do 31. gore kao i pitanje da li su tražena sredstva namijenjena za projekte ulaganja ili za financijsko restrukturiranje.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 23/94, Broj 89/96,
Broj 197/03, Broj 58/08,
Broj 25/95, Broj 100/98
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE