PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 143/2008 • 3.1.5.3.1 Poticati uzgoj i držanje zavičajnih udomaćenih pasmina i sorti in situ za održavanje ugroženih tipova staništa
NN 143/2008 • Zaštita »ex situ« znači očuvanje komponenti biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa. Ovakve mjere naročito su važne za vrlo rijetke i ugrožene vrste kojima u prirodi prijeti izumiranje, te je njih ili njihove gene važno sačuvati ili čak razmnožiti u svrhu ponovnog napučivanja u prirodna staništa. Biljne gene moguće je čuvati u obliku sjemenja ili kulture tkiva, a životinjske u tzv. genskim knjižnicama, gdje se pospremaju duboko zamrznuti genomi. Drugi način je držanje i uzgoj određenih biljnih i životinjskih vrsta, primjerice u zoološkim i botaničkim vrtovima. Očuvanje genofonda pojedinih vrsta šumskog drveća i prirodnih sastojina provodi se različitim »ex situ« metodama.
NN 143/2008 • Očuvanje starih sorti biljaka provodi se sporadično, najviše aktivnosti očuvanja odnosi se na »ex situ« metode. Tako Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu provodi projekt »Hrvatska banka biljnih gena (HBBG)«. Zoološki vrtovi u svijetu imaju važnu ulogu u »ex-situ« očuvanju rijetkih životinjskih vrsta. Zagrebački zoološki vrt uključen je u Europski program za ugrožene vrste (EEP) koji koordinira uzgoj određenih ugroženih vrsta uz pomoć Međunarodnog informacijskog sustava za vrste (ISIS). Iako se za sada radi o nezavičajnim vrstama, uključivanje u ovaj projekt značajno je za zaštitu biološke raznolikosti na svjetskoj razini.
NN 143/2008 • U svrhu zaštite najugroženijih zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina domaćih životinja nužne su poticajne mjere države kojima bi se osigurao uzgoj ovakvih svojti kod što većeg broja poljoprivrednika, uz stručno-znanstveni nadzor.
NN 143/2008 • Očuvati komponente biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa
NN 143/2008 • 3.2.1 Provoditi »ex situ« zaštitu najugroženijih zavičajnih i endemičnih svojti te zavičajnih udomaćenih svojti
NN 143/2008 • 3.2.1.1 Razviti programe »ex situ« zaštite najugroženijih zavičajnih i endemskih svojti biljaka i životinja
NN 143/2008 • 3.2.1.2 Razviti programe »ex situ« zaštite najugroženijih zavičajnih udomaćenih svojti
NN 143/2008 • 3.2.1.3 Uspostaviti jedinstveni sustav čuvanja gena divljih svojti
NN 143/2008 • 3.2.1.4 Osnovati banku gena ugroženih udomaćenih zavičajnih svojti
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 143/2008 • 3.2.1.5 Organizirati sustavno pohranjivanje genetski dokazanih uzoraka endemskih svojti u zbirkama muzeja i drugih ustanova
NN 143/2008 • Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Pored negativnog utjecaja na biološku raznolikost, invazivne vrste mogu negativno utjecati na život i zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete gospodarskom razvitku.
NN 143/2008 • Kao i ostale europske zemlje, Hrvatska ima sve više problema s invazivnim stranim vrstama (Invasive Alien Species – IAS). Najstariji poznati problem datira još iz 1910. godine, kada je 11 primjeraka indijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) uneseno na otok Mljet kako bi se smanjila populacija zmija otrovnica. Za dvadesetak godina, nakon što su istrijebili gotovo sve zmije, mungosi su počeli napadati druge male divlje životinje, migratorne ptice i domaće životinje.
NN 143/2008 • Postoji niz stranih invazivnih vrsta koje imaju veliki negativni utjecaj na biološku raznolikost Hrvatske. To su prije svega alohtone zelene alge u Jadranu, Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa. Tijekom prošlog stoljeća u rijeke dunavskog i jadranskog slijeva uneseno je čak 16 alohtonih vrsta riba. Ove vrste nanose veliku štetu autohtonoj ihtiofauni, a naročito su ugrožene rijeke jadranskog slijeva, bogate endemičnim vrstama riba. Osim unesenih vrsta, u posljednjih 15-ak godina zabilježeno je i širenje ponto-kaspijskih vrsta glavoča koji se šire uzvodno Dunavom iz Crnog mora. To su vrste riječni glavočić (Neogobius fluviatilis), glavočić (N. melanostomus) i Keslerov glavočić (N. kesslerii), koje su zabilježene i u hrvatskom dijelu Dunava, a vjerojatno konkuriraju za staništa i hranu autohtonim glavočima.
NN 143/2008 • Spomenimo još školjkaša Dressenia polymorpha i riječnog raka Orconectes limosus, prijenosnika račje kuge. Poseban problem predstavljaju invazivne vrste na otocima čiji su ekološki sustavi zbog izoliranosti posebno osjetljivi. Mediteranska forma crnog štakora Rattus rattus i talijanska gušterica Podarcis sicula campestris izrazito negativno utječu na autohtonu otočnu faunu.
NN 143/2008 • Alohtone vrste divljači, namjerno unesene u otočna i kopnena lovišta, posebna su problematika. Osim što su u kompeticiji s domaćim životinjama, u kompeticiji su i sa zavičajnim divljim životinjama te su često i prijenosnici novih vrsta nametnika koji negativno utječu na zavičajne populacije. Alohtona divljač na otocima uništava otočna staništa, utječe na smanjenje biološke raznolikosti te nestanak tradicionalne poljoprivrede i ekstenzivnog stočarstva. Alohtona divljač je glavni razlog postavljanja otrova u prirodu na otocima. Samo neki od primjera su divlje svinje (Sus scrofa) čija populacija je izmakla kontroli na kvarnerskim otocima, nanoseći gospodarske štete i mijenjajući prirodne ekosustave otoka, mufloni (Ovis aries musimon) na poluotoku Pelješcu, koji zbog nedostatka prirodne ispaše uništavaju tradicionalne nasade vinove loze, grivasti skakači (Ammotragus lervia) koji su uneseni na područje Mosora, nutrije (Myocastor coypus) na ušću Mirne i dr.
NN 143/2008 • Opasnost predstavljaju i invazivne biljne vrste. Najpoznatija je ambrozija (Ambrosia artemisifolia) koja obraštava ruderalna staništa, potiskuje autohtone korovne i ruderalne vrste, a zbog velike proizvodnje peludi jedan je od glavnih alergena u Europi. Slijedeći primjer je vrsta čivitnjača (Amorpha fruticosa) koja je namjerno unesena zbog svojih medonosnih svojstava, a danas se nezaustavljivo širi prekrivajući vlažne travnjake nizinskih područja. Veliki problem predstavlja i pajasen (Ailanthus altissima) koji se sve više rasprostranjuje po otocima i potiskuje zavičajnu floru.
NN 143/2008 • U sklopu baze podataka o flori »Flora Croatica Database«, izrađen je i dio o alohtonoj flori Hrvatske (uključujući i invazivne vrste). Isto tako izrađen je i popis neofitskih svojti vaskularne flore Hrvatske te stanišnih tipova na kojima te vrste dolaze.
NN 143/2008 • Zakonski propis koji regulira ovu problematiku je Zakon o zaštiti prirode, a odredbe koje se odnose na alohtone i invazivne vrste ugrađene su i u druge sektorske propise. Tako Zakon o lovstvu (NN 140/05) i Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) reguliraju unošenje alohtonih vrsta divljači, dok zakoni o morskom i slatkovodnom ribarstvu reguliraju uzgoj i unos alohtonih morskih/slatkovodnih vrsta. Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06) zabranjuje napuštanje kućnih ljubimaca, čime se također sprječava unos stranih vrsta u prirodu.
NN 143/2008 • U zadnjih dvadesetak godina veliku opasnost predstavljaju balastne vode kao glavni uzrok unosa invazivnih stranih (alohtonih) vrsta u vodene, naročito morske, ekosustave. Za rješavanje ovog problema na državnoj razini zaduženo je središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorstvo te je na temelju Pomorskog zakonika (NN 181/04) 2007. godine donesen Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07, 38/08).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 161/98, Broj 49/98,
Broj 17/08, Broj 136/03,
Broj 87/99, Broj 131/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE